IMALI SMO SREĆE!
Nisu trebali postojati: Ovi obožavani deserti, jela i grickalice nastali su pogreškom
Gastronomska povijest dobrim je dijelom pisana zbog znatiželje, nespretnosti pa čak i osvete. Danas mnogima najdraže grickalice i slastice nastale su upravo tako. Sva sreća...
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
1. Čips: Jedna od najpopularnijih grickalica na svijetu, navodno je rođena iz čistog inata. Priča seže u 1853. u restoran Moon's Lake House u Saratoga Springsu. Gost, za kojeg se navodi da je bio željeznički magnat Cornelius Vanderbilt, uporno je vraćao pržene krumpiriće u kuhinju, žaleći se da su predebeli i gnjecavi. Iznervirani kuhar George Crum odlučio se osvetiti. Narezao je krumpir na listiće tanke poput papira, pržio ih dok nisu postali tvrdi i hrskavi te ih obilno posolio. No gost se nije žalio, baš naprotiv, bio je oduševljen.
Ova jela nikada nisu trebala postojati, da je išlo sve po planu. Dobro da nije.
1. Čips: Jedna od najpopularnijih grickalica na svijetu, navodno je rođena iz čistog inata. Priča seže u 1853. u restoran Moon's Lake House u Saratoga Springsu. Gost, za kojeg se navodi da je bio željeznički magnat Cornelius Vanderbilt, uporno je vraćao pržene krumpiriće u kuhinju, žaleći se da su predebeli i gnjecavi. Iznervirani kuhar George Crum odlučio se osvetiti. Narezao je krumpir na listiće tanke poput papira, pržio ih dok nisu postali tvrdi i hrskavi te ih obilno posolio. No gost se nije žalio, baš naprotiv, bio je oduševljen.
2. Cezar salata: Suprotno popularnom vjerovanju, Cezar salata nema nikakve veze s rimskim carevima. Njezin tvorac je slavni talijanski chef Caesar Cardini, a nastala je u njegovom restoranu u Tijuani u Meksiku. Prema priči, tijekom proslave američkog Dana neovisnosti 4. srpnja 1924. godine, restoran je bio toliko krcat da je kuhinja ostala bez većine namirnica. Cardini je improvizirao s onim što mu je preostalo: zelenom salatom, sirom, starim kruhom i dresingom na bazi jaja. Rezultat je bila salata koja je postala nezaobilazni dio jelovnika diljem svijeta.
3. Sladoled na štapiću: Ovaj izum dugujemo 11-godišnjem Franku Eppersonu. Jedne hladne večeri 1905., slučajno je na trijemu ostavio čašu sa sokom u kojoj je bio i drveni štapić za miješanje. Preko noći temperature su pale ispod nule, a tekućina se smrznula. Ujutro je Frank otkrio savršeno oblikovanu ledenu poslasticu na štapiću. Svoj je izum nazvao "Epsicle", a godinama kasnije, na nagovor djece, patentirao ga je pod imenom "Popsicle".
4. Nachos: Ova popularna grickalica nastala je 1943. u meksičkom gradu Piedras Negras. Kada je grupa supruga američkih vojnika ušla u restoran Ignacija "Nacha" Anaye nakon zatvaranja, on im je na brzinu pripremio jelo od onoga što je imao - prženih komadića tortilje prelivenih topljenim sirom i jalapeño papričicama. Gošće su bile oduševljene, a "Nachos especiales" ubrzo su osvojili svijet.
5. Keksi s komadićima čokolade: 1938. Ruth Wakefield, vlasnica gostionice Toll House, pripremala je kekse i ostala bez čokolade za kuhanje. U smjesu je ubacila nasjeckane komadiće poluslatke čokolade, očekujući da će se otopiti. No, komadići su zadržali oblik, a rezultat su bili prvi "chocolate chip cookies", danas omiljena poslastica diljem svijeta.
6. Brownie: Jedna od legendi kaže da je kuhar u hotelu Palmer House u Chicagu krajem 19. stoljeća pekao čokoladni kolač, ali je zaboravio dodati prašak za pecivo. Rezultat je bio nizak, gust i sočan desert koji nije bio ni kolač ni keks, ali je zato postao instantni hit.
7. Tarte Tatin: Ovaj klasik francuske kuhinje djelo je sestara Stéphanie i Caroline Tatin. Priča kaže da je Stéphanie, pripremajući pitu od jabuka, predugo karamelizirala jabuke u maslacu i šećeru. U panici, prekrila je tavu s jabukama tijestom i stavila je u pećnicu. Tortu je poslužila naopako, a ostalo je povijest.
8. Umak Worcestershire: Početkom 19. stoljeća, kemičari John Lea i William Perrins pokušali su replicirati indijski umak za lokalnog lorda. Prvi pokušaj bio je katastrofalan. Smjesa je bila toliko neukusna da su je ostavili u podrumu. Godinama kasnije, pronašli su zaboravljenu bačvu i otkrili da je fermentirani umak razvio bogat i kompleksan okus koji danas poznajemo.
9. Palačinke Suzette: Mladi konobar Henri Charpentier 1895. godine u Monte Carlu pripremao je desert za budućeg engleskog kralja Eduarda VII. Umak od likera na palačinkama slučajno se zapalio. Princ je bio oduševljen spektakularnim desertom i predložio da se nazove po jednoj od dama u njegovom društvu, Suzette.
10. Kornet: Na Svjetskoj izložbi u St. Louisu 1904., prodavač sladoleda ostao je bez zdjelica zbog velike potražnje. U pomoć mu je priskočio prodavač vafla Ernest Hamwi, koji je smotao svoje tanke vafle u oblik stošca i tako stvorio prvi jestivi kornet za sladoled.
11. Kukuruzne pahuljice: Braća John i Will Kellogg, radili su u sanatoriju i pokušavali su stvoriti zdravu hranu za pacijente. Jednom su slučajno ostavili kuhanu pšenicu da stoji nekoliko dana. Kad su je pokušali razvaljati, raspala se u pahuljice. Ispekli su ih i dobili hrskavi doručak. Kasnije su pšenicu zamijenili kukuruzom i stvorili legendu.
12. Buffalo krilca: 1964. u Anchor Baru u Buffalu, vlasnica Teressa Bellissimo morala je na brzinu smisliti jelo za svog sina i njegove prijatelje. Uzela je pileća krilca, koja su se tada smatrala manje vrijednim mesom, ispržila ih u dubokom ulju i prelila posebnim ljutim umakom. Poslužila ih je s umakom od plavog sira i celerom, stvorivši kultno jelo.
13. Sendvič: John Montagu, četvrti grof od Sandwicha, bio je strastveni kockar u 18. stoljeću. Kako ne bi morao prekidati igru zbog obroka, naredio je slugama da mu donesu komad mesa između dvije kriške kruha. Tako je mogao jesti jednom rukom i nastaviti kartati, a njegov praktični izum dobio je ime po njemu.
