Fotka koja izaziva jezu: Najbolji je primjer čega se treba bojati
Dok neki i dalje na klimatske posljedice odmahuju rukom, znanstvenici upozoravaju da postoje dijelovi svijeta gdje su one već zastrašujuće - a pitanje je kad će tako biti svugdje i hoćemo li i dalje biti neosjetljivi
Grenland se trenutno tako brzo topi da klimatski ga znanstvenici teško prate. Predviđanja i sve modele trebalo bi iznova napraviti i napisati kako bi se uzeli u obzir događaji koji se događaju puno prije roka - a logistika kretanja mora se promijeniti kad led na kojem putujete postane voda.
POGLEDAJTE VIDEO: Neki ismijavaju mladu aktivisticu, no mnogi ističu važnost njenih poruka
Pokretanje videa...
01:25
Doktor Steffen Olsen iz Danskog meteorološkog instituta sažeo je drugi problem s ovom fotografijom saonica koje prolaze kroz. vodu dokle god pogled seže.
Dijelovi Grenlanda tope se svako ljeto. Većina se ponovno smrzne zimi, ali posljednjih godina proračun leda prestao se 'predvidljivo' ponašati, piše IFL Science. 2020. godine brzine topljenja slične su onome što se prije nije vidjelo u lipnju i daleko su iznad normalnog vrhunca. Uzrok je kombinacija dugotrajnog zagrijavanja i visokotlačnog sustava koji je doveo do skoka temperatura.
Nitko zapravo ne zna koliko će se to nastaviti i koliko će Grenlanda biti izgubljeno, ali znamo da to nije normalno i da će velik dio nekadašnjeg leda podići razinu mora širom svijeta
U svibnju 2020. su klimatski znanstvenici primijetili da je Grenland bilo izuzetno toplo, čak i prema 'vrućim' standardima posljednjih godina te su predviđali brzo otapanje.
Olsen je jedan od znanstvenika koji pokušava shvatiti što se događa. Svake godine postavi opremu za praćenje na morski led u Inglefield Bredning, na sjeverozapadu Grenlanda, sakupljajući je prije nego što se topljenje pokrene. Prošle je godine otapljanje stiglo mnogo prije rasporeda, ali led ispod bio je dovoljno čvrst da voda nije mogla iscuriti daleko kroz pukotine.
Ovakvi su prizori sve češći u proteklih 2 godine.
Zabrinjavajući podaci
Jedna fotografija na jednom mjestu mogla bi zavarati, ali grafikoni daju bolju ideju o tome što se događa. Kao što otkriva, topljenje obično doseže vrhunac u srpnju, ali do drugog tjedna lipnja, brzine topljenja već su premašivale uobičajene godišnje maksimume. Prerano je reći hoće li ovo biti najveći otopljen svih vremena ili će zaostajati za epskim poplavama 2012. godine, ali nijedna druga godina ne izgleda slično.
U ovom se trenutku gotovo polovica Grenlanda topi ove godine.
Na dan kada je Olssen snimio ovu fotografiju, procjenjuje se da je Grenland izgubio 2 milijarde tona leda. To je gotovo dovoljno da cijelu Veliku Britaniju pokrije s 1 cm leda.
Da ne biste pomislili da je ovo samo lokalizirani problem jednog (vrlo velikog) otoka, stvari su zapravo puno gore šezdeset stupnjeva geografske duljine zapadnije. Do sada su ove godine Aljaska i more na sjeveru stvarno dobivale 'viziju budućnosti'
U 19. stoljeću morski led sjeverno od Aljaske bio je toliko gust da su tisuće umrle pokušavajući 'probiti' sjeverozapadni prolaz. Sada veći dio tog puta prekriva manje od 15 posto leda.
Budući da je voda tamnija od leda, sloj poput onog kroz koji prolaze Olssenovi psi sprječava odbijanje 24-satne sunčeve svjetlosti, stvarajući više zagrijavanja i začarani krug.
Ozbiljno upozorenje
Australski Nacionalni centar za obnovu klime 'Breakthrough' iz Melbournea objavio je studiju o klimatskim promjenama, prema kojoj, na osnovi znanstvenih podataka - ako se ništa ne promijeni, ispada da možemo računati da postoje vrlo velike, realne šanse da se sredinom stoljeća, a to je za samo tridesetak godina, raspadne današnja civilizacija čovječanstva na Zemlji.
Sve zbog klimatskih promjena i procjena da je čovječanstvo, i kompletan život na Zemlji koji stradava uslijed industrijskog zagađenja korištenjem fosilnih goriva, na putu da totalno strada od zatopljenja od 3°C već danas. To čak nije niti najgori scenarij, najgori je onaj od 4°C već do 2050. godine, no za takvu kataklizmu vjerojatnost je, koliko se danas zna, ipak bitno manja.
Držimo se scenarija od zagrijavanja od 3°C do 2050. za što klimatološki modeli navode da bi 2,4°C otpadalo direktno na globalno zagrijavanje uslijed ispuštanja u atmosferu CO2 i drugih stakleničkih plinova, dok bi preostalih 0,6°C bilo posljedica dodatnih mehanizama koje bi ovako zagrijana atmosfera prouzročila; ogromni požari, Zemljino smanjeno odbijanje zračenja Sunca zbog sve manje površine pod bjelinom polarnog leda, otapanje permafrosta i curenje metana iz njega...
U takvom svijetu čak 55 posto čovječanstva, od procijenjenih 10 milijardi ljudi koliko se procjenjuje da će nas do tada biti, nalazilo bi se u području našeg planeta u kojem bi vrućine bile 20 ili više dana godišnje takve da masovno ubijaju. Poput sadašnjih povremenih ekstrema koji se pojavljuju od 45°C, pa i 50°C i više. Naravno da ljudi tamo tada u pravilu više ne bi živjeli jer bi masovno umirali, a i tih 5,5 milijardi ljudi gledalo bi da pobjegne u manje uništena područja.
Ova studija šokantna je po nizu stvari. Prvo po tome što autori nisu nikakvi 'zeleni' vegani koji sanjaju poginuti na oceanu u gumenjaku Greenpeacea ili na brodu Sea Shepherda u okršaju s japanskim protuzakonitim lovcima na kitove kako se čak i najveće znanstvenike iz naftnih korporativnih krugova i danas ponekad pokušava diskreditirati. David Spratt je, osim što je analitičar Nacionalnog centra, još i biznismen koji je uz pomoć guvernera australske države Victorije 2008. objavio knjigu 'Climate Code Red'.
Ono u čemu se praktično sve vlade svijeta danas uspijevaju još nekako složiti jest to da je svijet osuđen na propast ako se zagrijavanje popne na više od 2°C u odnosu na predindustrijsko doba. Danas smo otprilike na pola puta do toga. No, još od Pariškog klimatskog sporazuma, u mainstream svjetske politike probilo se i sve se više širi većinsko tumačenje svjetskih klimatologa ovoga što mjere i doznaju da se događa, da je granica propasti svijeta zapravo zagrijavanje od samo 1,5°C te topljenje leda i ostale promjene povezane s njim.
