Pesimizam je zarazan, ljudi koji nas iscrpljuju loši za imunitet

Poslovica “U zdravom tijelu zdrav duh” vrijedi i obrnuto jer istraživanja pokazuju da negativne emocije mogu biti okidač za brojne zdravstvene probleme.

Negativna energija utječe i na stanje mozga, i to tako da vidimo loše stvari, dok one dobre jedva doživljavamo. No ljutnja, cinizam i neprijateljstvo loše utječu i na zdravlje – od krvnog tlaka pa do imunološkog sustava. Najbolji primjer su ljutnja i bijes. Kad smo okruženi ljudima koji iz nas crpe mentalnu energiju, u tijelu se pokreću okidači za visoki krvni tlak, stres, anksioznost, glavobolje i lošu cirkulaciju.

Istraživanja pokazuju da je izloženost petominutnom bijesu toliko loša i stresna da može pogoršati imunološki sustav na više od šest sati. Svi ovi zdravstveni problemi na kraju mogu dovesti do ozbiljnijih stanja, poput srčanog ili moždanog udara, objašnjava kardiologinja Cynthia Thaik.

Nepovjerenje je također pogubno za ljudski organizam. Znanstveno istraživanje iz 2014. objavljeno u časopisu Neurologija povezuje cinizam s velikim rizikom od dementnosti, dok isti rezultati nisu zabilježeni kod smirenijih i opuštenijih ljudi. Još jedno istraživanje iz 2009. godine bavilo se stanjem čak 100 tisuća žena, a rezultati su zabrinjavajući – sudionice koje su bile izrazito cinične imale su velike šanse za srčana oboljenja.

No problem je i u tome što se negativna energija lako širi i preuzima. Što više vremena provodite s negativnim ljudima, veća je šansa da ćete postati poput njih, ističe američka psihologinja Elaine Hatfield i dijeli rezultate svojeg istraživanja.

Otkrila je da vrlo brzo počinjemo oponašati izraze lica, držanje, pa čak i glas prijatelja ili kolega s kojima provodimo najviše vremena. I najvažnije, usvajamo njihovo mentalno stanje. Ljudi su po prirodi empatična bića, pa lako preuzimaju emocije i raspoloženje ljudi koji ih okružuju, pojašnjava Elaine Hatfield.

Veselje ima mane

Prekomjerna radost ‘guta’ energiju srca te ono postaje suviše opušteno i prestaje raditi punim kapacitetom. Kad nas preplave zabrinutost i tuga, cijenu će platiti pluća. Tuga troši energiju pluća, a to uzrokuje oticanje i bol u trbuhu. Prekomjerne brige štete želucu, a stres slabi srce i mozak.

Kad vam ljutnja "ide na jetra"

Pretjerana ljutnja šteti zdravlju jetara. Gnjev pojačava energiju u njima, a kad ona postanu ‘pretijesna’, višak energije ljutnje prelijeva se iz jetara te poput tsunamija juri prema glavi. To kao posljedicu može imati visoki krvni tlak, glavobolju, a u ekstremnim slučajevima i moždani udar. Jetra i žučni mjehur povezani su s ljutnjom, srce i tanko crijevo s radošću, slezena i želudac s prekomjernim razmišljanjem i zabrinutošću, pluća i debelo crijevo s tugom, a bubrezi i mokraćni mjehur povezani su sa strahom.

Bez energije

Tjeskoba je emocija prekomjerne zabrinutosti te može utjecati na zdravlje pluća i debelog crijeva. Također, može uzrokovati da osoba koja je dulje osjeća više ne može pravilno koristiti energiju. Posljedice mogu biti kratak dah i upala debelog crijeva.
Ne mozgajte

Prekomjerno ‘mozganje’ i analiziranje djeluju na slezenu te mogu uzrokovati umor, letargiju i smanjenje koncentracije. Pretjerano razmišljanje može i zgrčiti probavni sustav te uzrokovati punjenje želuca plinovima i osjećaj nadutosti. Zato se opustite i ne analizirajte.