Planinarski putevi u Hrvatskoj koje svakako treba obići

Imamo sreće da živimo u zemlji s toliko prekrasnih prirodnih ljepota i fenomena. Ako želite planinariti izbor je stvarno širok, gdje god krenuli neće ostati razočarani već impresionirani. Teško je izdvojiti najljepše planinarske staze i brda, jer svako je jedinstveno na svoj način. No mi ćemo vam svakako preporučiti one najpoznatije i one koje sve na prvi pogled ostave bez daha.

Jedan, jedini, jedinstveni - Velebit. Bez premca Velebit je hrvatska najljepša planina. Ne postoji takav kojeg je ova planina ostavila ravnodušnog, od njegova sjevernog, srednjeg i južnog dijela.

Krenut ćemo njegovim najpoznatijim putem, Premužićevom stazom. Nalazi se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, a pod zaštitom je i UNESCO-a. Proteže se od Zavižana do Baških Oštarija i duga je 57 kilometara. Ovo je prava poslastica za sve planinare. Markirana staza prolazi kroz najdivnije i najnepristupačnije dijelove Velebita bez većih uspona i silazaka. Pruža se pogled na Jadransko more i unutrašnjost. Prolazi i kroz divlji i impresivni krš Rožanskih kukova. Stazu je su prema zamisli i pod vodstvom šumarskog inženjera Ante Premužića gradili od 1930. do 1933. godine.

Planinarska staza na Stapu i njezina Kamena galerija na južnom Velebitu. Riječ je o području između Baških Oštarija i Paklenice usmjereno na primorsku stranu. Stap je dolac okružen divnim krškim kukovima i oblicima. Posebno se ističe kamen Čučavac koji se nalazi iznad Stapa i kojeg nazivaju je čudom statike te golemi stup Stapina, a tu je i Debeli kuk. Posebnu draž tom području daje Kamena galerija, labirint kroz koji je zadarski planinar Slavko Tomerlin Tatek uredio zahtjevan i atraktivan planinarski put. Najzanimljivijim oblicima dao je i imena poput Kuloar s prozorom, Zlatna vrata, Zmajev hrbat, Terasa noževa... Obilazak traje oko sat vremena, a zahtjeva dosta planinarske vještine.

Opremite se za planinarenje odmah! Saznaj više!

Put Malog princa planinarska staza je kod Crnopca, najjužnijeg izdanka Velebita. Taj teren pun je jama, litica i ponikva. Put Malog Princa atraktivan je kružni put kroz stijene i šume ispod Bijelog kuka. Staza obiluje čudnovatim kamenim tvorbama. Ova poučna staza spada među zahtjevnije planinarske rute.

Velika kapela - Bijele i Samarske stijene koje su ujedno zaštićeno područje. Planinarenje po Samarskim stijene zahtjeva dosta penjačkih sposobnosti. Postoji nekoliko tura kroz ove velike stijene. Samarske stijene čine više desetaka kamenih vrhova, velikih bijelih gromada, a ponikve su obrasle gustom šumom. Priroda je jednostavno očaravajuća. Za razliku od Samarskih, Bijele stijene se sastoje od galerije velikih i okomitih, nekoliko desetaka metara visokih stijena. Na njima se nailazi i na ponore s vječnim snijegom. Skup izrazito strmih i visokih stijena, koji se zovu i Prsti, simbol su Bijelih stijena. Dojmit će vas se i veliki amfiteatar s visokim stijenama kroz koji se ulazi u uzak prolaz ispod stijene zvane Slonova brada. Nikako nemojte propustiti ovu destinaciju.

Kada ste već u blizini, vrijedi otići i do Ogulina, točnije uspeti se na "uspavanog diva" iznad grada, poznatijeg kao Klek. Ako ga se gleda s juga izgleda kao div koji leži, stopala su mu stijene Klečice, a onaj vršni dio glava. Ovo je jedno od najpopularnijih planinarskih destinacija u Hrvatskoj. Stijene Kleka su okomite i prevjesne te je u njemu više alpinističkih i sportskih smjerova. Prema staroj narodnoj predaji na vrhu Kleka su se okupljale vještice pa su one postale i njegov simbol.

Planina Učka izdiže se iznad opatijske rivijere. Iz svakog mjesta s opatijske rivijere postoji prilaz prijevoju Poklon s kojeg kreću planinarske staze. Savladava se velika visinska razlika pa ture znaju biti napornije. Na proplancima rastu brojne ljekovite biljke, a prepuna je i špilja, jama, izvora, a zbog svoje raznolikosti proglasili su je i Parkom prirode.

Jedna od definitivno najimpresivnijih planina jest Dinara. Ona je naša najviša planina, a ujedno je i prirodna granica između Dalmacije i Bosne. Usponi zahtijevaju dobru kondiciju jer su dugi i strmi, no svako se isplati hodati tim putevima. Na Dinari se nalazi i najviši vrh Hrvatske, Sinjal (1831 m). S njega se vide planine Bosne i Dalmacije, a dobro je uočljivo i Peručko jezero.

Thinkstock

Nikako ne smijemo zaobići Mosor. Izdiže se iznad Splita i Omiša. Da bi obišli ovu dalmatinsku ljepoticu možete krenuti kružnim putem iz Sitnog Gornjeg i u dva dana upoznati sve čari Mosora. Koji je prepuna terasastih udolina, jama i vrtača. Obzirom da je teren izrazito krševit, treba izbjegavati planinarenje po jakom suncu, a na ture ljeti treba kretati u rano jutro.

Veličanstven zid Biokova ostavlja bez daha. S plaže Makarske možete promatrati ovu impozantnu planinu. Zbog svojih mnogih posebnosti i prirodne raznolikosti cijela je planina park prirode. Zbog teškog terena treba dobro planirati rute i svakako izbjegavati hodanje po žegi ili lošim vremenskim uvjetima. Brojne staze koje vode do vrhova ove planine su dobro markirane, ali kartu treba imati uvijek uz sebe. Često mnogi precijene svoje mogućnosti pa je Biokovo poznato i kao planina s najviše nesreća.

U kontinentalnoj Hrvatskoj po svojim ljepotama, gustim šumama i raznim stazama ističe se i Medvednica. Padine sa zagorske strane su strme, a Medvednica je poznata i po termalnim izvorima. Svakako vrijedi obići špilju Veternicu, 500 Horvatovih stuba, Kamene svate, ruševine Zelingrada, Ponikve, slap Sopot... Mogućnosti i izbora ruta je jako puno, pa nećete pogriješiti koju god da odaberete jer ćete uživati u gustim šumama. 

Samoborsko i Žumberačko gorje čine jednu cjelinu. Samoborsko je dio Žumberačkog gorja, a ima raznolika obilježja. Gorje je bogato vegetacijom, sa stjenovitim  i oštrim vrhovima, jamama i ponikvama. Brojni domovi i dobro markirane staze popularne su među planinarima koji ih često posjećuju. Do svih Žumberačkih sela, iz koji se kreće na ture, i planinarskih domova može se doći i autom. Baš kao i Medvednica i Žumberak ima svoj slap Sopot. Nalazi se u blizini mjesta Sošica, a visok je 40 metara. 

Prevarili ste se ako ste mislili da je Slavonija ravna. Na zadovoljstvo svih planinara tu su Požeška gora, Psunj, Papuk, Krndija i Dilj gora. Među njima se ističu Psunj i Papuk. Psunj je najviša planina Požeškog gorja i Slavonije. Odlikuje se bjelogoričnim šumama i prekrasnim udolinama. Na umu treba imati da na nekim dijelovima ima i mina zaostalih iz Domovinskog rata. Nakon rata putevi su nanovo markirani, ali moguće je da i uz te puteve ima zaostalih eksplozivnih naprava. 

Papuk je pak vrlo strma i šumovita planina s izraženim hrbatom. Najvažnija planinarska odredišta su Velika, Jankovac, greben Lapjaka... Papuk je definitivno najslikovitija slavonska planina, a područje Jankovca pravi je fenomen  s dvije špilje, dva jezera i slapa Skakavca. Središnji dio Papuka zaštićen je kao park prirode.

Eto, prijedloga, ako ste bili bez ideje, za početak imate. Na vama je samo da se dobro pripremite i da uživate. Ukoliko poželite obići i druge hrvatske planinarske staze i vrhove informacije možete naći i na službenim internetskim stranicama ili pak Planinarskom vodiču Alana Čaplara, koji je obuhvatio sve hrvatske planine i staze koje vode do njihovih vrhova kao i popis domova, kuća i skloništa u kojima se može noćiti.

Opremite se za planinarenje odmah! Saznaj više!