Hrvatska gospodarstva mogu izvući 15 milijuna eura iz EU

Mala poljoprivredna gospodarstva do 12. srpnja mogu prijaviti svoje projekte na natječaj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te tako pokušati izvući novac iz fondova EU. 

Riječ je o provedbi mjere 06, koju nalaže Europska unija, a Hrvati mogu dobiti ukupno 15 milijuna eura potpore. Hrvatski poljoprivrednici sve se više okreću europskim fondovima da bi bar za dio ulaganja dobili bespovratna sredstva iz Europske unije. 

Nedavno je za potpore iz Programa ruralnog razvoja prijavljeno čak 1280 projekata, čija vrijednost prelazi 3,89 milijardi kuna. Kako pripremiti dobar projekt i izvući novac iz Bruxellesa, zna i baranjski vinar Slavko Kalazić.

- Ovo je pogon vinarije koja može preraditi 500 tona grožđa, odnosno dvostruko više nego što mogu napraviti u prostorima u kojima sam dosad radio. To bi trebalo rezultirati s nekih 200.000 litara vina - pokazuje ponosno Kalazić svoju vinariju, za čiju će gradnju 50 posto novca dobiti iz IPARD-ova programa. 

- Sama ova investicija je oko šest milijuna kuna, s tim da nisu svi troškovi priznati. Ono što je priznato se kreće oko pet milijuna kuna, a povrat bi bio oko 2,5 milijuna kuna - objašnjava Kalazić.

Do novca nije baš tako lako doći. Postoji dokumentacija koja se sprema prije prijave na natječaj i ona, ovisno o zahtjevima investitora i suradnji s arhitektima, može trajati od dva mjeseca do godinu dana. Nakon što je natječaj otvoren, Kalazić je imao je vrlo kratak rok za prijavu, 20 dana.

- Premda nismo znali da će biti natječaj, ispalo je kao da jesmo i imali smo već ranije spremnu dokumentaciju jer u investiciju bih išao i da nije bilo natječaja Vinska omotnica. Znači, za one koji nisu bili pripremljeni nema šanse da u 20 dana bilo što naprave -  govori Kalazić. 

Objašnjava kako je ispuniti same obrasce vrlo jednostavno te se oni mogu riješiti za osam sati. No dodaje kako su prilično nejasni.

- Nepotrebna kompliciranost je što se u jednom obrascu navode iznosi bez PDV-a, u drugome moramo navoditi iznose s PDV-om, premda PDV uopće nije priznat trošak, a u trećem obrascu sve navodimo u eurima. Na kraju zbrajamo kruške i jabuke i konačni rezultat ne može biti jasan i bistar. Na pet mjesta moramo pisati OIB, naziv firme, ovlaštenu osobu itd., što je potpuno nepotrebno ponavljanje. A rok od 20 dana bi mogao biti riješen tako da natječaj bude otvoren 365 dana u godini i kako tko spremi projekt, neka aplicira, što bi bilo dobro i za onoga tko aplicira a i za državu. Sigurno bi se iz fondova povukao znatno veći novac nego sad - govori Kalazić.

Ljude koji se planiraju prijaviti za potpore Kalazić upozorava kako im slijedi vrlo stroga komisija koja nadzire jesu li prije odobrenja projekta počeli s radovima.

- Ne smije se ni pokušati zabiti lopatu u tlo prije nego što dobijete odobrenje Agencije za plaćanje - savjetuje i dodaje kako mu je povrat 50 posto uloženog novca veliki vjetar u leđa. - Tih 50 posto ću investirati dalje i već sad vidim proširenje vinarije i kupovinu novih tankova - završava vinar.

Letilović: Za pripremu projekta u prosjeku je potrebno oko tri mjeseca

Svaki dan primamo upite od ljudi koji nemaju iskustva s EU fondovima, ali i od ljudi koji imaju znanje i iskustvo, a koji žele da im pripremimo projektnu dokumentaciju, govori Niko Letilović, voditelj projekata u poduzeću EU projekti. EU projekti najviše rade na velikim i infrastrukturnim projektima te na projektima za mala i srednja poduzeća. Cijena ovisi o dokumentaciji za prijavu na natječaj, stupnju pripremljenosti i kompleksnosti projektne dokumentacije te rokovima za izradu. 

Cijene se kreću od nekoliko tisuća kuna na više. Vrijeme potrebno za pripremu projekta u prosjeku iznosi tri mjeseca te ovisi o kompleksnosti projektne dokumentacije te dostupnosti informacija od naručitelja. Potrebno je kvalitetno razraditi projektnu ideju, potom potražiti natječaj sukladan ideji te na temelju uputa za prijavitelje pripremiti projektnu dokumentaciju. - Pažnju je nužno posvetiti svim dijelovima jer samo jedna greška može poništiti sav trud – kaže Letilović.

Željko Mršić/PIXSELL

Opet se nadamo novcu iz Europe

Za poticaje za podizanje višegodišnjih nasada Sandra Babac iz Poljica kraj Zadra prijavila je svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, na kojem je posadila smilje. Iskustva s fondovima ima. Prije nekoliko godina Sandra je na natječaju IPARD za mjeru 302, pretpristupnog fonda za ruralni razvoj, koja je namijenjena izgradnji i opremanju pogona za preradu voća i povrća, dobila 550.000 kuna, odnosno pola investicije. Na OPG-u proizvodi ekološki pekmez od smokve, Šinjorinu Smokvu, koju izvozi i u Švedsku. 

Da bi dobila novac iz pretpristupnih fondova, najprije je morala završiti gradnju i opremanje, prikupiti svu silu dokumentacije i podnijeti zahtjev za isplatu. - Trebale su nam dvije-tri godine od početnih aktivnosti skupljanja papira do potpisivanja ugovora s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi - kaže. 

- Najprije smo sve morali katastarski riješiti jer je zemljište vlasnički trebalo biti  1/1, pa smo našli arhitekta koji je napravio idejni i glavni projekt. Potom smo čekali na Rješenje o uvjetima građenja, uz požurnicu dobili smo ga za godinu i pol dana. Situacija je bila kompliciranija kad još nismo bili članica EU, trebalo je skupiti puno više dokumentacije - objasnila je Babac proceduru. 

Uz potporu razvojne agencije Zadarske županije i UNDP-a dodijeljen im je konzultant uz čiju su pomoć izradili Poslovni plan, a napredak projekta nadgledali su kontrolori IPARD-a.

- Moje iskustvo s fondovima je kao basna o rodi i lisici. S jedne strane vam nude novac, a s druge strane ga vrlo lako možete izgubiti jer ovisite o drugim ljudima, o tome kako će izvođači radova i dobavljači opreme odraditi svoj posao. U svakom slučaju, činjenica je da se teško može pokrenuti posao bez financijske injekcije - govori Sandra Babac.

Danas je njena Šinjorina Smokva postala brend, a uz Šinjorinu Dunju, uskoro planiraju pripremiti i ekološki pekmez od višanja – Šinjorinu Marušku. 

Privatna arhiva

U tri mjeseca izradio sam projekt

OPG Mrežnica Ekoturizam Gvida Pristera dobio je oko pola milijuna kuna za ulaganje u ruralni turizam, kako bi obogatio turističku ponudu u Karlovačkoj županiji. Osim autohtonih domaćih jela gostima nudi dodatne aktivnosti kao što su biciklizam, ribolov, lov, jahanje, rafting, kanuing te vožnju čamcima po Mrežnici. 

Potkraj 2010. pročitao je natječaj za dodjelu sredstava iz IPARD-a za razvoj ruralnog turizma. Već je imao djelomično razrađene ideje za izgradnju tri turistička objekta. No imao je samo tri mjeseca za prikupljanje dozvola i dokumentacije, što je bio uvjet za prijavu na natječaj. Uspio je sve prikupiti i već je 2012. ugostio prve turiste. 

- Brzo smo sve riješili jer smo imali potporu lokalne zajednice i državne uprave. Svi su uvidjeli da je izgradnja ekoturizma korist za sve - govori Prister.

Projekt i dokumentaciju pripremio je sam. Morao je zadovoljiti stroge ekološke i zdravstvene standarde Unije te napisati investicijsku studiju. - Te stvari koštaju i jesu zahtjevnije, ali da se sve napraviti. Evo, kad je ovdje bila inspektorica zaštite okoliša, da bi se dobila potvrda, provjeravala je jesu li svjetiljke zasjenjene kako ne bi ometale let šišmiša i ptica - kazao je Prister o detaljima na koje treba paziti prilikom sastavljanja projekta. 

Ministarstvo mora potvrditi standarde

Od Ministarstva zaštite okoliša i prirode morat ćete ishoditi potvrdu o usklađenosti poduzeća s odgovarajućim minimalnim nacionalnim standardima i usklađenosti ulaganja s EU standardima.

Ocjenjivanje održivosti projekta

Investicijskom studijom opravdavate održivost projekta. Ona je zapravo poslovni plan, jedan od osnovnih dokumenata na temelju kojeg Agencija za plaćanja ocjenjuje vas kao korisnika, provjerava prihvatljivost ulaganja te procjenjuje ekonomsku održivost projekta.

Troškovnik je ‘sveto pismo’

Troškovnika projekta, koji je odobrio IPARD, treba se pridržavati. Sve što premaši iznose u troškovniku ili što podbaci na štetu je investitora, a to su stvari na koje se teško poslije može utjecati.

Izmjene dokumentacije

Građevinska dokumentacija za provedbe projekta može se mijenjati dva puta, uz odobrenje Agencije za plaćanja. Svaka sljedeća izmjena ide na teret potpore, a zbog toga mogu i odbiti projekt.