Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
92 komentara

Spavamo sat vremena manje: Najteže će biti prva tri dana...

Kako preživjeti pomicanje sata: Mnoga su istraživanja potvrdila negativan utjecaj pomicanja sata ističući fizičke, ali i psihičke tegobe koje udružene mogu dovesti do rizika od smrti

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
92 komentara

Pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed, odnosno s 2 sata ujutro na 3 sata, u nedjelju započinje ljetno računanje vremena. No, bez obzira na to je li riječ o pomicanju sata zbog zimskog ili zbog ljetnog računanja vremena, organizam ima svoj bioritam i treba mu vremena da se navikne na promjenu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Stručnjaci ističu kako nam je ipak teže priviknuti se na ljetno računanje jer nam oduzima sat vremena, dok nam ga zimsko računanje vraća, pa je time i lakše. Mnoga su istraživanja potvrdila negativan utjecaj pomicanja sata ističući fizičke, ali i psihičke tegobe koje udružene mogu dovesti do rizika od smrti.

Zeljko Lukunic/PIXSELL POMICANJE KAZALJKI Jedan sat manje: Od nedjelje kreće ljetno računanje vremena

Posljedice zbog prelaska na ljetno računanje vremena naše tijelo može osjećati čak nekoliko dana.

Filip Brala/Pixsell | Autor: Filip Brala/Pixsell Foto: Filip Brala/Pixsell

Najveću ćemo promjenu osjetiti prva dva do tri dana nakon pomicanja sata, i to kao smanjenu radnu učinkovitost, slabiju koncentraciju, otežano pamćenje, izrazitiji umor i dnevnu pospanost. Ometanje u spavanju može promijeniti razine hormona i podići krvni tlak, što utječe na srce, a osobito kod kardiovaskularnih bolesnika. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti, a neki pojedinci mogu posljedično razviti i depresivno raspoloženje. Ljudi često, osim s nesanicom, imaju problema i s glavoboljom koja može trajati po nekoliko dana, čak i tjedana nakon pomicanja. Pomicanje sata je veliki psihofizički stres za cijeli organizam, no sve ove promjene najteže podnose kronični bolesnici, pojasnila je Lea Maričić, mag. psih. iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

KAKO ĆEMO RAČUNATI VRIJEME Oni žele zimsko, a mi ljetno: U Sloveniji ćemo pomicati sat?

Može porasti krvni tlak 

Dodala je kako promjenu najteže podnose mala djeca i kardiovaskularni bolesnici te ljudi koji su skloni kasnijem lijeganju.

- Pacijenti s tenzijskim glavoboljama imaju pojačane glavobolje. Poremećen san može pridonijeti povišenom krvnom tlaku i lošijem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara - zaključila je psihologinja.

U Hrvatskoj nema posebnih istraživanja ni studija o toj temi, no pretpostavlja se da ne odstupamo od drugih.

Maričić dodaje kako su 2007. godine znanstvenici njemačkog Sveučilišta Ludwig-Maximilian na uzorku od 55.000 ispitanika dokazali da zbog pomicanja sata ljudi tijekom ljeta spavaju čak 20 minuta kraće. Američki znanstvenici tvrde kako se stopa rizika od moždanog udara u Finskoj povećala za osam posto tijekom prva dva dana od početka prelaska na ljetno računanje vremena u odnosu na dva tjedna prije i nakon pomicanja sata, a isti rezultati zabilježeni su i kasnije u listopadu.

Srce pati prva tri dana 

Švedski znanstvenici su zaključili da broj srčanih udara opada u tjednu nakon vraćanja sata unazad za 21%, dok u proljeće stopa srčanih udara raste u sedam dana poslije pomicanja sata unaprijed. Štetan učinak po srce najizrazitiji je u prva tri dana nakon nedjelje u kojoj se prelazi na ljetno računanje vremena. Dodatno, školarci lošije rješavaju zadatke i slabije prate nastavu nakon pomicanja sata.

Izbjegavate mobitele 

- Budući da svjetlo potiskuje izlučivanje melatonina, koji regulira cirkadijurni ritam organizma, važno je izlagati mu se tijekom budnih sati što je više moguće, i obratno, ne izlagati se jakom svjetlu kad je vani mrak. Na primjer, ako se noću ide u kupaonicu, ne treba pritom paliti jako svjetlo. Korištenje elektroničkih uređaja neposredno prije spavanja ima snažan učinak na san i budnost te može imati ključnu ulogu u stalnom nedostatku sna jer emitiraju plavu svjetlost koja može prekinuti prirodne cirkadijurne ritmove. Stoga nastojte izbjegavati gledanje u mobitel, tablet, računalo ili televizor barem sat vremena prije spavanja - zaključila je Lea Maričić.

U nedjelju spavajte dulje i odrijemajte 

Stručnjaci preporučuju da u nedjelju odspavate dulje tijekom jutra te odrijemate poslijepodne i tako si olakšate prijelaz. 

Lagano i bez stresa recept je protiv umora 

Poželjno bi bilo izbjegavati stvari koje nam stvaraju nelagodu i nervozu te smanjiti razinu stresa. Polaganiji životni tempo pomoći će u prilagođavanju, navodi mag. psih. Maričić.

Smanjiti količinu kave i cigareta te jesti više voća 

Poželjno je u dane uoči i nakon promjene sata smanjiti unos kave i broj popušenih cigareta, a u jelovnik uvrstiti više voća i povrća. Hrana bogata mineralima vraća ravnotežu.

Postupno treba mijenjati ritam 

Idite u krevet 15 minuta ranije, počevši nekoliko dana prije promjene, i budite se do 15 minuta prije no što biste trebali.

Odrasli trebaju između sedam i devet sati sna 

Kako bi normalno funkcionirali tijekom dana, odraslim ljudima potrebno je najmanje sedam sati sna. Preporuka je da zadnji obrok bude nekoliko sati prije odlaska na spavanje.

Uvedite male rituale prije spavanja 

Stručnjaci preporučuju lagane vježbe nekoliko sati prije spavanja, tople kupke ili nabavku čepića za uši te maski za oči. Bilo bi dobro ustajati i lijegati u isto vrijeme svakoga dana.

Prirodni napici mogu pomoći da lakše zaspite 

Sok od trešanja bogat je melatoninom, kažu nutricionisti, te je odličan izbor za bolji san. Dobar izbor je i šalica toplog mlijeka s medom.

U spavaću sobu unesite mirise 

Mirisi lavande, valerijane, vanilije ili kamilice pomažu kod ublažavanja osjećaja tjeskobe i uznemirenosti te kod nesanice.

Vlada još nije odlučila, no Hrvati žele ljetno računanje vremena...

Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi je spomenuo američki političar Benjamin Franklin 1784. godine, no u praksi su ga prvi uveli Nijemci 1916. godine.

Začetnik ideje pomicanja sata je novozelandski entomolog George Vernon Hudson 1895. godine, koji se bavio proučavanjem kukaca. Njegova su istraživanja ovisila o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana. Nakon Nijemaca, tu su promjenu prihvatili Britanci i SAD te više od 70 zemalja svijeta.

DODATNI SAT Pomicanje sata: Tijelo se buni, no ima načina kako si pomoći

Svrha uvođenja takvog računanja vremena bila je smanjiti izdatke za električnu energiju rastuće industrije, odnosno težnja da se iskoristi što više dnevnog svjetla. Većina zemalja tropskog pojasa nikad nije uvodila ljetno računanje jer ondje ljeto traje cijele godine. Ne koristi ga ni većina zemalja u Africi i Južnoj Americi. Kina, Japan i Rusija koristili su ljetno računanje, ali su od njega odustali. U Rusiji su od 2014. godine uveli trajno računanje zimskog vremena, a dvije godine poslije isto je uvela i Turska.

Posljednjih godina je dio zemalja ustanovio da nema koristi od pomicanja sata. Europski parlament podržao je u utorak prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida pomicanje sata, a članicama prepuštaju odluku o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.

Posljednje zajedničko pomicanje sata trebalo bi biti posljednje nedjelje u ožujku 2021. godine u 1 sat ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC). Države koje žele zadržati zimsko računanje vremena sat će posljednji put pomaknuti zadnje nedjelje u listopadu 2021. u jedan sat ujutro.

U TRI SATA ĆE BITI - DVA Spavamo sat vremena duže, ali idemo s posla kući - po mraku

- S obzirom da konzultacije o navedenom pitanju između država članica EU još uvijek traju, za sada još u obliku neformalnih kontakata izvan i u o okviru institucionalnog rada na pripremi nove Direktive, Republika Hrvatska, kao ni većina država članica, još nije zauzela službeni stav o tom pitanju, rekli su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koje koordinira rad državnih tijela po tom pitanju.

- Iskreno se nadam će sve članice EU odlučiti o tome na razini cijele unije da svi budemo u istoj zoni. Trenutačno Hrvatska naginje ljetnom računanju, Slovenija zimskom, Italija ljetnom i tako dalje. Zajednička odluka će pridonijeti boljem funkcioniranju prometa, radnom vremenu tvrtki i nizu drugih problema. Ovako se bojim da će nastati potpuni kaos - rekla je europarlamentarka Biljana Borzan.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message