KONKRETNI RAZLOZI
Ove namirnice i hranu nemojte podgrijavati u mikrovalnoj
Za većinu ljudi mikrovalna pećnica nezaobilazan je dio kuhinje. Može biti pravi spas kada na poslu želite podgrijati ostatke sinoćnje večere ili brzo pripremiti jednostavan obrok bez puno truda. Iako je vrlo praktična za zagrijavanje hrane, neke se namirnice i jela ipak ne bi smjeli stavljati u mikrovalnu pećnicu
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U nastavku doznajte koje namirnice nikada ne biste trebali podgrijavati u mikrovalnoj pećnici te kako ih pravilno zagrijati.
U nastavku doznajte koje namirnice nikada ne biste trebali podgrijavati u mikrovalnoj pećnici te kako ih pravilno zagrijati.
ŠALICA VODE.
Voda zagrijana u mikrovalnoj pećnici može se vrlo brzo pregrijati. Iako se na površini možda neće pojaviti mjehurići, oni mogu naglo nastati kada u vodu stavite vrećicu čaja ili žlicu, pa čak i kada samo pomaknete šalicu. U rijetkim slučajevima voda može iznenada prsnuti ili čak eksplodirati.
GLJIVE.
Budući da su gljive osjetljive na visoke temperature, podgrijavanje u mikrovalnoj pećnici može promijeniti njihovu teksturu i okus. Osim toga, podgrijane gljive vrlo su podložne razvoju bakterija i drugih mikroorganizama, što može uzrokovati bolove u želucu. Najbolje ih je lagano zagrijati na štednjaku ili u pećnici.
ZELENO LISNATO POVRĆE.
Pri zagrijavanju u mikrovalnoj pećnici zeleno lisnato povrće poput špinata ili kelja može prirodno prisutne nitrate pretvoriti u nitrozamine, koji u većim količinama mogu biti štetni. Neki nitrozamini smatraju se kancerogenima, a mogu utjecati i na sposobnost organizma da prenosi kisik.
CIKLA.
Baš kao i kod špinata, ponovno zagrijavanje cikle i repe bogatih nitratima može dovesti do njihova pretvaranja u nitrozamine. Srećom, jednako su ukusne i kada se jedu hladne.
PRERAĐENO MESO.
Slanina, hrenovke, narezci i kobasice često sadrže aditive i konzervanse koji im produljuju rok trajanja. Nažalost, zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici može dodatno povećati njihovu štetnost za zdravlje. Najsigurnije ih je ponovno zagrijati kratkim prženjem u tavi.
UMAK OD RAJČICE.
Zagrijavanje umaka od rajčice u mikrovalnoj pećnici često završava prskanjem po njezinoj unutrašnjosti. Toplina i para koje nastaju tijekom zagrijavanja teško prolaze kroz gusti umak, zbog čega se pritisak nakuplja i umak može naglo prsnuti.
Para se nakuplja sve dok umak ne prsne po stijenkama mikrovalne pećnice. U nekim slučajevima može naglo eksplodirati tek kada ga promiješate, što može uzrokovati opekline i zaprljati odjeću. Umake je zato najbolje ponovno zagrijavati u manjoj posudi na štednjaku.
ČILI PAPRIČICE.
Bilo da su svježe, pečene ili dio nekog jela, podgrijavanje čili papričica u mikrovalnoj pećnici može biti rizično. Kapsaicin, tvar odgovorna za njihovu ljutinu, pri visokim temperaturama može isparavati ili se razgrađivati, zbog čega se papričice zagrijavaju neravnomjerno i otpuštaju još više te tvari u jelo. Ljuta jela zato je bolje lagano zagrijavati na štednjaku kako bi se ravnomjerno ugrijala i zadržala bolju teksturu.
SMRZNUTO VOĆE.
Kada se smrznuto voće zagrijava u mikrovalnoj pećnici, glikozidi koji su u njemu prirodno prisutni mogu se promijeniti pod utjecajem topline. Ipak, tvrdnja da se pritom pretvaraju u kancerogene tvari nije dovoljno znanstveno potkrijepljena.
KRUMPIR.
Bez brige, sirovi krumpir i dalje možete brzo pripremiti u mikrovalnoj pećnici. Rizik nastaje kada pokušavate podgrijati već kuhani ili pečeni krumpir. Ako nakon pripreme dugo stoji na sobnoj temperaturi, u njemu se mogu razmnožiti spore bakterije *Clostridium botulinum*, koja uzrokuje botulizam, a ponovno zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici ne mora ukloniti taj rizik.
Krumpir koji nećete odmah pojesti zato što prije spremite u hladnjak, a zatim ga temeljito zagrijte u pećnici.
GROŽĐE.
Nemojte dodati šaku grožđa u zobenu kašu pa sve zajedno staviti u mikrovalnu pećnicu. Bobice se mogu iznimno jako zagrijati, a njihov slatki i sočni sadržaj može stvoriti vrlo vruće iskre ili plazmu te izazvati pucanje i oštećenje uređaja.
JAJA.
Ponovno zagrijavanje jaja u mikrovalnoj pećnici može ih učiniti gumenastima i tvrdima. Ako želite podgrijati ostatke kajgane ili pečenih jaja, učinite to lagano na štednjaku, na niskoj temperaturi, uz često miješanje ili okretanje kako bi se toplina ravnomjerno rasporedila.
TVRDO KUHANA JAJA.
Tvrdo kuhana jaja najbolje je jesti hladna ili ih zagrijati u posudi s toplom vodom, umjesto u mikrovalnoj pećnici. Bez obzira na to jesu li u ljusci ili oguljena, tijekom zagrijavanja u njima se stvara para koja ne može izaći kroz bjelanjak, pa se pritisak postupno povećava.
Kada jaje prerežete ili, još opasnije, zagrizete, para se može naglo osloboditi i izazvati eksploziju koja može uzrokovati opekline.
ODREZAK.
Podgrijavanje odreska u mikrovalnoj pećnici može ga isušiti i prepeći, zbog čega meso gubi svoju sočnost i mekanu teksturu. Umjesto toga, zagrijte ga u pećnici oko 20 minuta ili polako na štednjaku, na laganoj vatri.
PILETINA.
Piletina, osobito pileća prsa, nakon podgrijavanja u mikrovalnoj pećnici često postaje tvrda, suha i žilava. Baš kao i odrezak, najbolje ju je polako zagrijavati u pećnici ili na štednjaku, na laganoj vatri.
NACHOSI.
Podgrijavanje nachosa u mikrovalnoj pećnici može učiniti tortilja-čips mekanim, a sir gumenastim. Umjesto toga, zagrijte ih u pećnici na nižoj temperaturi. Tako će čips ostati hrskav, a sir će se ravnomjerno otopiti.
TJESTENINA.
Tjestenina se u mikrovalnoj pećnici često zagrijava neravnomjerno, pa neki dijelovi mogu biti prevrući, a drugi ostati hladni. Bolje ju je podgrijati u tavi na štednjaku te dodati malo umaka ili vode kako bi ponovno postala sočna.
POMFRIT.
Pomfrit podgrijan u mikrovalnoj pećnici često postaje mekan, gnjecav i neukusan.
PRŽENA HRANA.
Isto vrijedi i za ostalu prženu hranu. Najbolje ju je podgrijavati u pećnici ili, još bolje, u fritezi na vrući zrak kako bi zadržala hrskavu teksturu.
PIZZA.
Podgrijavanjem u mikrovalnoj pećnici pizza može postati gnjecava, a njezina korica izgubiti izvornu hrskavost. Ako ne volite hladnu pizzu, zagrijavajte je u pećnici na nižoj temperaturi najmanje 15 minuta. Tako će se ravnomjerno ugrijati, a korica će zadržati bolju teksturu.
MAJČINO MLIJEKO.
Zagrijavanje majčina mlijeka u mikrovalnoj pećnici uglavnom se ne preporučuje jer se može zagrijati neravnomjerno i stvoriti prevruće dijelove koji mogu opeći bebina usta. Osim toga, visoka temperatura može povećati rizik od otpuštanja kemikalija iz plastičnih posuda te utjecati na hranjive tvari, enzime i protutijela u mlijeku. Umjesto toga, majčino mlijeko zagrijte tako da bočicu stavite u posudu s toplom vodom ili je nekoliko minuta držite pod mlazom tople vode. Prije hranjenja uvijek provjerite temperaturu mlijeka.
RIŽA.
Podgrijavanjem u mikrovalnoj pećnici riža može izgubiti svoju mekanu i rahlu teksturu te postati tvrda. Umjesto toga, zagrijte je u loncu na štednjaku. Dodajte malo vode, poklopite lonac i pustite da se riža lagano pari pet do deset minuta kako bi ponovno postala mekana.
KRUH.
Većina vrsta kruha nakon zagrijavanja u mikrovalnoj pećnici postaje tvrda i suha. Umjesto toga, zamotajte kruh u aluminijsku foliju i lagano ga zagrijte u pećnici na nižoj temperaturi.
RIBA.
Baš poput odreska i kajgane, riba je osjetljiva namirnica koja se vrlo lako prepeče. Predugo zagrijavanje može je učiniti suhom, tvrdom i gumenastom, zbog čega gubi svoju nježnu teksturu.
MORSKI PLODOVI.
Isto vrijedi i za morske plodove, koji se mogu brzo isušiti i ostaviti neugodan miris. Najbolje ih je lagano zagrijati u pećnici ili na štednjaku kako bi zadržali mekanu teksturu i kako bi se smanjilo širenje mirisa.
PECIVA.
Kada peciva podgrijavate u mikrovalnoj pećnici, mogu vrlo brzo izgubiti svoju hrskavost.
KAVA.
Ponovno zagrijavanje kave razgrađuje njezine izvorne arome i okuse, zbog čega može postati bljutava i ustajala. Ako je ipak želite podgrijati, najbolje ju je lagano zagrijati u lončiću na štednjaku.
