Nema joj ni slične
FOTO Želite vidjeti kako izgleda vila u Lovranu od 11 milijuna €? Ima 14 soba i izlaz na more
Vila Deneš ima oko 600 kvadrata na 1751 m² zemljišta u Lovranu, 14 soba, 13 kupaonica, saloni, terase i vrt s izlazom ravno na lungomare. Danas je zaštićena kao kulturno-povijesna baština
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Imala je 14 soba, veliku plesnu dvoranu i prostrani vrt s izravnim izlazom na lungomare, što je i danas jedan od njezinih najvećih aduta. A onda je došlo vrijeme u kojem je u cijeloj vili radila samo jedna električna utičnica. U toj je neobičnoj kući početkom 1950-ih živio poznati nizozemski književnik A. den Doolaard. Danas je povijesna Vila Deneš u Lovranu jedna od najvrednijih nekretnina na Kvarneru i nude je za 10,9 milijuna eura. No njezina je priča mnogo zanimljivija od cijene.
Imala je 14 soba, veliku plesnu dvoranu i prostrani vrt s izravnim izlazom na lungomare, što je i danas jedan od njezinih najvećih aduta. A onda je došlo vrijeme u kojem je u cijeloj vili radila samo jedna električna utičnica. U toj je neobičnoj kući početkom 1950-ih živio poznati nizozemski književnik A. den Doolaard. Danas je povijesna Vila Deneš u Lovranu jedna od najvrednijih nekretnina na Kvarneru i nude je za 10,9 milijuna eura. No njezina je priča mnogo zanimljivija od cijene.
Vila je nastala na krajem 19. i početkom 20. stoljeće, kad su reprezentativne vile počele mijenjati lice nekadašnjeg ribarskog i pomorskog mjesta. Dok je Opatija gradila mondeni identitet hotelima, perivojima i lječilištima, Lovran je dobivao drukčiju vrstu luksuza: privatne ljetnikovce bogatih obitelji, okružene vrtovima i s pogledom na Kvarner. Danas je zaštićena kao kulturno-povijesna baština.
- Budući da sam ja iz Lovrana, oduvijek sam željela prošetati tom vilom, koju sam znatiželjno gledala sa šetnice još od malih nogu. I eto, ostvarilo se. A danas mi je želja pronaći novog vlasnika, koji će prepoznati njezinu vrijednost i sačuvati njezinu povijest - kaže Arijana Traub, agentica DUX nekretnina.
Smještena u prvom redu do mora, vila se prostire na oko 600 četvornih metara stambenog prostora na zemljištu od 1751 četvornog metra. Ima 14 spavaćih soba, 13 kupaonica, reprezentativne salone, velike terase i vrt koji vodi prema moru. No posebnom je ne čine brojevi nego povijest i arhitektura. Za njezin izgled zaslužan je Attilio Maguolo, graditelj rođen 1859. u Miri kraj Venecije. U Lovranu je tijekom dva desetljeća izveo više od 80 građevina, spajajući venecijansku arhitekturu s ukusom srednje Europe i mediteranskim krajolikom. Vila Deneš izdvaja se elementima venecijanske cvjetne gotike, u vrijeme u kojem su vile nastajale pod snažnim utjecajem Beča, historicizma i secesije.
- Za mene je najvrednija upravo njezina arhitektonska cjelina: bogata kamena plastika pročelja, bifore, balkoni, balustrade, kameni stupovi, a unutra vrlo visoki stropovi, visoka vrata, stubište... Kad uđete, lako je razumjeti zašto je takva kuća bila građena kao reprezentativni ljetnikovac. Osjećate se s jedne strane vrlo maleno, a s druge veličanstveno - opisuje Traub.
Iako je tijekom više od stoljeća doživjela prilagodbe, povijesna prostorna organizacija je sačuvana. Danas je to velika rezidencijalna nekretnina sa salonima, dnevnim prostorima, blagovaonicom i kuhinjom s vinskom prostorijom.
Tu povijest postaje zamršenija, a upravo zato i zanimljivija. Hrvatski restauratorski zavod navodi da ju je Maguolo projektirao kao ljetnikovac obitelji Stefanie de Sarkady na početku 20. stoljeća, a Istrapedia kao godinu gradnje navodi 1906. Godine 1935. kupio ju je Adolf Deneš, čije je prezime ostalo vezano uz kuću i nakon što su se vlasnici i društveni sustav promijenili.
A onda je stigao rat. Najnevjerojatniji opis vile ostavio je čovjek koji je u njoj živio desetljećima nakon njezina nastanka. Početkom 1950-ih onamo se uselio A. den Doolaard sa suprugom Erie, dvjema kćerima i dadiljom.
U memoarskim zapisima opisao je kuću koja je i dalje imala 14 soba, veliki vrt i gotovo izravan pristup maloj plaži udaljenoj 20 metara. Od nekadašnjeg luksuza, međutim, ostalo je vrlo malo. U velikoj plesnoj dvorani bio je gotovo samo jedan stari kauč, i to na tri noge. No taj je golemi prostor imao praktičnu vrijednost: u lamperiji se nalazila jedina utičnica u kući koja je još radila.
Teško je zamisliti bolju sliku promjene kroz koju je vila prošla. Zamišljena kao raskošni ljetnikovac, nekoliko desetljeća poslije imala je plesnu dvoranu u kojoj se gotovo nije imalo što raditi, osim pronaći jedinu utičnicu koja radi. Den Doolaard u Lovranu nije samo stanovao. Ondje je pisao novinarske tekstove i knjige, a sa suprugom je radio i na knjizi "Het land van Tito". Vila Deneš tako je nakratko postala književna adresa i radni prostor pisca koji je iz nje promatrao poslijeratni Lovran.
Promjena nije bila samo posljedica rata nego i poslijeratne nacionalizacije velikih vila i kuća u privatnom vlasništvu. Nekadašnji ljetnikovci dobivali su nove korisnike, a funkcije su im se mijenjale s društvom. Početkom 1950-ih Vilu Deneš unajmio je direktor tadašnje komunističke hotelske zadruge.
U samo nekoliko desetljeća prošla je put od ljetnikovca bogate obitelji, preko vlasništva Adolfa Deneša, do objekta u potpuno drukčijem društvenom sustavu i doma nizozemskoga književnika. To je povijest koja se ne vidi na razglednici.
Dok su se vlasnici i društveni sustavi mijenjali, vila je ostajala na istome mjestu, izložena soli, buri, kiši i vremenu. Zub vremena posebno je ostavio trag na kamenim dijelovima zgrade. Upravo je zato na njoj svojedobno radio Hrvatski restauratorski zavod. Radovi su obuhvatili čišćenje i sanaciju kamenih elemenata, a obnovljena je i kompletna fasada.
- U dokumentaciji se također spominju zahvati na balustri, kamenim okvirima vrata i prozora, stupovima, kamenim plohama pročelja i dekoraciji bifore. To je važno naglasiti jer se kod povijesnih vila vrijednost ne nalazi samo u velikim prostorijama nego upravo u detaljima koje je danas gotovo nemoguće izraditi na isti način - naglašava Traub.
Najveća posebnost vile ipak je položaj u prvom redu do mora, s izlazom iz vrta izravno na lungomare. Veliki vrt pritom nije tek dodatak kući nego važan dio njezina identiteta.
Trenutnog vlasnika agentica ne otkriva. Prema posljednjim javno dostupnim podacima, iz 2016., vilu je kupila hrvatska tvrtka u stranom vlasništvu za 3,5 milijuna eura. Danas je nude za 10,9 milijuna i namijenjena je uskom krugu kupaca, a interesa ima i iz Hrvatske i iz inozemstva.
- Kod nekretnine takve vrijednosti teško je očekivati velik broj klasičnih upita. Danas možete izgraditi luksuznu vilu s velikim terasama i pogledom na more, ali ne možete po narudžbi stvoriti više od stoljeća povijesti, arhitekturu jednog od najvažnijih lovranskih graditelja, zaštićenu kulturno-povijesnu vrijednost i priču koja je prošla kroz različite vlasnike, države i društvene sustave. Povijesna vila ovakvih dimenzija u prvom redu do mora, na Opatijskoj rivijeri, kombinacija je koju je danas gotovo nemoguće ponoviti. Kupac ovdje ne kupuje 'samo' kuću uz more nego postaje dio povijesti Lovrana, njezin novi čuvar - zaključuje Traub.
