Proizvođači pomno paze na mnoge stvari kako bi sladoled bio neodoljivo zarazan i nagnao nas da posegnemo za još - od kombinacije okusa, do temperature i brzine otapanja, boje...
Stalno bi ga jeli? Znate li što sladoled čini toliko zaraznim?
Što više sladoleda pojedete, više želite još, pokazala je to nedavno objavljena studija. Iako, taj podatak smo već odavno shvatili i sami, barem svi oni koji vole ovu ledenu poslasticu.
A jeste li se ikada zapitali zašto je to tako, što to čini sladoled toliko zarazno neodoljivim? Proizvodnja sladoleda je jedna cijela nauka u kojoj se ništa ne prepušta slučaju - od kombinacije okusa, brzine otapanja na jeziku, teksture, izgleda... A cilj je stvoriti kod nas želju da ga jedemo stalno.
Postoje stručnjaci čiji život se vrti oko znanosti i tehnologije kod proizvodnje ove slastice, a jedan od njih je Steve Young, savjetnik za hranu i mikrobiolog te bivši tehnički direktor na Dreyer's and Edy's Grand Ice Cream gdje se održavaju tečajevi o znanosti i tehnologiji sladoleda za ljude koji se bave njegovom proizvodnjom.
On je i jedan od autora "Tharp & Young on Ice Cream: An Encyclopedic Guide to Ice Cream Science and Technology" (Tharp & Young na sladoledu: Enciklopedijski vodič kroz znanost i tehnologiju sladoleda), i ako netko zna sve o sladoledu - to je upravo on, otkriva CNN.
Kaže kako se ključni "F-faktor" neodoljivosti sladoleda dijeli u šest kategorija:
- 1. Izgled - on nas asocira na to kakvog bi okusa sladoled mogao biti.
- 2. Aroma - kada se sladoled zagrije u ustima, topi se led i ispuštaju promjenjive komponente bilo kojeg okusa.
- 3. Kiselost - može pozitivno utjecati na voćni okus ili negativno na okuse poput vanilije i čokolade.
- 4. Okus - je li sladoled sladak, slankast, opor ili neka kombinacija tih okusa.
- 5. Tekstura - može biti glatka i kremasta, gruba, ledena, kruta...
- 6. Temperatura - to je isto važna stavka jer sladoled treba biti dovoljno zaleđen da bude sladoled, a u isto vrijeme dovoljno mekan da se može lijepo jesti.
- Izuzetno je važno pažljivo voditi brigu o temperaturi sladoleda tijekom isporuke. Ako se sladoled otopi pa ponovno zaledi tijekom distribucije i skladištenja, to može oštetiti strukturu i stvoriti velike kristale leda, a to može negativno utjecati na strukturu sladoleda - pojasnio je Young.
Slatkoća sladoleda je jedan od važnih čimbenika koji stvara žudnju za "još", ali bitna je i količina masnoće.
- Što je više masnoće, to je bolji okus u ustima - kaže Deanna Simons, voditeljica kvalitete u Cornell's Dairy Bar (proizvode sladoled u SAD-u). Dodaje da i otapanje sladoleda igra ulogu u tome koliko ćemo uživati u njemu. Ne smije se topiti prebrzo, ali niti previše sporo.
I ostali sastojci su važni kod sveukupnog dojma i varijacija u okusu. Na primjer, neki proizvođači koriste žumanjke u proizvodnji sladoleda što, osim boljeg okusa, daje i lijepu žućkastu boju. Neki stavljaju pravu vaniliju, pravo voće..., a upravo to sladoled čini još više neodoljivim.
Također, vrhunski sladoledi proizvode se od kvalitetnog mlijeka koje bi trebalo imati vrlo blag, slatkasti okus. Takvo mlijeko daje fantastičnu teksturu i odlično nadopunjuje okus.
Još jedan detalj doprinosi tome da sladoled bude takav kakav je, a to je upuhivanje zraka u smjesu tijekom proizvodnje. To se radi zato da se poveća volumen sladoleda, stvori bolja konzistencija, a ono najvažnije - da se smanji osjećaj hladnoće u ustima.
Neki ljudi uživaju u pomalo čudnim okusima sladoleda
- Od kanabisa (nema THC-a i da je rađen od 70 posto brašna kanabisa) - prodaje ga slastičarnica u Puli.
- Od rakije (raznih vrsti - viljamovka, od kajsija), preporuka je ne pojesti više od dvije kugle i ne prodaju ga mlađima od 18 godina. Proizvodi se i sladoled od Graševine - slastičar Ismet Alija, Beli Manastir.
- Od krokodilskih jaja - Sweet Spot Artisan Ice Cream, Filipini.
- Od mlijeka dojilje (daruju ga žene kojima nije problem da njihovo mlijeko završi u sladoledu) - The Lickators, Velika Britanija.
- S okusom piletine - Gelupo, Velika Britanija.
- Cheeseburger sladoled napravljen je od usitnjenog mesa, sira, prženih krumpirića i "tajnog" sastojka, a dolazi kao kuglica u kornetu - Max and Mina's SAD.
- Od mesa jastoga - Big Gay Ice Cream, SAD.
- Od sirovog konjskog mesa - Namco.co.jp, Japan.
- Od masti jelena i kita - Many grocery store in Juaneau, Aljaska.
- Od kukuruza, soli i karamele preliven kremom od sira - The Borgata, SAD.
- Od ljubičastog kukuruza, mlijeka, jaja i smeđeg šećera - Elhada, Peru.
- Od kozjeg sira, slanih indijskih oraščića i karamele - Black Dog Gelato, SAD.
- Od anisa i morske soli - Molly Moon, SAD.
- Od bijelog tartufa i crnog kavijara - Bella Gelateria, Kanada.
- Od tekile - Rosewood Hotels, SAD.
Napravite sladoled sami - zdravu varijantu
Ovdje su recepti za šest vrsti sladoleda, a osnova svima su banane - što su zrelije, sladoled je slađi, bademovo mlijeko i ekstrakt vanilije.
Prije početka pripreme banane narežite na kolutove i zamrznite pa ih izvadite pola sata prije miksanja s ostalim sastojcima. Miksanje traje sve dok ne dobijete finu kremu koju potom stavite u zamrzivač na 15-tak minuta. I sladoled je spreman za posluživanje.
1. Klasični banana sladoled
2 zrele banane, 1 žlica bademovog mlijeka (ili sojinog, rižinog, a može i mlijeko od krave), 1 žličica ekstrakta od vanilije
2. Sladoled - maslac od kikirikija
2 zrele banane, 1 žlica bademovog mlijeka, 1 žličica ekstrakta od vanilije. 3 žlice kremastog maslaca od kikirikija
3. Sladoled od bobica
2 zrele banane, 1 žlica bademovog mlijeka, 1 žličica ekstrakta od vanilije, pola šalice miješanog bobičastog voća, zamrznutog
4. Sladoled - pita od bundeva
2 zrele banane, 1 žlica bademovog mlijeka, 1 žličica ekstrakta od vanilije, četvrtina šalice kaše od bundeve, pola žličice cimeta, 1 žlica javorovog sirupa
5. Sladoled od oraha
2 zrele banane, 1 žlica bademovog mlijeka, 1 žličica ekstrakta od vanilije, pola šalice oraha, 1 žlica maslaca, 1 žlica javorovog sirupa
6. Čoko namaz od lješnjaka - sladoled
2 zrele banane, 1 žlica bademovog mlijeka, 1 žličica ekstrakta od vanilije, 3 žlice čokoladnog lješnjak namaza
Pogledajte u videu kako ih napraviti: