Pokazalo se da se mozgovi sudionika rasprave povezuju dok se slažu o nekoj temi, a kada dođe do neslaganja, povećava se kognitivna aktivnost mozga. Kada raspravljamo, počinjemo i brže te glasnije govoriti
POTAKNITE MOŽDANE VIJUGE
Rasprava o kontroverznim temama više aktivira mozak nego kada se sa svim slažete
Novo istraživanje istraživača s Yalea, objavljeno u časopisu Frontiers in Human Neuroscience, zavirilo je u mozak ljudi dok su razgovarali o kontroverznim temama.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:07
- Rezultati sugeriraju da je potrebno puno više aktivnosti u mozgu da se ne slažemo nego da se slažemo - rekla je voditeljica istraživanja, dr. Joy Hirsch. Također je objasnila da kada dvoje ljudi raspravlja o nekoj temi, postoji sinkronicitet između mozgova dok se slažemo, ali kad se ne slažemo, živčana sprega se prekida.
U istraživanju je sudjelovalo 38 odraslih koji su ispunili anketu o tome slažu li se ili ne s četiri kontroverzne teme: "video igre su gubljenje vremena", "smrtnu kaznu treba zabraniti", "istospolni brak je građansko pravo" i "marihuanu treba legalizirati". Ljudi su zatim stavljeni u parove - dijade - gdje su se dogovorili oko dvije teme, a oko dvije se nisu složili. Zatim su započeli raspravu o tim temama. Tijekom rasprava mozak im je promatran pomoću bliske infracrvene spektroskopije i analiziran je njihov govor.
Otkriveno je da se aktivnost mozga značajno razlikuje tijekom slaganja i neslaganja. Kad su se parovi složili oko teme, društvena i vizualna moždana aktivnost bila je sinkroniziranija i skladnija. To je najvjerojatnije odgovor na društvene signale. U mozgu je, prema dr. Hirsch, manje kognitivnog angažmana i više socijalne interakcije između mozgova govornika, slično glazbenom duetu.
Tijekom neslaganja, međutim, moždana aktivnost između parova bila je neskladnija. Osjetna područja bila su manje aktivna, dok su se aktivirala područja za kognitivne funkcije. Analiza govora također je pokazala da su brzina izgovaranja riječi i glasnoća povišeni tijekom neslaganja.
Istraživanje je pokazalo da je "dijada" djelovala kao društvena jedinica, a govorne informacije i socijalni signali povezivali su pojedince. U radu su istraživači primijetili da je "relevantnost uvida u neurobiologiju ljudskog dijadičnog ponašanja tijekom izražavanja sukladnih i neskladnih mišljenja istaknuta u vremenima ekstremne političke i društvene podjele, piše IFL Science.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
