Znanstvenici smatraju da je veličina zjenice u korelaciji s većom fluidnom inteligencijom, kontrolom pažnje i, u manjoj mjeri, kapacitetom radne memorije - što ukazuje na fascinantan odnos između mozga i oka
NOVO ISTRAŽIVANJE
Inteligenciju je moguće otkriti po veličini čovjekove zjenice
Kaže se da su 'oči prozor duše', ali novo istraživanje sugerira da bi isto tako mogle biti i prozor u mozak. Ljudske zjenice reagiraju na više od samo svjetlosti. Ukazuju na uzbuđenje, zanimanje ili mentalnu iscrpljenost. Proširenje zjenica FBI čak koristi za otkrivanje obmana.
POGLEDAJTE VIDEO: Znate koja je boja očiju najrjeđa?
Pokretanje videa...
00:33
Istraživanje provedeno u laboratoriju na Institutu za tehnologiju Georgia sugerira da je veličina zjenice usko povezana s individualnim razlikama u inteligenciji. Što su zjenice veće, to je inteligencija viša, konstatacija je do koje su doveli testovi rasuđivanja, pažnje i pamćenja.
Ustvari, tijekom tri istraživanja otkriveno je da je razlika u veličini zjenice između ljudi koji su postigli najbolje rezultate na kognitivnim testovima i onih koji su postigli najlošije dovoljno velika da ju može uočiti i 'neistrenirano oko'.
Taj iznenađujući odnos je prvi put otkriven dok su se proučavale razlike u količini mentalnog napora koji su ljudi koristili za izvršavanje zadataka u kojima je presudno pamćenja. Korišteno je širenje zjenica kao pokazatelj napora, tehnika koju je popularizirao psiholog Daniel Kahneman u 1960-ima i 1970-ima. Tad je otkrivena veza između veličine zjenice i inteligencije, ali nije se moglo sa sigurnošću reći da je pravilo kod svih primjenjivo.
Zaintrigirani istraživači su proveli nekoliko velikih istraživanja u koje su uključili više od 500 ljudi u dobi od 18 do 35 godina iz Atlante. Izmjerili su veličinu zjenica sudionika pomoću uređaja za praćenje oka, koji bilježi odraz svjetlosti od zjenice i rožnice pomoću kamere i jakog računala.
Mjerili su zjenice sudionika u mirovanju dok su gledali u prazan zaslon računala u trajanju od četiri minute. Cijelo to vrijeme uređaj je snimao zjenice ispitanika i na kraju izračunao prosječnu veličinu zjenice svakog sudionika.
Inače, veličina zjenice odnosi se na promjer crnog kružnog otvora u središtu oka. Može se kretati od oko dva do osam milimetara. Zjenica je okružena šarenim područjem poznatim kao šarenica, koje je odgovorno za kontrolu veličine zjenice. Zjenice se, između ostalog, sužavaju kao odgovor na jaku svjetlost, pa su svjetla u laboratoriju bila prigušena.
U sljedećem dijelu eksperimenta sudionici su sudjelovali u nizu kognitivnih testova dizajniranih za mjerenje 'fluidne inteligencije', sposobnosti rasuđivanja kod novih problema, 'kapaciteta radne memorije', sposobnosti pamćenja informacija kroz određeno vrijeme i 'kontrole pažnje' (sposobnosti fokusiranja pažnje usprkos smetnjama).
Otkriveno je da je veća veličina zjenice povezana s većom fluidnom inteligencijom, kontrolom pažnje i, u manjoj mjeri, kapacitetom radne memorije - što ukazuje na fascinantan odnos između mozga i oka.
Zanimljivo je da je veličina zjenica negativno korelirala s godinama: stariji sudionici su uglavnom imali manje, suženije zjenice. Međutim, jednom standardiziran za dob, odnos između veličine zjenice i kognitivnih sposobnosti ostao je nepromijenjen.
Ali zašto veličina zjenice korelira s inteligencijom? Odgovor na ovo pitanje je vezan s procesima koji se događaju u mozgu, piše Scientific American. Veličina zjenice povezana je s aktivnošću u locus coeruleusu, jezgri smještenoj u gornjem moždanom stablu s dalekosežnim neuronskim vezama s ostatkom mozga.
Locus coeruleus oslobađa noradrenalin, koji djeluje i kao neurotransmiter i kao hormon u mozgu i tijelu, a regulira procese poput percepcije, pažnje, učenja i pamćenja.
Također pomaže u održavanju zdrave organizacije moždanih aktivnosti, tako da udaljene regije mozga mogu timski raditi na raznim zadacima i ciljevima.
Disfunkcija locus coeruleusa i rezultirajući slom organizirane moždane aktivnosti povezani su s nekoliko stanja, uključujući Alzheimerovu bolest i poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje.
Zapravo je ova organizacija aktivnosti toliko važna da mozak posvećuje većinu svoje energije kako bi je održao, čak i kad čovjek ništa ne radi - na primjer kad nekoliko minuta neprestano buljimo u prazan zaslon računala.
Jedna od hipoteza je da ljudi koji imaju veće zjenice tijekom mirovanja imaju veću regulaciju aktivnosti locus coeruleusa, što pogoduje kognitivnim performansama i funkciji mozga u stanju mirovanja.
Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se istražila ova mogućnost i utvrdilo zašto su veće zjenice povezane s višom fluidnom inteligencijom i kontrolom pažnje. Ali jasno je da se događa više nego što se samo vidi.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
