Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
10 komentara

Pozor, ne miksajte ih kod kuće! Domaće paste razaraju zube

Domaće paste ne sadrže abrazive, male čestice koje skidaju nečistoće, pa dolazi do efekta kao da zube perete sredstvom za pranje posuđa. Mogu i oštetiti caklinu

Shutterstock
Foto: Shutterstock

Iskusni stomatolozi kažu da ljudi u Hrvatskoj u kućnoj radinosti najčešće koriste mješavinu limuna i sode bikarbone koja izbjeljuje zube, ali oštećuje caklinu. 

- Dulja uporaba ovog pripravka odražava se na zubnu caklinu i ona se s vremenom istanjuje, što može dovesti do pucanja zubi - otkriva stomatologinja Vesna Barac Furtinger. 

Dodaje i da paste za zube iz domaće radinosti zapravo treba nazivati pripravcima za pranje zuba jer ne sadrže abraziv, mikročestice koje mehanički otklanjaju nečistoću iz usne šupljine. Furtinger pojašnjava kako je izuzetno važno da te čestice budu neopasne za zubnu caklinu, jer inače dolazi do efekta kao da zube peremo najobičnijim sredstvom za čišćenje posuđa. Također, u domaćoj proizvodnji nemoguće je usitniti abraziv na pravi način, upozorava. 

- Jedno vrijeme pacijenti su za pranje zuba koristili prah neema, zimzelenog drveta iz Indije i Burme, koji se može pomiješati s pastom - kaže Barac Furtinger, koja ne savjetuje korištenje neema jer zubi nakon samo tri mjeseca korištenja ovog praha poprimaju smeđe-zelenu boju.

Preporučuje kombinaciju sode bikarbone i vode, ali samo kao vodicu za ispiranje usta. U Hrvatskoj je popularna pasta od kokosova ulja, sode bikarbone, ekstrakta stevije i eteričnih ulja, no ni ova kombinacija ne donosi previše koristi zdravlju usne šupljine. 

- Pasta s kokosovim uljem ne može biti štetna, ali ne zaboravimo da je upotrebljavaju narodi koji žive u ponedblju u kojem kokos raste, a oni se hrane potpuno drukčije od nas, koji naginjemo rafiniranim šećerima i ljepljivom bijelom brašnu - tvdi stomatologinja i dodaje da kokosovo ulje oblaže zube i čuva ih od štetnih kiselina.

Foto: Dreamstime

U pravilnoj higijeni zuba i ušne šupljine pozornost treba obratiti i na odabir četkice,  bez obzira na to je li riječ o “običnoj” ili električnoj. Furtinger kaže da je svaka četkica koja se upotrebljava dva puta dnevno ujedno korisna četkica, ali najbolje je da ima manji radni dio i meke niti. 

- Odabir paste za zube zapravo je sporedna stvar jer je četkica najvažniji alat kojim treba prati zube, ali i masirati dio zubnog mesa - kaže stomatologinja napominjući da je nakon pranja bitno isprati četkicu jer su ostaci paste mnogo opasniji od floura u pasti. 

  • Hladan oblog i mlaka voda umiruju bol  Ako vas iznenada napadne zubobolja, usta isperite mlakom vodom. Pojavi li se oteklina, na lice stavite hladan oblog. Nikako na zub ili okolnu sluznicu ne stavljajte aspirin. I što prije pođite stomatologu, napominje Barac.
  • Pričekajte s vodicom za ispiranje  Ako pasta ili vodica sadrže neko sredstvo koje djeluje protuupalno, valja malo pričekati s obrokom. Intenzivan okus paste ili vodice smanjit će ili promijeniti okus jela, pa ne posežite za njima ako ste vrlo gladni. 
  • Za higijenu je potrebno dvoje - konac i četkica Higijena nije kompletna bez zubnoga konca ili interdentalnih četkica. Završni korak bi trebalo biti ispiranje usta higijenskim vodicama. Metabolizam bakterija koji oštećuje zubno tkivo odvija se ispod naslaga te do njih tekućina zapravo ne može doći. Naslage je moguće odstraniti pravilnim i redovitim četkanjem.
  • Manja četkica bolje obavlja posao nego veća Ako je četkica prevelika, teže ćete dohvatiti manje dostupna mjesta poput kutnjaka. Glava četkice trebala bi biti velika do najviše tri centimetra kako biste što uspješnije očistili sve površine zuba, pojašnjava stomatologinja. 
  • Četkajte zube pod kutom od 45° stupnjeva Četkicu postavite pod kutom od 45° i povlačite je od zubnog mesa prema zubu. Grizne plohe mogu se četkati u svim smjerovima.  Zube je potrebno četkati najmanje tri minute. 

Fluor jača zubnu caklinu, ali može naštetiti bubrezima

Zubne paste s fluorom načinile su daleko više koristi no štete. Fluor se ugrađuje u zubnu caklinu i čini je čvršćom, a time i zub otpornijim na uzročnike karijesa. I ne postoji element koji tako dobro očvršćuje caklinu.

Opasnost fluora je njegovo taloženje u bubrezima, zbog toga treba biti oprezniji kod male djece jer ona ne znaju ispljunuti pastu nego je gutaju. Iako nema dokaza da kod zdrave djece uzrokuju bolesti bubrega, vodimo računa kod pranja zuba da izbjegavaju gutanje i korištenje pasti intenzivnih okusa, savjetuje stomatologinja Barac Furtinger. 

Nakon pranja zuba na redu je i jezik

Prilikom četkanja usne šupljine zaboravite na pretvrde četkice i prejak pritisak na zube. Važno je oprati sve zubne površine, ne samo prednji, vidljivi dio, već i grizne plohe te dio spram usne šupljine. Pranje zuba treba završiti potezom zubne četkice preko jezika, jer jezik može itekako biti pokriven naslagama i bakterijama, što dovodi do karijesa i lošeg zadaha, kaže Barac Furtinger. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message