Moždani udar: Brzi test u tri faze može spasiti nečiji život

Moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta i demencije te drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Svake dvije sekunde jedan stanovnik našeg planeta postaje žrtvom moždanog udara, a svakih šest sekundi od posljedica te bolesti ugasi se jedan život. 

Iako je najviše žrtava među starijima, moždani udar sve češće pogađa i mlađe od 45, a procjenjuje se da ga doživi jedna od šest osoba u dobi od 15 do 60. Moždani udar je uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu zbog čega su pojedini njegovi dijelovi nedovoljno opskrbljeni kisikom i hranjivim tvarima te dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica. 

Ako moždano tkivo odumre, dijelovi tijela koje je taj dio mozga kontrolirao više neće funkcionirati ispravno te je moždani udar i prvi uzrok dugotrajnog invaliditeta. 

- Oko 85 posto moždanih udara uzrokovano je ugruškom koji može nastati na licu mjesta ili doputovati krvlju te začepiti arteriju i onemogućiti protok krvi (ishemijski moždani udar). Ostalih 15 posto su hemoragijski moždani udari koji su uzrokovani puknućem krvne žile - pojašnjava prof. dr. sc. Vida Demarin, predsjednica Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara. Ugledna hrvatska akademkinja, koja je prošli tjedan na Svjetskom kongresu o moždanom udaru u Istanbulu inaugurirana u Savjet direktora Svjetske organizacije za moždani udar, upozorava da kod moždanog udara vrijeme nije saveznik. 

Stoga nakon pojave prvih simptoma treba odmah reagirati jer u roku od samo nekoliko minuta, nakon što je mozak lišen kisika, moždane stanice počinju umirati. Iako su rjeđi, hemoragijski moždani udari imaju veći postotak smrtnosti jer je krvarenje u mozgu teško zaustaviti. Kod ishemijskoga moždanog udara oštećenje mozga može se spriječiti lijekovima koji mogu razbiti ugrušak u mozgu te obnoviti protok krvi, pod uvjetom da pacijent na vrijeme stigne u bolnicu.

- Nužno je tad hitno postupiti te, ako je moguće, dati trombolizu, odnosno rastopiti ugrušak specijalnim lijekom koji se daje intravenozno. Terapija se može primijeniti unutar prva tri sata, a prema najnovijim podacima, i do 4,5 sata od nastanka ishemijskoga moždanog udara - kaže dr. Demarin.

Moždanom udaru ponekad prethode upozoravajući znaci poput dvoslike, vrtoglavice, otežanoga govora ili kratkotrajnoga gubitka vida koji traje od nekoliko sekunda do 60 minuta. Ti prolazni simptomi, slični simptomima moždanog udara, no znatno kraćeg trajanja, nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA) te najčešće prestaju nakon 5-20 minuta, no mogu potrajati i do 24 sata. Vrlo je važno te znakove upozorenja shvatiti ozbiljno jer je u onih koji su ih imali rizik od moždanog udara znatno veći.

Utrnulost, slabost ili oduzetost lica, noge ili ruke, posebno jedne strane tijela, otežan i nerazumljiv govor ili nemogućnost izgovaranja riječi te otežano ili potpuno nerazumijevanje sugovornika najčešći su simptomi moždanog udara. Na njega može upućivati i jaka glavobolja praćena povraćanjem, naglo zamagljenje ili gubitak vida, posebno na jednom oku ili u polovini vidnog polja, gubitak ravnoteže i/ili koordinacije te omaglice, vrtoglavice, nesigurnost ili zanošenje u hodu. 

Test u tri faze

Sumnjate li da netko ima moždani udar, podvrgnite ga testu u tri faze. Zamijetite li ijedan od ovih simptoma, zovite hitnu pomoć. 

"Ne" pušenju, šećeru i soli, "da" voću, povrću i vježbanju

Iako na faktore rizika, kao što su dob, spol i genetsko naslijeđe, ne možemo utjecati, rizik od moždanog udara ipak možemo smanjiti, kaže prof. dr. sc. Vida Demarin. 

Savjetuje da prestanete pušiti, a alkohol ograničite na čašu crnog vina na dan. Pozdravite se i s nezdravim namirnicama koje obiluju zasićenim mastima, šećerom i solju koja podiže krvnih tlak te dovodi do oštećenja bubrega. Jedite voće i povrće jer ono, prema istraživanju, smanjuje rizik od moždanog udara 36 posto. Obogatite prehranu s mnogo ribe, pogotovo plave, te namirnicama koje obiluju neprobavljivim biljnim vlaknima. I pretilost je faktor rizika za nastanak moždanog udara pa se riješite suvišnih kilograma.

Žene ugrožene jer ne znaju simptome

Svake godine od moždanog udara umire dvostruko više žena no što ih umre od karcinoma dojke. Problem je u nedovoljnoj edukaciji - samo 27 posto može imenovati više od dva, od ukupno šest simptoma moždanoga udara.

Na sistematski pregled barem jedanput na godinu

Iako stariji ljudi češće obolijevaju, 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45 i 59 godina, upozorava dr. Vida Demarin. Ako imate samo jedan od faktora rizika, jedanput na godinu napravite sistematski pregled.

Moždani udar u brojkama