Lifestyle

Komentari 29

Ivaniševići, Doris, Lejla i Miširić otkrili koji broj nose i istaknuli: 'Veći smo od svoje veličine'

Ivaniševići, Doris, Lejla i Miširić otkrili koji broj nose i istaknuli: 'Veći smo od svoje veličine'

Doktorandica psihologije i predavačica na Universita Cattolica u Milanu, Anđela Jelić, pokrenula je na Instagramu kampanju s ciljem podizanja svijesti o poremećaju hranjenja. Podržali su ju mnogi poznati

Povodom Svjetskog dana poremećaja hranjenja, koji je bio jučer, 2. lipnja, Anđela Jurić pokrenula je kampanju kojom je htjela upozoriti na problem koji pogađa sve više ljudi u svijetu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pozvala je sve da zajedno podignemo svijest o važnosti prevencije poremećaja hranjenja tako što bi na Instagramu objavili svoju fotografiju uz hashtag #VecaSamOdSvojeVelicine ili #VeciSamOdSvojeVelicine.

- Ova kampanja ima za cilj podići svijest o tome da naša vrijednost nije određena konfekcijskim brojem i da svatko vrijedi više od samog tjelesnog izgleda. Jer upravo poistovjećivanje s tjelesnim izgledom i težnja za 'savršenim tijelom' može dovesti do poremećaja hranjenja, anoreksije, bulimije, emocionalnog prejedanja i drugih manje poznatih te ortoreksije koja je u zadnje vrijeme sve više prisutna, a ubrajaju se i u psihičke poremećaje. Uzroci ovih poremećaja mogu biti biološke, psihološke i društvene prirode, a u najvećoj mjeri obolijevaju adolescenti i mladi. U zadnje vrijeme od ovih poremećaja pati sve više odraslih osoba kako žena tako i muškaraca - napisala je u svojoj objavi kojom je pozvala ljude da se priključe kampanji.

Objasnila je i koji je jedan od glavnih uzroka ovog poremećaja.

- Jedan od snažnih faktora koji utječu na razvoj poremećaja hranjenja predstavlja konstantna izloženost društvenim mrežama i fotografijama koje nam postaju referentna točka kojoj se prilagođavamo i s kojom se uspoređujemo. Iz toga proizlazi nezadovoljstvo vlastitim izgledom koje u pozadini skriva druga nezadovoljstva psihološke prirode, poput nezadovoljenih emocionalnih potreba, nekvalitetnih odnosa, perfekcionizma, niskog samopoštovanja... Tada se odnos prema hrani narušava, postaje opsesivan i koristi se kao alat kojim se želi popravljati izgled. Neredovno konzumiranje obroka, odbijanje hrane i zabrinutost za tjelesni izgled postaje sveprisutno, neodrživo do te mjere da se osoba počinje društveno izolirati i patiti u vlastitoj borbi između sebe i svog tijela. Stoga, osvijestimo važnost prevencije ovog problema i podržimo sve one koji se s istim bore - napisala je.

Nakon što su se kampanji pridružili i mnogi poznati, Anđela im se svima zahvalila na podršci.

- Od srca hvala svima na dijeljenju i podršci inicijative povodom današnjeg Svjetskog dana poremećaja hranjenja. Ovo je samo jedan mali korak koji može pridonijeti podizanju svijesti o važnosti prevencije ovih poremećaja i potaknuti sve nas da o tome razgovaramo i potrebitima pružimo podršku i pomoć, a ne da problem skrivamo i stigmatiziramo - objavila je.

Među onima koji su podržali njezinu kampanju su Ana Begić Tahiri, Marijana Mikulić, Nives i Goran Ivanišević, Ivan Tandarić iz ELFS-a, Lejla Filipović, Doris Pinčić i drugi.

Korisnica Instagrama, koja objavljuje pod imenom 'bigmammamm', a koja i sama ima poremećaj hranjenja, priključila se kampanji i zahvalila svima koji su se uključili u akciju.

- Malo sam emotivna i fale mi riječi. Tek sam nedavno i sama shvatila, osvijestila pa izašla iz ormara po pitanju poremećaja prehrane. Imam ga dekadama, rješavam i otpuštam sloj po sloj, dozvoljavam svom biću da diktira tempo tom procesu i ne krivim se više jer ne ide preko noći. Više sam od svoga tijela, više sam od broja na vagi, moja se vrijednost ne mjeri opsegom struka. I savršeno je u redu da smo istih gabarita ja i kolega suprug, makar nam manje robe ukupno treba. Iz dubine duše zahvaljujem onome tko je pokrenuo tag i svakome tko sudjeluje. Nemate pojma koliko pomaže i koliko znači. Hvala - napisala je uz fotografiju na kojoj je pozirala zajedno sa suprugom.

O svojoj borbi s poremećajem hranjenja u svojoj objavi kojom je podržala kampanju progovorila je i plesačica Lidija Iveković.

- Nadam se da vas je fotka privukla da pročitate. Oni koji imaju strpljenja čitati moje duže postove naslutili su. Iako ću još malo 41. godinu nisam još spremna pričati javno o detaljima bolesti, ali današnji dan zaslužuje da kažem da mi je to uništavalo mladost, život, odnose, zdravlje. Bilo je mukotrpno  psihički, fizički, emotivno i trajalo je više od desetljeća... i znalo je premalo ljudi. Još uvijek radim na potpunom rješavanju trauma. Roditelji obratite pažnju na djecu tinejdžere po tom pitanju, prijateljice pogledajte prijateljice drugim očima i pitajte kako su, muževi pogledajte žene dublje (veći postotak kod žena, ali ne 100%). Nisam stručna za pomoć, ali tu sam ako me trebate i nemate pojma koliko razumijem. Učim danas kako se brinuti bolje za svoje tijelo, emocije, pa i da odustanem od odnosa koji odustaju od mene ili ne izvlače iz mene ono najbolje. Još uvijek sam jedan dan super, a drugi ne znam tko mi glavu nosi, još uvijek je borba sa svačim, a tu je i novi mali život za koji se trudim da bude najsretniji... a još se nasložila i upitna egzistencija jer je branša nadrljala. Any way svašta je bilo, trauma, gubitaka dragih ljudi, što bi ljudi rekli svačiji križ je najteži... ali svi nešto gledaju to jeb... TIJELO i vanjštinu i misle da je biti fit rješenje svega. Griješite - napisala je Lidija u objavi. 

Psihologinja Jelena Balabanić Mavrović: 'Instagram i Tik Tok prepuni su fotografija koje idealiziraju savršena tijela, ovo je važna poruka'

- Jako je važno poslati tu poruku i dobro je što se svako malo na Internetu javljaju grupe entuzijasta iz javnog života koje podsjećaju na to da standardi koje nameće modna industrija mogu dovesti do toga da mladi ljudi razviju probleme i poremećaj u prehrani. Pogotovo danas, kad su u doba korone, još više orijentirani na Internet, društvene mreže i medije, jer su oni otvoreni i nekritički primaoci tih poruka i rekla bih 'kupuju' sve što im serviramo. A Instagram i Tik Tok prepuni su fotografija koje idealiziraju savršena tijela – kaže psihologinja i psihoterapeut mr. sc. Jelena Balabanić Mavrović, izvršna direktorica Udruge Bea, koja se bavi poremećajima prehrane, posebno kod mladih.

Dodaje kako ove poruke poznatih mogu biti još jedan glas odgovora na pitanje kako bismo mi trebali izgledati, i jesmo li važniji mi, ili kako to u porukama kažu, jesmo li mi veći od svoga tijela. 

- Da, jesmo, ali mlade ljude stalno treba podsjećati na to da se ne identificiraju s brojem na vagi, ili udjelom mišićne mase u tijelu, što je sada specifičan trend kod mladića, među kojima je sve više onih koji pate od bigoreksije, ili prevelike zaokupljenosti svojim mišićima – kaže Jelena Balabanić Mavrović.

Dodaje kako je poseban problem to što su Internet i društvene mreže, kao i različite aplikacije, prepune fotografija idealiziranih tijela koje šalju puno snažniju fotografiju od bilo kakvog teksta.

- Zato su djeca danas gurnuta prema identifikaciji sebe s vlastitim tijelom, ili samoobjektifikaciji: Trendu kod kojega čovjek na samoga sebe gleda kao na tržišnu vrijednost, odnosno neku robu koju nudi drugima na procjenjivanje, rangiranje, lajkanje, ili negativne komentare. Doba Interneta sigurno je pogoršalo taj pritisak, koji je postojao i ranije, kroz magazine, televiziju i slično. Danas je Internet dodatni upgrade tih medija, a mladi koji stavljaju svoje fotografije na društvene mreže mahom ih i uređuju da bi se svidjele drugima. Mogli bismo pomisliti da oni onda znaju da je riječ o 'fejkanom' svijetu, no istraživanja pokazuju da stvari ne funkcioniraju tako – kaže psihologinja.

Ističe kako je jedno istraživanje, u kojem su se ženama pokazivale fotografije drugih žena u bikinijima, na kojima je stajao natpis da su one 'fotošopirane' te da sadržavaju 'nerealni prikaz ženskog tijela', i pokazalo se da je nezadovoljstvo tih žena vlastitim tijelom i sram koji zbog njega osjećaju, bio jednak kao i kod kontrolne grupe žena, koja je gledala fotografije na kojima nema takve oznake.

- Dakle, žene su se nakon desetak minuta gledanja tih fotografija osjećale podjednako posramljeno, ružno, nesigurno i loše, kao i kad znaju da su to editirane fotografije. Taj osjećaj da znamo da je sve 'fejkano' i da ti ljudi u stvarnosti možda i ne sliče onima na fotografiji, ne štiti nas od loših osjećaja prema sebi, što je poseban problem kod ljudi koji imaju nisko samopouzdanje. To su ljudi koji su u nekom ranjivom periodu života, kao i djeca koja odrastaju, pa još traže odgovore na pitanje 'tko sam ja', 'vole li me moji vršnjaci' i pokušavaju se uklopiti u društvo – pojašnjava Jelena Balabanić.

Dodaje kako je teško odgovoriti na te trendove, no najvažnije je da roditelji budu svjesni toga da problem postoji te da je vrlo važno prepoznati da dijete ima problem. 

- Osim toga, prvi zaštitni faktor protiv toga da razviju probleme je samoosnaživanje i poticanje njihovog bazičnog samopouzdanja te razvijanje kritičkog odmaka od takvog svijeta. Pritom je jako važno da roditelji njime nisu žrtve te kulture, jer ako je sve što dijete kod kuće sluša povezano s izgledom, mršavljenjem i slično, tada su veće šanse da će samo postati opterećeno time. Djeci najbolje možemo pomoći time da razvijamo atmosferu u kojoj se poštuju različitosti i nesavršenosti, u kojoj će naučiti da je vrijedno baš takvo kakvo je te da ne mora uvijek imati apsolutnu kontrolu nad svim aspektima svog života – savjetuje psihologinja.

Roditelji će pomoći ako ne nameću očekivanja da dijete u svemu bude savršeno, od ocjena u školi, do izgleda, zaključuje.  

Najčitaniji članci