Lifestyle

Komentari 146

Porazni podaci: Svaka deseta žena nema za uloške, a trećini izbor ograničen cijenom

Porazni podaci: Skoro svaka deseta žena nema za uloške, a trećini izbor ograničen cijenom

Istraživanje o menstrualnom siromaštvu udruge PaRiter pokazalo je da se većina žena zalaže da menstrualne potrepštine budu besplatne, te da na poslu, u školi ili fakultetu često nemaju - sapuna i vode!

Gotovo svaka deseta žena ili djevojka u Hrvatskoj nema za uloške, tampone ili srodne proizvode za menstrualnu higijenu, ili ih ne može promijeniti onda kad to želi, zato što ih ne može nabaviti! Pokazalo je to prvo hrvatsko istraživanje o menstrualnom siromaštvu, koje je tijekom 2020. godine provela Udruga PaRiter iz Rijeke, u kojem su ispunjavanjem on-line ankete sudjelovale 6084 žene.Istodobno, Hrvatska je trenutno jedina zemlja u EU koja primjenjuje opću stopu PDV-a na menstrualne potrepštine, od 25 posto, odnosno oporezuje ih kao da je riječ o luksuzu. Prema procjenama žena iz istraživanja, većina njih na menstrualne potrepštine mjesečno troši između 35 i 40 kuna, što znači da svaki mjesec u državnu blagajnu uplate 7 do 8 kuna PDV-a, odnosno za toliko je njihov trošak veći.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Uz to što je 11,9 posto žena iskazalo da si ne može priuštiti troškove menstrualnih potrepština, jednako toliko žena ne može ih promijeniti onda kad bi to htjele, zato što ih nemaju dosta. Čak 36,4 posto ispitanica kupuje manje kvalitetne potrepštine od onih koje bi inače kupovale, zbog cijene. Pritom je 8,3 posto ispitanica u toj situaciji često, a 8,8 posto žena događa se da ih ne mijenjaju dulje od 6 do 8 sati (što je preporuka za većinu proizvoda), jer si ih nisu mogle priuštiti.

U Udruzi PaRiter pritom ističu kako kao Udruga nisu imali mogućnosti ući u dublje istraživanje, pa treba uvažiti i neka njegova ograničenja. 

- Govorimo o rezultatima istraživanja koje je provedeno putem online upitnika. Dakle, rezultati su poražavajući i ovako, no zanima nas i nadamo se da će se uskoro i provesti istraživanje na reprezentativnom uzorku, kako bi se ispitalo kakvo je apsolutno stanje. Pretpostavka je, također, da nismo zahvatile bazen osoba koje nemaju pristup internetu ili nisu informatički pismene, što navodi na zaključak kako bi istraživanje na reprezentativnom uzorku ukazalo na još žalosnije podatke, iako rezultati koji objedinjuju preko 6000 ispitanica daju uvid u stanje na terenu - kaže Marinella Matejčić, koordinatorica programa za ženska prava i reproduktivnu pravdu.

Pitanje je, osim toga, postoji li potreba procjene stanja samo za žene koje ulaze u manji prihodovni razred. Naime,  48,5 posto ukupno ispitanih žena ima prihode do 5000 kuna, no 22 posto od ukupnog uzorka ima prihode ispod 3000 kuna, pa bi bilo zanimljivo vidjeti kako one stoje s mogućnostima da provode menstrualnu higijenu.  

- Važno je napomenuti kako je u diskursu o menstrualnom siromaštvu često preuveličan taj pojam siromaštva do razine groteske; odnosno, ako nismo prisiljene koristiti pamučne krpe u ostavi ispred kuće ne spadamo u kategoriju onih koje si ne mogu priuštiti sredstva za menstrualnu higijenu. To je vezano uz dojam stanovništva što je siromaštvo i tko je siromašan. Ako ne možemo štedjeti, stambeno se osigurati, otići na godišnji, živjeti bez izuzetno duge liste otplatnih rata - mi jesmo siromašni. Kad se u takvoj situaciji stoji ispred police s menstrualnim potrepštinama u drogeriji i bira ono koje je najjeftinije, a ne ono koje nama najviše odgovara: Da, govorimo o menstrualnom siromaštvu. Ako radije izostanemo iz škole nego popijemo tabletu protiv bolova jer nemamo novaca da bi si ju kupile - govorimo o menstrualnom siromaštvu. Tabu je toliki da se ova tema odbacuje kao nepotrebna iako nas je izuzetno mnogo makar nekoliko puta u životu bila primorano koristiti toaletni papir umjesto uložaka, jer nije imala sredstva za odgovarajuće potrepštine, upozorava sugovornica. 

- Rezultati istraživanja su poražavajući, jer pokazuju da ima žena koje ne mogu koristiti elementarne pretpostavke za održavanje higijene, a vjerojatno bi bili i puno gori da se gledaju kategorije žena s manjim prihodima ili pojedini dijelovi Hrvatske u kojima je siromaštvo izraženo - kaže saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš, koja već dvije godine gura inicijativu za smanjenje PDV-a na te proizvode na 5 posto. Dodaje kako bi bilo poštenije u potpunosti ukinuti PDV na njih, no to nije moguće jer to ne dopuštaju EU direktive. 

- Naša inicijativa je poruka vlasti, s jedne strane, ali i poruka proizvođačima da se, kad se PDV na te proizvode jednom zaista smanji, to mora vidjeti na njihovoj cijeni. A sada pred lokalne izbore možemo poslati još jednu: Jedinice lokalne uprave i samouprave su osnivači osnovnih i srednjih škola, pa bi bilo lijepo da kandidati na izborima pokažu dobru volju za to da se postave automati za besplatne higijenske potrepštine u školama. Hajdemo napokon učiniti barem ono što možemo - kaže Anka Mrak Taritaš.

No, higijenske potrepštine nisu jedini problem žena, ima i onih koje dijele s muškarcima. Naime, Marinella Matejčić upozorava da veliki broj žena iskazuje da na radnim mjestima, na fakultetu i u srednjim školama nema osnovne uvjete za održavanje menstrualne higijene. 

- Kad govorimo o poslu, više od 20 posto ispitanica navodi da na poslu povremeno nema sapuna ili čak nikada. To je doista bizarno, pogotovo uzevši u obzir održavanje higijene nakon toaleta i van konteksta same menstrualne higijene. U kakvim uvjetima rade ljudi u Hrvatskoj ako ne mogu niti oprati ruke? - komentira.

Nadalje, gotovo 15 posto ispitanih osoba povremeno ili nikada nema pristup toaletu. Njih 24 posto ne može uzeti pauzu na radnom mjestu kako bi održavale menstrualnu higijenu kada im je to potrebno. Matejčić kaže kako vjeruje da se u ovom slučaju radi doslovno o dobroj volji poslodavaca da svojim zaposlenicama osiguraju dostojanstvo. 

- Više od 60 posto osoba koje pohađaju srednju školu također nema uvijek pristup toploj vodi, dok taj postotak iznosi nešto preko 50 posto za one na fakultetima. Također je važno naglasiti da čak 59 posto osoba smatra da toalet na njihovom radnom mjestu nije prilagođen osobama s invaliditetom, što ostavlja jednu cijelu skupinu naših sugrađanki u izuzetno neugodnoj poziciji – dodaje Matejčić.  

S obzirom na sve spomenute podatke, ne čudi da se čak 76,4 posto žena i djevojaka priklonilo ideji da bi menstrualne potrepštine u Hrvatskoj trebale biti dostupne besplatno. Oko 90 posto njih smatra da ta opcija treba postojati u srednjim školama, a 85,5 posto uvelo bi je na fakultete, a u oba slučaja barem polovica ispitanih žena i djevojaka koristila bih ih redovito. Za to u svijetu do sada postoji samo jedan primjer: u studenome 2020. Škotska je usvojila Zakon o menstrualnim potrepštinama prema kojem su one besplatne za žene, a u škole, na fakultete i u mnoge institucije, uvode se automati na kojima ih žene mogu besplatno uzeti. 

U svijetu inače postoje zemlje u kojima se ove potrepštine uopće ne oporezuju. Među njima su Australija, Kanada, Indija, Kenija, Nikaragva, Malezija i Libanon, a od ove godine tu promjenu uvodi i Velika Britanija.

U EU situacija je različita, no menstrualne potrepštine u pravilu se oporezuju po smanjenoj stopi, između 3 i 9 posto. U EU se također već dulje vrijeme govori o tome da troškove na higijenske menstrualne potrepštine treba smanjiti, pa je postignut dogovor članica da bi do 2020. godine sve zemlje trebale smanjiti PDV na te proizvode na 5 posto (ili manje). Jednostavna računica pokazuje da bi, uz smanjenje stope PDV-a na jednokratne ili višekratne uloške, tampone, menstrualne čašice i slično, sa sadašnjih 25 na 5 posto prosječan mjesečni trošak od 35 do 40 kuna, na koliko ga žene sada procjenjuju, pao na nešto manje od 30 do 33,6 kuna.

U PaRiter-u su izračunali i godišnji trošak menstrualnih potrepština za jednu osobu: On se kreće oko 600 kuna, od čega PDV ukupno trenutačno čini 120 kuna. Snižavanje stope PDV-a na 5 posto rezultiralo bi godišnjom uštedom od 96 kuna. 

- To se možda ne čini puno, ali svakako doprinosi rodnoj ravnopravnosti te, uz nužne izmjene u smislu obrazovanja - jer istraživanje pokazuje i visoku razinu srama kod ispitanica koje idu u srednju školu, što je nužno mijenjati kroz implementaciju seksualne edukacije -  i normalizacije menstruacije kao prirodnog procesa i prilagodbi uvjeta na radnom mjestu i u obrazovnim institucijama bi uvelike doprinijelo kvaliteti života - ističe Marinella Matejčić. 

Ukratko, ministar financija Zdravko Marić jedini je muškarac koji bi jednim svojim potezom mogao zadovoljiti oko 875.800 žena u dobi između 14 i 50 godina. No, s obzirom na to da je to propustio učiniti lani, teško je očekivati da se takva promjena uvede baš tijekom godine, jer to komplicira poreznu 'matematiku'. U Ministarstvu u petak nisu mogli potvrditi da je o tome donijeta neka odluka, pa se zasad samo možemo nadati da će to učiniti do kraja 2021., prema preporukama EU. 

Odgovarale dobro obrazovane žene, u prosjeku imaju 31 godinu

Istraživanje je obuhvatilo 6084 ispitanica, čija se prosječna dob kreće oko 31 godinu. Nešto više od petine (22 posto) njih je iz Grada Zagreba, dok je najmanje ispitanica iz Ličko-Senjske županije (0,7 posto). Uz 5,2 posto ispitanica koje imaju završenu samo osnovnu školu, tu je i 46 posto žena koje su završile srednju, 44 posto s višom školom ili diplomom fakulteta, a 4,8 posto završilo je i poslijediplomsko obrazovanje. 

Što žene najčešće koriste za održavanje menstrualne higijene 

- 74 posto najčešće koristi jednokratne higijenske uloške
- 13 posto najčešće koristi tampone
- 9 posto najčešće koristi menstrualnu čašicu
- 3 posto najčešće koristi višekratne perive uloške
- 1 posto žena najčešće koristi 'ostalo' (od obične vate, krpa, do toaletnog papira)   

Najčitaniji članci