Kognitivno bihevioralnim tretmanom uče se promijeniti negativna razmišljanja

Iz praktičnog iskustva nerijetko čujem od svojih klijenata koji primjerice imaju smetnje iz kruga depresivnih smetnji, strahova, paničnih napadaja, teškoća učenja, sniženog samopouzadanja, kontrole ljutnje da su tražeći oblik stručne pomoći putem internetskih tražilica, među prvih 20 naslova naišli na poveznicu jednog od mogućih tretmana pod nazivom kognitivno bihevioralna terapija (engl. cognitive behaviour therapy, ili skraćeno CBT).

Pojednostavnjeno kognicija znači misao, opažaj koji uključuje naše tumačenje onog što primjećujemo,kojeg često nismo svjesni. Pridjev bihevioralna je malo nespretno prihvaćen, potječe od engleske riječi behaviour – ponašanje. Doslovni prijevod kognitivno bihevioralne terapije bi po tome bio misaono-ponašajno liječenje. Kognitivno bihevioralna terapija je usmjerena na mijenjanje načina na koji mislimo /tumačimo stvari, što utječe na naše ponašanje i osjećaje. U suštini to je i osnovni razlog zbog kojeg ljudi traže stručnu pomoć.

Primjerice kada ste depresivni ili jako tjeskobni o svemu mislite „crno”, očekujete najgori mogući ishod svake situacije i ne možete se otrgnuti od misli koje počinju onim tipičnim „što ako”. Puno puta takve misli i osjećaji izazivaju u tijelu stezanje u grlu, glavobolju, razne druge tjelesne osjećaje, umor ako traju dugo. Ponašanje i funkcioniranje u svakodnevnim životnim aktivnostima je remećeno, otežano, a životno zadovoljstvo na minimumu. 

Kognitivno bihevioralnim tretmanom možemo naučiti kako promijeniti negativna razmišljanja i ponašanja koja nam mogu itekako otežavati svakodnevno funkcioniranje i početi voditi život s više zadovoljstva. Kognitivno-bihevioralna terapija je zasigurno najviše znanstveno istražena forma psihoterapije. Počeli su je razvijati 50. ih godina prošlog stoljeća psiholozi Skinner, Bandura, Watson, Pavlov u laboratorijima eksperimentalne psihologije u SAD, GB, Rusiji. Neovisno o navedenim psiholozima šezdesetih godina prošlog stoljeća psihijatar Aron Beck i psiholog Albert Elis, među ostalim nezadovoljni dužinom trajanja psihoanalitičkih tretmana koje su prakticirali s klijentima, počinju tražiti učinkovitiji pravac i tako svaki za sebe razvijaju kognitivnu terapiju.

Kognitivne i bihevioralne terapije 80.-ih godina 20.stoljeća se udružuju te ujedinjuju. U sadašnje vrijeme obuhvaćaju različite podvrste kognitivnih i biheioralnih autora i struja ( neke od njih su terapije iz najnovijeg tzv. trećeg vala : kognitivna terapija usredotočene svjesnosti – Mindfullness, terapija prihvaćanjem i posvećenošću – ACT, shema terapija ). Svo vrijeme su otvorene i prihvaćaju impresivne nalaze iz područja neuroznanosti i istraživanja mozga. U RH je osnivačica i pokretač primjene početno bihevioralne terapije , tada u okvirima Sekcije kliničkih psihologa, profesorica Nada Anić, psihologinja.

Psiholozi i liječnici koji su akreditirani kognitivno-bihevioralni terapeuti članovi su Hrvatskog udruženja za kogniivno bihevioralnu terapiju (HUBIKOT).To su stručnjaci koji su se educirali za provođenje ove psihoterapije pod stručnim vodstvom profesora i mentora.

Ljudi koji traže stručnu pomoć zbog svojih psihičkih teškoća prihvaćaju kognitivno- bihevioralnu terapiju jer je najjednostavnije rečeno temeljena na zdravom razumu.Osim toga, čini se i da je dosta efikasna jer ljudi dosta brzo ( pod pretpostavkom da su suradljivi s terapeutom) uviđaju pomake na bolje ( izvještavaju da se osjećaju bolje, lakše funkcioniraju u svakodnevnom životu) . Dakako, time nikako ne bih htjela umanjiti efikasnost ostalih psihoterapija.

Hrvatsko udruženje za kognitivno bihevioralnu terapiju je od 1997. g. član Europske asocijacije kognitivno bihevioralnih terapija (EABCT), a program edukacije naših liječnika i psihologa usklađen je s programom edukacije EABCT. U Republici Hrvatskoj HUBIKOT je član Saveza psihoterapeutskih udruga Hrvatske (SPUH). Prakticirajući u svojem radu kognitivno-bihevioralnu terapiju uočila sam njezinu efikasnost, utemeljenost na egzaktnim podacima mjerljivim standardiziranim testovima što mi se čini bitnim jer klijenti koji se odluče za opciju KBT i sami povratno uočavaju smanjene psihološke teškoće zbog kojih im je terapija bila indicirana.

Tijekom terapijskih seansi poštuje se osobnost svakog klijenta, u suradnji s njim određuju se ciljevi tretmana i primjenjuju različite tehnike i metode stručnog rada. Klijenti nakon završene psihoterapije znaju mi reći nešto u stilu – pomogli ste mi da se naučim u nekim situacijama biti sam sebi prva psihološka pomoć.Ne čudi me to jer živimo u vremenima stalne izloženosti dugotrajnom stresu, neizvjesnostima u pogledu zaposlenosti, egzistencije.Imperativi koji se kroz mass medije, društvene mreže plasiraju djeci i odraslima često su također izvor ili okidač za nezadovoljstvo, teškoće u komunikaciji, osobne osjećaje nedovoljne prihvaćenosti, neadekvatnosti.

Pandemijsko doba nažalost utjecalo je na porast depresivnih i anksioznih poremećaja gdje je KBT apsolutno indiciran i preporučljiv tretman. Benefiti kognitivno biheviorale terapije uočavaju se ne samo kod odraslih ljudi, nego i kod djece, tinejdžera i adolescenata koji su zbog psihičkih smetnji u svakodnevnom ponašanju bili uključeni u individualni ili grupni tretman.

Senka Božić, prof. psiholog Privatna psihološka praksa Una Lipik