Stručnjaci tvrde da su češći susreti sa zmijama, napadi vrana te rojenje pčela normalne pojave za ovo doba godine, ali i otkrivaju kako se ponašati kako bi se izbjegle neugodne i opasne situacije
OPET SU AKTIVNI
Poskoci, vrane i rojevi pčela: Zašto ih je sad više nego inače i kako se zaštititi od napada?
Čitanje članka:
4
min
Dijete mi se igralo na terasi i umalo nagazilo na poskoka koji se sunčao u blizini. Nasreću, uspio ga je preskočiti jer smo ih educirali o izgledu otrovnica jer često boravimo na području na kojem ih ima, rekao nam je čitatelj koji je u mjestu Duga Gora, na području koje pripada Kordunu, u samo nekoliko dana snimio dva poskoka.
Dodao je kako je u jednom slučaju riječ bila o ženki dugačkoj 60 centimetara, a u drugom o mladom poskoku dugom oko 15 centimetara.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:15
Stručnjaci su nam nedavno objasnili kako je sad više zmija u prirodi zbog njihova izlaska iz zimskog sna. Ne smijete ih dirati, a posebice ih ne smijete ubijati.
- Sezona parenja im je otprilike sredinom svibnja. One su hibernirale i sad, nakon dolaska sunca, izlaze i hrane se, i normalno se ponašaju. Vidio sam snimke na društvenim mrežama, to je normalno - objasnio nam je nedavno Darko Karamazan, predsjednik udruge Zmijolovac.
Objasnio je da nije ništa čudno kad ih je više na jednome mjestu jer su vjerojatno prezimile zajedno.
- Sezona parenja im ovisi o temperaturi zraka, odnosno o tome kad su izašle. U slučaju da vidite poskoke, trebate ih zaobići. Ne dirati ih, ne pokušavati biti hrabar. Ako je u dvorištu, nazovete 112 pa oni pozovu drugu službu koja se time bavi. Oni će ga uhvatiti i vratiti u prirodu, na mjesto na kojem nisu ugroženi ni čovjek ni zmija. To je najbolje rješenje. Sve ostalo je igra s opasnošću - rekao je Karamazan.
Ravnatelj Zoološkog vrta Grada Zagreba, Ivan Cizelj, objasnio nam je kako je poskok najotrovnija europska zmija.
- Za čovjeka je doza od 25 do 40 miligrama otrova smrtonosna. Mladi također imaju otrov i mogu zadati opasan ugriz. Otrov poskoka djeluje tako da zgrušava krv i izaziva šok kod žrtve. Poskok je uglavnom aktivan noću, kad lovi. Lovi tako da ubija plijen otrovom i zatim ga guta cijelog. Često se penje i na drveće, odakle hvata ptice. Dane provodi odmarajući se i probavljajući hranu. U hladnijim krajevima zimi hibernira - rekao je Cizelj.
Poskok, kako je rekao, može narasti od 65 do 90 centimetara dužine. Boja tijela im je od sive, žute do smeđe s cik-cak prugom po sredini leđa. Imaju trokutastu plosnatu glavu i roščić na vrhu njuške, po kojem su prepoznatljivi.
Prije nekoliko dana u Lici je zabilježen prvi ovogodišnji slučaj ugriza zmije otrovnice, pisao je Novi list.
Čisteći vrt nedaleko od obiteljske kuće u Otočcu, 70-godišnjeg muškarca ugrizao je poskok kroz hlače u visini potkoljenice. Nasreću, uspio mu je ubrizgati tek malu količinu otrova. Javio se u Opću bolnicu Gospić, gdje mu ipak nije trebao biti ubrizgan antiviperin, no ostao je u bolnici na promatranju.
Godišnje liječe 10-15 pacijenata
Hrvatska raspolaže dovoljnim količinama zmijskog antitoksina, koji je dostupan u svim bolničkim ustanovama, odgovorili su iz Ministarstva zdravstva. Na godišnjoj razini uvozi se oko 200 bočica. - U slučaju ugriza zmije otrovnice ključno je odmah nazvati hitnu pomoć na broj 194 ili 112, ili se u najkraćemu roku uputiti u najbližu bolnicu - kazali su. Godišnji prosjek intervencija zbog zmijskog ugriza je oko 50 slučajeva, dok se 10-15 pacijenata godišnje liječi primjenom zmijskog antitoksina.
Vrane napale bicikliste na Trešnjevci
Mještani zagrebačkih naselja Knežija i Stara Trešnjevka ovih se dana žale na napade sivih vrana. Puls Trešnjevke prenosi upozorenje jedne članice iz Facebook grupe "Naša Trešnjevka, naš kvart" biciklistima da pripaze na križanju Zagrebačke avenije i Nehajske. U svibnju i lipnju vrane se brinu o mladuncima, pa se u gradovima znaju zalijetati na ljude koji prolaze blizu mjesta na kojima su poletarci. U takvoj situaciji najvažnije je ostati smiren.
- Nemojte trčati, bježati ili nastaviti voziti bicikl jer lako možete pasti i ozlijediti se. Siđite s bicikla ili nastavite hodati i polako se udaljite s lokacije. Podignite ruke, torbu, kišobran ili drugi predmet iznad glave. Gledajte prema vrani jer se vrane ne zalijeću ako gledate prema njima - navodi Udruga Biom.
Siva vrana i vrana gačac naseljavaju se i gnijezde u gradovima jer u okolini imaju mnogo hrane i nemaju prirodnih neprijatelja. Kao jednu od mjera kontrole populacije vrana, Grad Zagreb angažirao je sokolarsku službu. Lokacije na kojima je populacija vrana velika ili dolazi do njihovih napada na ljude sokolari obilaze tijekom cijele godine kako bi vrane s gradskih javnih površina pokušali usmjeriti prema područjima na kojima njihova prisutnost neće smetati ljudima.
Sad se roje i pčele, roj nije agresivan, no ne treba ga dirati
U centru Samobora odjednom nam se stvorio roj pčela, u sekundi. Sudeći po veličini grozda, možda i njih 20.000, samo su odjednom doletjele i smjestile se na drvo, kazao nam je čitatelj koji je rojenje pčela promatrao sa sigurne udaljenosti. Dražen Jerman iz Hrvatske udruge pčelara Pčelinjak kaže da je rojenje pčela u ovo doba godine normalno jer se one sad razmnožavaju i sele se.
- Treba ih samo pustiti da se smire i da završe svoje putovanje i onda, nakon što se negdje smire, nazvati službu 112, koja će poslati pčelara da zbrine roj. Roj kao takav nije agresivan, no dok su negdje na grani, to ne smatraju svojim domom i jednostavno ih ne treba dirati - kazao nam je Jerman.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
