EVO ŠTO IZBJEGAVATI
FOTO Od gljiva do riba: Ovo su najsmrtonosniji otrovi iz prirode
U svijetu u kojem se različiti oblici života — od životinja i biljaka do gljiva i mikroorganizama — suočavaju sa stalnim prijetnjama, evolucija je mnogim vrstama omogućila razvoj obrambenih mehanizama u obliku toksina, od kojih neki mogu biti smrtonosni za ljude
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ovo su najopasnije otrovne tvari pronađene u prirodnom svijetu.
AMATOKSIN. To su peptidi (molekule sastavljene od dviju ili više međusobno povezanih aminokiselina) izrazito visoke toksičnosti, prisutni u gljivama roda Amanita. Smatraju se najsmrtonosnijima među trima toksinima koje proizvodi zloglasna Amanita phalloides, koja prema pisanju The Guardian čini približno 90 % svih smrtonosnih trovanja gljivama u svijetu.
SMRT UNUTAR JEDNOG DO SEDAM DANA. Amatoksini djeluju na ljudsko tijelo prvenstveno oštećujući jetru. Kako navodi Discover Wildlife, oni ometaju sintezu proteina u stanicama, osobito u jetri, što dovodi do zatajenja jetre i bubrega, poremećaja rada mozga te smrti između jednog i sedam dana nakon konzumacije. Protuotrov postoji, ali se mora primijeniti prije nego što se toksini vežu za ljudske stanice.
TETRODOTOKSIN. Ova tvar je iznimno snažan neurotoksin smrtonosan za ljude, koji uzrokuje paralizu i zatajenje dišnog sustava, uz dodatnu komplikaciju da za njega ne postoji protuotrov. Može se pronaći u određenim organima — poput jetre — različitih morskih životinja, uključujući ribe napuhače, krastačaste ribe, plavoprstenaste hobotnice i neke školjkaše.
NEDOVOLJNO TERMIČKI OBRAĐENI PROIZVODI. Kod ljudi do trovanja tetrodotoksinom obično dolazi konzumacijom mesa tih životinja koje nije pravilno termički obrađeno. Zbog toga, kako navodi Centers for Disease Control and Prevention za Discover Wildlife, „ometa prijenos živčanih signala prema mišićima i dovodi do progresivne paralize tjelesnih mišića“.
BOTOKS. Iako je široko poznat po svojoj primjeni u estetskoj medicini, Botox — odnosno botulinum toksin — zapravo je neurotoksin koji proizvodi bakterija Clostridium botulinum. Može biti smrtonosan jer blokira živčanu aktivnost u tijelu, što može dovesti do paralize dišnih mišića i ostalih mišića.
ČIMBENICI KOJI GA ČINE POTENCIJALNO OPASNIM. World Health Organization upozorava da se botulinum toksin ubraja među najsmrtonosnije poznate tvari. Iako rijetko, može uzrokovati trovanje i smrt kod ljudi putem konzumacije nepravilno prerađene hrane koja sadrži toksin, infekcija rana, udisanja ili, kod dojenčadi, crijevne infekcije uzrokovane tom bakterijom.
ABRIN. Abrin je iznimno otrovan toksalbumin koji se prirodno nalazi u sjemenkama biljke Abrus precatorius, poznate i kao jequirity grah, drvenasta penjačica porijeklom iz tropskih šuma Indije i Indokine. Također se može pronaći u određenim dijelovima Afrike, duž pacifičke obale Meksika i na Karibima.
SPRJEČAVA SINTEZU PROTEINA. - Abrin uzrokuje bolest tako što ulazi u stanice tijela i zaustavlja proizvodnju proteina. Bez tih proteina stanice odumiru. S vremenom to oštećuje cijelo tijelo i može dovesti do smrti - objašnjava Centers for Disease Control and Prevention za Discover Wildlife.
MAITOTOKSIN. Maitotoksin se smatra jednim od najsnažnijih neproteinskih morskih toksina koji postoje. Ovaj morski toksin proizvodi dinoflagelat Gambierdiscus toxicus, koji se pričvršćuje za makroalge na koraljnim grebenima u tropskim i suptropskim područjima Tihog oceana, Karipskog mora i Zapadne Indije te može ući u hranidbeni lanac određenih vrsta riba.
POZNATI UZROČNIK CIGUATERE. Ljudi se mogu otrovati maitotoksinom konzumacijom mesa tropskih grebenskih riba koje su unijele taj toksin, što je stanje poznato kao ciguatera. U mnogim slučajevima to može biti smrtonosno zbog njegove iznimne jačine, budući da ga World Health Organization smatra 100.000 puta otrovnijim od nervnog agensa VX.
BATRAHOTOKSIN. Batrahotoksin je među najmoćnijim poznatim neurotoksinima, a izlučuju ga žabe roda Phyllobates (osobito vrsta Terribilis) te određene ptice rodova Pitohui i Ifrita putem svoje kože kao obrambenu strategiju protiv grabežljivaca.
UZROKUJE ZATAJENJE SRCA I PARALIZU. Batrahotoksin djeluje kao snažan kardiotoksin i neurotoksin, uzrokujući zatajenje srca i utječući na živčani sustav, što dovodi do paralize i napadaja. Na kraju može biti smrtonosan jer sprječava zatvaranje natrijevih kanala u živčanim stanicama, čime remeti regulaciju ulaska i izlaska vode iz stanica.
DIGOKSIN. Ovaj spoj, zajedno s digitoksinom, prirodno se nalazi u biljci Digitalis purpurea, dvogodišnjoj zeljastoj vrsti iz porodice Scrophulariaceae, porijeklom iz Europe, sjeverozapadne Afrike te dijelova srednje i zapadne Azije. Iz nje se dobivaju lijekovi za srčane bolesti, no konzumacija može biti smrtonosna za ljude.
OPASNOST ZA SRCE PRI KONZUMACIJI. Opasnost kod naprstka nastaje kada se konzumira, bilo namjerno ili slučajno, jer posljedice mogu biti smrtonosne. Simptomi uključuju mučninu, povraćanje, proljev, zbunjenost, poremećaje vida i srčane aritmije, a može dovesti i do smrti usporavanjem rada srca na izrazito opasne razine.
AFLATOKSIN. Među najopasnijim toksinima koje proizvode gljive, uz amatoksin, nalaze se i aflatoksini, koji su posebno opasni za ljude jer mogu kontaminirati usjeve u toplim klimama, poput žitarica, mahunarki, začina ili orašastih plodova, ili biti prisutni u mlijeku životinja koje su ih unijele hranom.
KRONIČNA KONZUMACIJA MOŽE BITI SMRTONOSNA. Rizik povezan s aflatoksinima leži u dugotrajnoj izloženosti, koja može uzrokovati probleme s imunološkim sustavom i rak jetre. Prema World Health Organization, „velike količine aflatoksina mogu izazvati akutno trovanje i biti smrtonosne, uglavnom zbog oštećenja jetre. Također je dokazano da aflatoksini mogu oštetiti DNK.”
RICIN. Ricin je iznimno otrovan protein dobiven iz sjemenki biljke Ricinus communis, višegodišnje cvjetnice iz porodice mlječika. Unatoč tome, sjemenke se često koriste za proizvodnju ricinusova ulja, jer se protein uništava pri izlaganju visokim temperaturama tijekom obrade.
MALO VJEROJATNO, ALI POTENCIJALNO SMRTONOSNO. Iako je trovanje vrlo malo vjerojatno, rijetki slučajevi mogu nastati gutanjem, ubrizgavanjem ili udisanjem, što može biti smrtonosno ovisno o dozi. Posljedice mogu uključivati plućni edem, zatajenje dišnog sustava, crijevno krvarenje ili teško oštećenje različitih organa. Nadalje, za trovanje ricinom ne postoji protuotrov.
STRIHNIN. Strihnin je glavni alkaloid (organski spoj koji sadrži dušik, poput morfija ili kokaina) prisutan u sjemenkama stabla Strychnos nux-vomica, vrste porijeklom iz Indije. Riječ je o iznimno otrovnom otrovu koji djeluje na središnji živčani sustav.
PRIMJENA U PESTICIDIMA I RODENTICIDIMA. Iako se u malim dozama koristi u medicini za liječenje određenih stanja, strihnin se češće upotrebljava kao sastojak pesticida i rodenticida. U ljudski organizam može dospjeti konzumacijom nekih ilegalnih supstanci, a nakon unosa može početi djelovati već unutar 10 do 20 minuta, predstavljajući ozbiljnu prijetnju životu.
