Speleoronioci će u srijedu zaroniti u jami Njemica na Biokovu i otkriti je li ona dublja od 1000 metara. Speleolozi su onamo spustili oko 500 kilograma opreme...
U jami istražuju gljive
Spust u srce Biokova: Jama bi mogla biti dublja od kilometra
Krenuli smo, lovimo tisućicu, veselo nam je rekao Jure Šarić, jedan od voditelja Međunarodne speleološke ekspedicije Njemica 2024., u kojoj će istraživači pokušati doći do 1000 metra dubine istoimene jame.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:54
Naime, zasad najdublji suhi dio tog podzemnog dragulja planine Biokovo nalazi se na -934 metra, gdje je speleologe dočekalo podzemno jezero. Ondje je 2020. već zaronio hrvatski speleoistraživač Branko Jalžić. Došao je do oko 35 metara dubine jezera, odnosno do 969 metra, i otkrio kako se potopljeni kanal nastavlja okomito. Zbog nedostatka opreme nije mogao dalje, a novu priliku za ulazak u povijest dobila su tri speleoronioca - Petra Kovač-Konrad, Frederic Swierczynski i Jonathan Gabris. Tražit će pod vodom dodatni 31 metar dubine, ali i mogući prolaz do novog i neistraženog dubokog dijela jame.
- Prvi timovi spustili su se u jamu tijekom nedjelje. Njihov je zadatak transport opreme. Dio će izaći tijekom ponedjeljka na površinu, a ostatak speleologa spuštat će se do bivka na -600 i na -900 metara dubine. Cilj ovog dijela ekspedicije je spuštanje ronilačke opreme do jezera kako bi speleoronioci mogli u akciju - opisao nam je Šarić.
Koliko je to kompleksan zadatak, govori činjenica da njih troje raspolažu s 19 punih torbi opreme, u kojima su odijela, boce s mješavinama zraka za veće dubine, užad, niti, odnosno sve ono što im treba za preživljavanje i uspjeh akcije. Ukupna težina tih i ostalih iznosi oko 500 kilograma. Jednu predakciju, u kojoj su pripremali jamu i spuštali dio opreme, imali su od 19. do 21. srpnja. Tad ih je u jamu ušlo 15 te su opremali bivke. Pridružio im se i svjetski poznati fotograf podzemlja Dinko Stopić, koji je ustupio dio fotografija za objavu u našim novinama. Paralelno su uzorkovali vodu na dnu u svrhu istraživanja gljiva u hidrološki aktivnim špiljskim ekosustavima dinarskoga krša te kako bi otkrili njihov bioaktivni potencijal. Pokušat će detektirati eDNK čovječje ribice, tražiti dokaze postoje li u Biokovu troglobiontske slatkovodne vrste i je li onamo dospjela mikroplastika. Sad je sve na roniocima.
Sve je na prvom zaronu
- Planiramo da svi ronioci sutra budu u jami. Trebat će im cijeli dan kako bi se spustili do jezera i prvi zaron imat će najvjerojatnije tijekom srijede. Konkretan plan za dalje imat ćemo zapravo nakon tog prvog zarona. Mi jesmo planirali da oni rone i istražuju barem tri dana, no teško je sad bilo što prognozirati. Znamo jedino da će cijela ekspedicija trajati do 15. kolovoza, odnosno do blagdana Velike Gospe - rekao nam je Šarić, kojeg smo ulovili doslovno u zadnji trenutak.
On se trenutno nalazi u baznom kampu, koji se nalazi na 45 minuta hoda od ulaza u Njemicu. Koordinira ljude prije nego što se i on u utorak ne spusti u podzemlje. Kaže da ih je trenutno u kampu 15.
- Kako bude vrijeme odmicalo, tako će se ljudi izmjenjivati. Plan je da nas ondje bude uvijek oko 20. Ima tu i ljudi koji nam pomažu oko logistike i svih drugih stvari u ekspediciji - kaže Šarić.
U kampu im je, šale se, vruće, a speleologe u jami čekaju stalna temperatura od 8 stupnjeva, uski prolazi i mrak.
- Ono što je novo što smo primijetili jest da u jami ima manje vode nego obično. Sušnije je razdoblje, nema oborina i u principu je to nama dobro. S druge strane, to nam je logistički problem jer smo bivke u jami radili u blizini vode, pa sad moramo malo dalje po nju - kaže Šarić.
Voda u podzemnom jezeru na istoj je razini kao i prije.
- To je velik sustav, koji se napaja iz raznih dijelova Biokova. Mi smo tijekom priprema već uzeli uzorke vode, a sad ćemo i to ponoviti. Do dna smo spustili i sustav za komunikaciju Cave-Link, koji smo posudili od Hrvatske gorske službe spašavanja, pa ne bi trebalo biti problema s prenošenjem informacija - kaže Šarić.
Traže prolaz dalje
Koliko će imati kompleksan zadatak, nedavno je za 24sata otkrila i Kovač-Konrad.
- Zvali smo kolegu Branka Jalžića, koji je već ronio ondje, i dao nam je neke preporuke. Opisao nam je kako jezero izgleda i rekao da na 35 metara dubine nije vidio dno. Zato moramo nositi mješavine plina za velike dubine. Dići će se mulj, pa ćemo postavljati sigurnosnu nit kako bismo znali vratiti se. Ronilačka oprema sastojat će se, među ostalim, od zatvorenog sustava za disanje, rebreathera, da mjehurići plina ne bi urušavali sediment sa stijena i dodatno zamutili vodu - priča Petra.
Ako nađu prolaz dalje u suhi dio, morat će više puta roniti kako bi prebacili svu opremu i nastavili istraživanje suhog dijela jame. Ekspedicija bi se tako mogla produljiti.
- Preronit ćemo još jedan sifon od tri metra dužine koji se nalazi blizu jezera. Znamo da iza njega postoji suhi prostor te ga planiramo istražiti - kaže Petra.
Inače, speleoroniteljica Petra Kovač-Konrad članica je i HGSS-a. Ostali su suradnici te je ova ekspedicija zapravo i prilika da ta služba razvija svoje kapacitete na najbolji mogući način. Inače, i Kovač-Konrad i Šarić bili su dio hrvatskog tima koji je sudjelovao u međunarodnoj akciji speleospašavanja američkog speleologa koji je 2. rujna 2023. zbog bolesti ostao zarobljen u jami na dubini od 1040 metara u južnoj Turskoj.
- Da bi netko bio dobar spasilac, mora biti sposoban rekreativno se spustiti na tu dubinu. Ovo nam je zato vrlo dobar trening - kaže Šarić.
Slučajno je otkrili
Suorganizator ekspedicije, Paško Visković, u svibnju je za 24sata rekao da su ovu jamu zapravo slučajno otkrili 2017.
- Na ulaz je naišao moj prijatelj dok je planinario s društvom. Tad sam se među prvima spustio do dubine od 90 metara. Naišli smo na prolaz dalje, no morali smo ga proširiti. To smo uspjeli tek dvije godine kasnije i spustili smo se na 400 metara dubine, do dvorane duge 150 i široke 50 metara. Visina od poda do stropa je oko 80 metara, što vam govori o kolikoj strukturi je riječ. Bio bi zanimljivo u njoj održati koncert - šali se Visković.
Inače, svi su sretni jer su uspjeli početi s radom tek s jednim danom zakašnjenja zbog velikih požara koji su nedavno poharali Park prirode Biokovo. Direktne ugroze za kamp i jamu, koji se nalaze daleko na središnjem platu Biokova, nije bilo, vatra je harala na ulazu u park.
- Požar je prijetio ulaznoj rampi i recepciji parka. Izgorio je ulazni dio šume, a nakon gašenja još se nekoliko dana radilo na sanaciji. Sve nas je to doslovno satralo, bili smo na terenu po 24 sata, nadisali se i dima - rekao nam je Hrvoje Škrabić iz PP-a Biokovo i potvrdio da je sve bilo na čekanju zbog sigurnosnih razloga. Čim su vatrogasci dali “zeleno svjetlo”, ekspedicija je krenula.
- Na Biokovu imamo dosta dubokih jama, ali Njemica ima najveću perspektivu i zbilja se nadamo da će prijeći granicu od -1000 metara. Iako nam je požar malo skrenuo fokus, drago nam je da imamo ovakvo istraživanje, da kamp dobro napreduje. Nadamo se da ćemo se i mi i priroda brzo oporaviti - rekao je Škrabić.
Organizatori ekspedicije su Speleološko društvo Meandar i Speleološki odsjek HPK Sv. Mihovil, a suorganizatori su Komisija za speleologiju HPS-a, Hrvatski speleološki savez, Međunarodna speleološka unija - UIS, Europska speleološka federacija - FSE, Speleološko-alpinistički klub Ekstrem i JU PP Biokovo - UNESCO Geopark Biokovo-Imotska jezera. Voditelj biospeleoloških istraživanja je Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske - ADIPA.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
