Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
0 komentara

Umjesto da razmišljamo kako popraviti štetu, učinimo nešto

Ljudima je lakše nakon prirodnih nepogoda popraviti štetu nego smisliti kako ih izbjeći. Na primjer, tijekom velikih prirodnih katastrofa, poput uragana, bilo bi logično da ljudi počnu razmišljati o utjecajima na okoliš

0 komentara

Klimatske promjene nakon više godina proučavanja i čitanja vidim u posve novom svjetlu. Više ne kao bitku između znanosti i interesa nasuprot fikciji, nego kao izazov da shvatimo svijet oko sebe, kaže George Marshall, autor knjige “Don’t Even Think About It: Why Our Brains Are Wired To Ignore Climate Change”. Dodaje kako ovo pitanje, više od bilo kojeg drugog, otkriva našu podsvijest i kakvi smo zapravo.

- Vidimo samo ono što želimo vidjeti te odbijamo ono što nam se ne sviđa i ono što ne želimo smatrati lošim. Na primjer, ljudi ne osjećaju jaku prijetnju od klimatskih katastrofa i ne uočavaju da su te promjene stvarne - tvrdi autor.

IZBJEGLI NESREĆU Vidite li smrtonosnu zmiju kraj djece? Mališani i majka nisu...

Na primjer, tijekom velikih prirodnih katastrofa, poput uragana, bilo bi logično da ljudi počnu razmišljati o utjecajima na okoliš.

Foto: Promo

- Pravilan slijed događaja bio bi da se ljudi zapitaju kako je došlo do uragana i što oni po tom pitanju mogu napraviti. No to se ne događa. Dođe do potpuno suprotnog. Katastrofe poput uragana aktiviraju mehanizme u ljudskome mozgu te blokiraju zaključke da klimatske promjene uopće postoje i da su stvarne - govori psiholog i donosi primjer grada opustošenog požarom i uraganom.

A man walks in a park full of autumn coloured leaves during a sunny day in the western Austrian city of Innsbruck TREBA MIJENJATI NAVIKE Moramo usporiti: Šume nestaju zbog neprirodnog uzgoja mesa

- Ljudi su odlučili ostati u takvom gradu, popraviti štetu i živjeti kao prije. To im je bilo draže nego početi razmišljati o tome kako bi mogli pridonijeti prirodi, učiniti je boljom i spriječiti klimatske promjene - kaže. 
Objašnjava da mozak blokira takve misli jer se onda osjećaju odgovornima za katastrofe, a to ih dovodi do negativnih emocija i potištenosti.

- Dakle, ljudima je lakše uložiti novac i popraviti uništeno, nego se osjećati odgovornima za probleme koji se događaju oko njih i pogađaju njih, ali i njihove bližnje - zaključuje autor.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message