Majke mogu imati sve ako rade kod odgovornih poslodavaca

U četvrtak su svečano objavljene kompanije koje su prošle postupak neovisne procjene postojećih praksi i koje će u sljedećih godinu dana temeljem dobivenih preporuka uz već niz postojećih pozitivnih politika implementirati nove odgovorne prakse u domeni odgovornosti prema obitelji i rodnoj jednakosti. 

Kompanije koje su stekle pravo korištenja osnovnog MAMFORCE COMPANY® Standarda su Hrvatski Telekom, INA i 24sata. To značajno priznanje odgovornosti prema zaposlenima svečano je uručila predsjednica Instituta za istraživanje i edukaciju - Zaposlena mama, mr.sc. Dijana Kobas Dešković. 

Svečanoj dodjeli je prisustvovao i ministar rada i mirovinskog sustava prof. dr.sc. Mirando Mrsić, dr. med. koji je u okviru resornog ministarstva u protekle četiri godine podržao razvoj politika koje omogućavaju kvalitetniju ravnotežu privatnog i poslovnog života i rodnu jednakost. Svečanoj dodjeli prisustvovala je i predstavnica HUP-a i Global Compact mreže Hrvatska Nataša Novaković, savjetnica glavnog direktora za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala.

Predstavljeni su i rezultati istraživanja Instituta - Zaposlena mama, „Percepcija plaća u Hrvatskoj – postoji li razlika u plaćama između majki, žena i muškaraca“ , koje je provedeno tijekom prosinca  u Hrvatskoj na uzorku od 250 ispitanih. Rezultati istraživanja pokazuju da su financijski uvjeti  na početku karijere jednaki, ali da do razlika dolazi kasnije u značajnoj mjeri zbog majčinstva. Iako muškarci i žene dominantno vjeruju da imaju iste plaće, s time se ne slaže 34 posto žena. 

Nadalje,  većina muškaraca i žena vjeruje da majke imaju jednake plaće kao i ostale žene, dok manji dio žena smatra da nemaju (19 posto). Međutim, kad pogledamo podatke kroz prizmu broja djece,  onda jasno vidimo da roditelji dvoje i više djece smatraju da su plaće majki male djece niže od plaća drugih žena.

 Takva percepcija je u skladu s opipljivim tržišnim pokazateljima koji ukazuju na niže plaće žena u odnosu na muškarce, kao i majki s malom djecom u odnosu na druge žene. Taj fenomen je globalno prepoznat i naziva se Motherhood Pay Penalty, odnosno financijska kazna majčinstva u slobodnom hrvatskom prijevodu. Interesantno je da srednji menadžment (31 posto) i Uprava (21 posto) smatraju da majke imaju manje plaće, isto kao i ispitani višeg obrazovanja (magisterij, MBA). 

Takvi rezultati su u skladu s nalazima analize  plaća u Hrvatskoj (Nestić, D., 2010, 2007), koji je ukazao na povećanje razlike u plaćama kad se uzmu u obzir edukacija i iskustvo jer žene ne uspijevaju ostvariti primanja jednaka muškim kolegama s istim kvalifikacijama i iskustvom. Stoga je i rodna razlika u plaćama kao (razlika u plaćama između muškaraca i žena) i financijska kazna majčinstva, odnosno razlika u plaćama između majki i ostalih žena  još veća kad se postojeći pokazatelji korigiraju za obrazovanje. Takav nalaz također upućuje na postojanje staklenog stropa u Hrvatskoj.