Tajice, biseri, perje...: Muškarci su se prije kitili više od žena

Film 'Muškarci u tajicama' o Robinu Hoodu izazvao je oduševljenje fanova odlične komedije 1993. godine – ne samo da je naslov upućivao na činjenicu da momci nose karakteristični superuski odjevni predmet, već su kostimi dodatno feminizirali ovog lika koji je mogao sve. Iako se radi o komičnom naslovu, činjenica je da je današnja modna podjela na muške i ženske krojeve, gledajući širu sliku povijesti odijevanja, zapravo jako krhka. Osim toga, činjenica je da su se muškarci kroz većinu povijesti odijevali 'ženstvenije' od žena.

Uvriježeno je mišljenje novoga doba da žena ističe tijelo i nosi uske krojeve, a muškarac ne. No ipak je filmski Robin bio klasično odjeven muškarac za svoje doba - u tajicama i strukiranoj jaknici, iako je predstavljao snažnog, neustrašivog frajera koji rješava sve probleme. Barem mu je ta roba olakšavala skakanje po drveću.

Renesansni frajer u raskošnoj bluzi

Bio je on zapravo klasičan muškarac svoga doba, jer u to vrijeme, početkom renesanse (Hood je opjevani junak balada iz 15. stoljeća), muška je moda njegovala sasvim drugačiji pristup od onoga u 20., a kamoli 21. stoljeću.

Čak štoviše, momci su u to vrijeme imali omiljenu kombinaciju: uske čarape, bluze sa širokim puf rukavima, kratke jakne, nekad i tunike (za razliku od njih, ženama su u to doba noge bile striktno sakrivene ispod niza slojeva haljina, jer bila je sramota otkrivati i gležanj, a haljine se krate tek u 20. godinama prošlog stoljeća).

Imali su momci renesanse i jakne s debelim kožnatim remenom oko struka, a na sve to išao je raskošni plašt dužine do bedra, a nekad i do poda. A kako sputati plašt da ne padne… pa naravno, elegantnom kopčom!

Dugačke, nabrane haljine od draperije bijelog platna i suknja-hlače

Visoka su ramena davala dojam moći, a tu foru koristimo i danas – s povišenim ramenima djelujemo snažnije. No nije to bilo prvo, štoviše sjetimo se Stare Grčke. Njihov je hiton bio zapravo ogromna draperija, složena i sputana na razne načine. Slično je bilo u Starom Rimu, gdje su baš svi nosili togu, također izuzetno dugačak komad tekstila u koji su se omotali i prebacivali ga preko ramena.

Ipak, jedna od najjačih legendi na području stila bio je kralj Francis I (1494.-1547.). Francuski, naravno. Njegov potpis bile su voluminozne oprave od svile i brokata, optočene zlatnim ogrlicama. Lik je bio inspirativan, a priča se nastavlja finim detaljima kojima se kite i svakodnevna gospoda.

Hit su bili i čipkasti rukavi, perje na šeširima, jakne stegnute u struku, uske čarape, ukrašene mašnama. U to je vrijeme, naime, kićeni šešir u javnosti bio obavezan, no to ne znači da je bio običan. Čak štoviše, lijepi oblik i pravo pero bili su trendovski dodatak. I tajice, odnosno dokoljenke, imale su svoj ukras u obliku mašne, tik ispod koljena.

One su zapravo sputavale da čarape na padnu. U renesansi se pojavljuju i pufaste hlače, koje bismo danas nazvali – suknja-hlačama, no bile su stegnute na oko pola bedra. Popularna jakna bila je hibrid pelerine, bolera i plašta, nerijetko ukrašena baršunastim detaljima. Naprosto mini prekrivač, idealan za sve veličine i dimenzije osobe… Ispod je virila divna bluza - lepršava, velikih napuhanih rukava, raskošna i bijela.

Raskošan nakit, mini haljina i luksuz

Jedna od modnih ikona povijesti odijevanja bio je i engleski kralj Henrik VIII (1491.-1547.) – na slikama vidimo njegov raskošan nakit, prekrasan styling koji je ekraniziran u niz filmova i serija. Na portretima se ističe i čisti luksuz – snježnobijeli hermelin. Osim toga, tu su i te slavne tajice te kreacija koja podsjeća na današnju mini haljinu.

Za naručene portrete kitio se bogatim ogrlicama i nakitom, držao se formule više je više. Na rukavima su za to vrijeme i prepoznatljivi prorezi obrubljeni pravim krznom. A nakit? Bogato prstenje s poludragim kamenjem i zlatom. I to na što više prstiju.

Kralj Louis XIV – čovjek koji je nosio blok-pete i izmislio francuski chic!

Nešto malo kasnije i malo južnije svijet je dobio novu ikonu stila – francuskog kralja Louisa XIV (1638.-1715.), koji se prozvao Kraljem Sunca (17.st). No i dan danas je poznat i kao Kralj mode. Kad je došao na tron, 1643., europska modna prijestolnica bio je Madrid, što je on ubrzo promijenio. Pokrenuo je poslove u industriji fine robe, namještaja, materijala, a tu je bila, naravno i moda.

Odijevanje je u vrijeme njegove vladavine, a trajala je više od 70 godina, postalo izuzetno važno, čime je pripremio temelje za ono što danas zovemo – francuski chic! Na njegovim dvorskim portretima vidimo strukirane forme, masu perja, raskošne lokne, krzno, čipkaste detalje i, naravno, uske tajice. A vidjet ćete i cipele s potpeticama. Naime, na slikama su očite pete koje danas zovemo – blok pete. Da, to je taj autentičan modni barok, moralo se vidjeti tko je najbogatiji. 

Kineska svila za ogrtač s izvezenim zmajevima plus biserna ogrlica

Nešto prije toga nastao je značajan portret španjolskog kralja Phillipa III (1578.-1621.). Naime, na njegovom portretu ističe se bijeli ovratnik, detalj bogatih i članova kraljevske obitelji visokog društva. Specifična je to kragna, neobična i dosta neudobna, kako je zabilježeno u mnogim spisima. 

U dalekoj Kini u to vrijeme nosi se krzno, biseri i plaštevi s izvezenim zmajevima – ikona stila je kineski car Yongzheng (1678.-1735.). Kineska svila je i danas pojam luksuza. Kako vrijeme prolazi, muška moda je sve fascinantnija. Članovi svjetskih kraljevskih obitelji ponose se bogatim stilom te se zapravo odijevaju luksuznije od svojih dama, koje jedva da im konkuriraju u stylingu.

Dokazano je, dakle, da su se vladari oduvijek odijevali raskošno te koristili odjeću kako bi na svakodnevnoj bazi istaknuli bogatstvo, moć i luksuz.

Barokno je kićeno, kičasto i glamurozno

Vrhunac kićenja definiran je tijekom baroka. Upravo zato i dan danas kažemo da je nešto barokno, a zapravo mislimo da je – prenakićeno. Barok (17.-18. st.) je, naime, apsolutni pobjednik kiča, a nakon njega dolazi jednako razigran rokoko. Kao šlag na tortu svim tim napirlitanim likovima, bile su bijele perike, nerijetko s prepoznatljivim kovrčama sa strane. Bio je to prepoznatljiv look toga doba.

Ništa nije bilo previše - rubovi ukrašeni mašnama u dvije boje, slojevitost definirana prslucima i jaknama otkrivala je ponos odijevanja. Potpetice su i dalje više, a ukrašavanje je zarazilo čitavu siluetu. 

Slavu upravo zahvaljujući stylingu zaslužio je i Grof Alfred d’Orsay (1801.-1852.). Uske hlače visokog struka, kratki prsluk i strukirani kaput širokog, raskošnog ovratnika bili su njegova omiljena odora. Taj je grof navodno bio jedan od najvećih dandy frajera ikad te je po njegovu imenu u viktorijanskoj Engleskoj nastao termin dossy ili elegantan.

Veličanstvene kragne – krznena na kaputu, satenska na prsluku

Viktorijanska je Engleska bila raj za elegantne muškarce – ukrašavali su i vrat i područje dekoltea, na kojima je pomno bio složen dekorativni komad svile sa čipkom. Materijali su bili veličanstveni. Iako su gospoda sada nosila hlače, a ne više tajice, forme su i dalje bile uske, a krojevi ponosno isticali figuru. Velike kragne smjestile su se i na drugim odjevnim predmetima, krznena na kaputu, satenska na prsluku. I cipele su bile romantične – osim potpetice bila je tu i velika zlatna kopča. 

Scenu mijenja industrijska revolucija. Muškarci sada nose uglavnom ukrasne bijele ovratnike, ukrašene iglom i cilindar, dok odijelo počinje nalikovati onom današnjem. Naravno, svakodnevni posao je promijenio način odijevanja običnog čovjeka – čak su se i članovi kraljevske obitelji manje kitili, jer došlo je vrijeme neoklasicizma, realizma, romantizma… a spomenuta revolucija otvorila je mnoga radna mjesta. Svijet počinje nalikovati onom današnjem.

Uske, strukirane hlače, dugačke spavaćice, pletene veste… i rasplesani John Travolta

Ipak, bilo je efektnih kombinacija i u 20. stoljeću – priča se nastavlja u sedamdesetima, kad su trapezice, visoki struk, napirlitana kosa i uski sakoi došli u fokus muške mode. Osim toga, tu su bile boje i to snažne. Prsluci svih nijansi, košulje raznih kariranih varijanti, kombinezoni i jakne bile su oplemenjene tonovima koji su privlačili pažnju. Djelomično je za to kriv i John Travolta koji je svojom 'Groznicom subotnje večeri' okrenuo svijet naglavačke. Kad je film izašao, bilo je to 1977. godine, masa se zaljubila u njegove cool pokrete i trodijelna odijela.

Googlanje muške mode u sedamdesetima daje niz izuzetno smiješnih rezultata – čak su se tu našli i neki oglasi za muške spavaćice (!?). Ludi su i dvobojni uski kombinezoni na tregere, pleteni prsluci, veste, jakne...

Među ikonama muške mode bili su u to vrijeme i Bee Gees, koji su nosili apsolutno preuske trapezice visokog struka, zlatne bomber jakne, satenske košulje i baršunaste sakoe. I cipele su u sedamdesetima bile visoke – opet ta slavna blok peta.

Stižem i do Davida Bowieja - glazbena ikona njegovala je izuzetno ekspresivan stil odijevanja koji je vizualno snažno podržavao  njegovu glazbenu karijeru.

Naravno, kako se približavamo današnjem dobu, sve nam se čini normalnije… sve dok se trendovi opet ne promijene. 

TEŠKO IM JE ODOLJETI: Žene rođene u znaku Škorpiona su mamac za muškarce, ali ovaj znak ih premašuje