Globalno izumiranje je stvarno, a ljudi zatvaraju oči pred njim

Sudbina Zemlje i razaranje prirodnog svijeta nedavno su stavljeni pod mikroskop objavljivanjem Netflixovog dokumentarnog filma Sir Life At Our Planet Sir Davida Attenborougha. U njemu je slavni prezenter odstupio od uobičajenog dokumentarnog formata o prirodi i umjesto toga tuguje zbog štete nanesene klimatskim promjenama i drugim oblicima ljudskog uplitanja.

Iznosi čak devet šokantnih razloga zbog kojih bismo se i mi trebali brinuti o budućnosti planeta i milijunima vrsta koje ga zovu domom.

1. Više od milijun vrsta sada je u opasnosti od izumiranja

Prema Međunarodnoj platformi za znanstvenu politiku o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), više od milijun vrsta životinjskog i biljnog svijeta sada prijeti izumiranje - više nego ikad prije u ljudskoj povijesti.

2. Brojnost populacije divljih životinja smanjila se za dvije trećine od 1970.

Globalni broj vodozemaca, ptica, sisavaca i gmazova u prosjeku je smanjen za 68 posto između 1970. i 2018. godine, prema Izvješću WWF-a Living Planet 2020.

PLASTIKA I ZAGAĐENJE Grozni prizori: Ovako odbačene plastične boce štete životinjama

3. Tropske podregije Amerike pokazuju najveći pad

Studija WWF-a dodala je da je u tropskim podregijama Amerike zabilježeno 94 posto smanjenja populacije divljih životinja tijekom 50 godina od 1970. godine - što je najveći pad zabilježen bilo gdje na Zemlji.

4. Vrste odumiru češće nego ikad prije

Vrste danas umiru 1000 puta češće nego tijekom 60 milijuna godina prije dolaska ljudi, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Brown u SAD-u iz 2014. godine. Izvještaj pojačava "hitnost da se sačuva ono što je ostalo", rekao je vodeći autor Jurriaan de Vos.

5. Slatkovodne vrste umiru brže nego bilo koje druge

Populacije slatkovodnih vrsta divljih životinja opadaju proporcionalno brže od ostalih, smanjujući se u prosjeku za 84 posto između 1970. i 2018. godine, pokazalo je izvješće WWF-a Living Planet 2020. Brojka također označava porast od 1 posto u odnosu na 83 posto zabilježenih prije dvije godine, piše Big Think.

6. Tropske šume izgubljene za poljoprivredu

Prema IPBES-u je između 1980. i 2000. izgubljeno oko 100 milijuna hektara tropske šume. To se uglavnom svodi na uzgoj stoke u Latinskoj Americi i plantaže u jugoistočnoj Aziji, dodali su istraživači.

7. Gotovo 40 posto biljaka kojima prijeti izumiranje

Prema izvještaju biljaka i gljivica Kraljevskog botaničkog vrta Kew's State of the World of Plants and Fungi, četiri od 10 (39,4 posto) biljaka pod rizikom su od nestajanja. Dodatni je izazov identificirati ih prije izumiranja, a samo prošle godine identificirano je 1942 nove vrste biljaka.

VIŠE ZRAKA, ALI I SMEĆA Svako zlo za neko dobro: Zbog korone je zrak kvalitetniji, ali raste uporaba jednokratne plastike

8. Industrijska poljoprivreda potiče pad broja insekata

Dramatične stope pada mogle bi dovesti do toga da više od 40 posto svjetskih vrsta insekata nestane unutar desetljeća - uz gubitak staništa zbog industrijske poljoprivrede glavni pokretač smanjenja, prema studiji objavljenoj u Science Direct.

9. I ptica je manje

Otprilike 3,5 posto pripitomljenih ptica izumrlo je od 2016. godine, izvijestio je IPBES. Osim toga, gotovo četvrtina (23 posto) ugroženih ptica već je pogođena klimatskim promjenama, dodaje se u globalnom izvješću o procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava.