IZUZETNO VAŽNO!
Ne ignorirajte je: Ova sve češća loša navika nam skraćuje život
San nam se često čini kao luksuz koji si ne možemo priuštiti jer bismo radije iskoristili svaki dodatni sat za obaveze koje nas čekaju tijekom dana. Ipak, novo istraživanje donosi snažan razlog da večer ipak završite ranije
ZAŠTO SAN TOLIKO UTJEČE NA DULJINU ŽIVOTA? - Istraživači nisu analizirali uzroke – samo su utvrdili povezanost između nedostatka sna i kraćeg životnog vijeka. No liječnici kažu da je to potpuno logično.
„Dovoljan san povezan je s gotovo svim aspektima zdravlja – od kardiovaskularnog zdravlja i imunološkog sustava do kontrole tjelesne težine i raspoloženja“, kaže dr. Beth Malow, neurologinja i voditeljica Odjela za poremećaje spavanja pri Vanderbilt Healthu. „Sve to izravno utječe na duljinu života.“
Kraći san često je povezan i s lošijim životnim navikama – primjerice, lošijom prehranom i manjkom tjelesne aktivnosti – što povećava rizik od razvoja raznih bolesti, objašnjava dr. Andrew W. McHill, suautor istraživanja i voditelj Laboratorija za san, kronobiologiju i zdravlje pri Sveučilištu Oregon Health & Science.
Više spavajte! To je glavni zaključak analize nacionalnih zdravstvenih podataka objavljene u časopisu Sleep Advances. S obzirom na to da gotovo 37 posto odraslih Amerikanaca ne spava preporučenih sedam ili više sati po noći, riječ je o informacijama koje vrijedi shvatiti ozbiljno. Povezanost sna i dugovječnosti prilično je složena, no liječnici specijalizirani za medicinu spavanja kažu da ih rezultati ne iznenađuju. Evo zašto - i koje su najčešće zamke zbog kojih ljudi ne spavaju dovoljno.
SAN JE SNAŽNO POVEZAN S DULJINOM ŽIVOTA - U sklopu istraživanja znanstvenici su analizirali podatke iz nacionalne ankete Behavioral Risk Factor Surveillance System američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), prikupljane između 2019. i 2025. godine. Anketu svakog mjeseca provode državni zdravstveni odjeli, a obuhvaća niz ponašanja koja utječu na zdravlje – od pušenja i prehrane do kroničnih bolesti i količine sna. Jedno od pitanja glasilo je: „U prosjeku, koliko sati sna ostvarite u 24 sata?“
Nakon obrade podataka, istraživači su otkrili da je san najjači prediktor očekivanog životnog vijeka, čak važniji od prehrane, tjelesne aktivnosti ili društvene izolacije. Jedini čimbenik koji je imao snažniji utjecaj bilo je pušenje. Drugim riječima, osobe koje su spavale preporučenih sedam ili više sati po noći imale su veću vjerojatnost duljeg života od onih koje su kronično spavale manje od sedam sati.
ZAŠTO SAN TOLIKO UTJEČE NA DULJINU ŽIVOTA? - Istraživači nisu analizirali uzroke – samo su utvrdili povezanost između nedostatka sna i kraćeg životnog vijeka. No liječnici kažu da je to potpuno logično.
„Dovoljan san povezan je s gotovo svim aspektima zdravlja – od kardiovaskularnog zdravlja i imunološkog sustava do kontrole tjelesne težine i raspoloženja“, kaže dr. Beth Malow, neurologinja i voditeljica Odjela za poremećaje spavanja pri Vanderbilt Healthu. „Sve to izravno utječe na duljinu života.“
Kraći san često je povezan i s lošijim životnim navikama – primjerice, lošijom prehranom i manjkom tjelesne aktivnosti – što povećava rizik od razvoja raznih bolesti, objašnjava dr. Andrew W. McHill, suautor istraživanja i voditelj Laboratorija za san, kronobiologiju i zdravlje pri Sveučilištu Oregon Health & Science.
NAJČEŠĆE ZAMKE KOJE VAM KRADU SAN - Svatko će s vremena na vrijeme imati lošu noć. Možda ste ostali vani duže nego što ste planirali, zadržali se uz seriju ili se niste mogli odvojiti od dobre knjige. No postoje i situacije koje je teže kontrolirati – primjerice, rad na dva posla ili malo dijete koje se često budi noću.
Ipak, kod ljudi koji imaju mogućnost otići ranije u krevet, ali to ne čine, liječnici uočavaju nekoliko ponavljajućih problema.
1. MOBITEL - Dr. Malow ističe večernje „skrolanje“ kao jednu od najvećih prepreka snu. Plavo svjetlo s ekrana smanjuje proizvodnju melatonina, hormona sna. Osim toga, sadržaj koji konzumiramo često izaziva stres i ljutnju, što nas dodatno razbuđuje.
2. KOFEIN - Iako možda ne pijete kavu u 20 sati, čak i popodnevna kava može poremetiti san. Kofeinu treba oko 30 minuta da počne djelovati, a njegov poluživot iznosi pet do šest sati, navodi CDC. Zato dr. McHill preporučuje izbjegavanje kofeina barem pet sati prije spavanja – i ranije ako ste osjetljivi.
3. ALKOHOL - Iako vam se može činiti da lakše zaspite nakon alkohola, istraživanja pokazuju da on odgađa REM fazu sna – ključnu fazu u kojoj sanjamo. Rezultat je isprekidan i nekvalitetan san. „Korištenje ‘pomagala’ poput melatonina, alkohola ili marihuane može zapravo pogoršati kvalitetu sna“, upozorava dr. Aarti Grover iz Centra za medicinu spavanja pri Tufts Medical Centeru.
4. NE KREĆETE SE DOVOLJNO - Nedostatak tjelesne aktivnosti tijekom dana često loše utječe na san. Istraživanja pokazuju da osobe koje se barem umjereno kreću brže zaspu i dulje ostaju u snu.
5. RASPORED VAM JE PRENATRPAN - „Djeci često prigovaramo da su previše zatrpana obavezama, a onda i sami radimo puno radno vrijeme, imamo djecu i očekujemo bogat društveni život“, kaže dr. Christopher Winter. Nakon posla i sna ostaje vrlo malo vremena, a nerealna očekivanja često dovode do kraćenja sna.
6. SPAVATE DULJE VIKENDOM - Nadoknađivanje sna vikendom može se činiti logičnim, ali neujednačen raspored dodatno remeti cirkadijalni ritam i dugoročno otežava kvalitetan san.
7. SAN VAM NIJE PRIORITET - „Često mislimo da možemo ‘izgurati’ s manje sna i to vrijeme iskoristiti za nešto produktivnije ili zabavnije“, kaže dr. McHill. „No kronični manjak sna ozbiljno narušava zdravlje. Jedna od najboljih strategija za bolji san jest da ga tretiramo kao prioritet – jednako važan kao zdrava prehrana ili tjelesna aktivnost.“
KADA POTRAŽITI STRUČNU POMOĆ? - Ako vam san nedostaje zbog kasnog korištenja mobitela ili maratonskog gledanja serija, rješenje je jednostavno. No san je složen i ponekad uzrok problema nije lako prepoznati.
„Ako se često budite noću, prerano ustajete ili teško zaspite, vrijeme je da se obratite zdravstvenom stručnjaku“, savjetuje dr. Malow. Razlog mogu biti zdravstveni problemi poput apneje u snu ili sindroma nemirnih nogu, koji zahtijevaju liječenje.
