Australski Veliki koraljni greben sastoji se od gotovo 3000 pojedinačnih grebena. Sada je prvi put u posljednjih 120 godina pronađen još jedan novi što su odlične vijesti za morski ekosustav kod Australije
U DOBROM JE STANJU
U Australiji pronašli prvi novi koraljni greben u 120 godina
Uz Veliki koraljni greben u 19. stoljeću pronađeno je još sedam odvojenih koraljnih grebena koji započinju u velikim dubinama i skoro dosežu površinu mora. Sada je, prvi put u 120 godina, pronađen još jedan takav.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:44
Oceanski institut Schmidt, koji trenutno provodi dvanaestomjesečnu misiju istraživanja slabo proučenih voda oko ovih grebena, otkrio je novi greben. U svojoj osnovi greben je dugačak 1,5 kilometara, ali prilično uzak. Odatle se uzdiže 500 metara, kako bi podržao mali greben dugačak 300 metara i širok samo 15 metara koji leži tek 40 metara ispod površine.
Greben podupire obilje koralja i iako se Schmidtov tim služio podvodnim robotom na daljinsko upravljanje SuBastian za uspon na vrh, nisu imali priliku uzeti uzorke koralja s grebena.
Ipak, dr. Robin Beaman sa Sveučilišta James Cook rekao je za IFLScience da greben podržava sve glavne sastojke uspješnog tropskog grebena, s tvrdim koraljima, mekim koraljima, ribom i morskim psima. Zapravo je toliko bogat da je član tima Mardi McNeil s Tehnološkog sveučilišta Queensland situaciju na grebenu opisao kao "oluju riba i morskih pasa". To je u suprotnosti s plitkim vodenim grebenima u sjevernoj zoni Velikog koraljnog grebena, od kojih se većina nije oporavila od događaja masovnog izbjeljivanja 2016. godine, koji je posebno pogodio to područje.
Ovakvi odvojeni grebeni, poput ovog novog, okruženi hladnim dubokim oceanima, vjerojatno će biti manje pogođeni porastom temperatura, barem kratkoročno.
Jedna teorija smatra da bi takvi duboki grebeni mogli djelovati kao utočište vrstama koje ne mogu preživjeti sve toplije uvjete na plićim grebenima i da bi u slučaju oporavka plićih grebena, te vrste tada naselile možebitno obnovljena područja.
Činjenica da je nešto tako veliko i važno moglo toliko dugo biti skriveno nadomak obale Queenslanda, a da to nitko nije primijetio, temelji se na našem lošem poznavanju morskog dna gdje brodovi nisu ugroženi, rekao je dr. Beaman.
Oceanski institut Schmidt stoga želi mapirati cijelo područje oko Velikog koraljnog grebena. Dosad je mapirano 90 posto područja, pa iako se ne isključuje pronalazak nečega drugog, šanse nisu velike. U međuvremenu, samo je 20 posto dubokog oceana u svijetu mapirano modernim alatima, ali Institut sudjeluje u projektu čiji je cilj to promijeniti do 2030. godine.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
