Sve o visokom tlaku: Što jesti, a što izbjegavati, kada je opasan, kako raditi na prevenciji...
Prema podacima iz 2005. od hipertenzije boluje oko 37 posto građana Hrvatske, a novo istraživanje moglo bi dati još gore podatke, kaže akademik Bojan Jelaković, nefrolog iz KBC-a Zagreb
Zbog porasta pretilosti, premalo kretanja, nezdrave prehrane - naročito prekomjernog unosa kuhinjske soli - raste učestalost arterijske hipertenzije, koja je 'ubojica broj 1' ljudskoga roda. Ona je glavni čimbenik rizika za najveći dio kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, te uz šećernu bolest glavni uzrok kronične bubrežne bolesti. Njeno prokletstvo je što dugo ne izaziva nikakve simptome, a kad se jave onda su najčešće već prisutna oštećenja ciljnih organa. Kasna dijagnostika i loša kontrola osoba s povišenim arterijskim tlakom su najveći grijeh suvremene medicine, jer je to stanje koje se može pravovremeno dijagnosticirati, može se prevenirati, a u najvećem broju bolesnika i uspješno kontrolirati, upozorava akademik Bojan Jelaković, dr. sc., pročelnik Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju u KBC-u Zagreb, na kraju mjeseca svjesnosti o hipertenziji koji je obilježen u svibnju.
