Uskršnji otoci otkrivaju zašto za 100 godina možda ne bude ljudi
Gotovo polovica svih živih bića do kraja ovog stoljeća mogla bi izumrijeti, a krivac za to su ljudi - koji bi također mogli nestati ako se nastave ov ako bezobzirno ponašati prema svom planetu i okolišu
Poput svakog drugog sustava, kapitalizam ima svoje pozitivne i negativne strane. Njegovi zagovornici tvrde kako je pomogao da se gotovo milijardi ljudi diljem svijeta izdigne iz siromaštva u razdoblju između 1990. i 2010. godine. No, istovremeno je očigledno kako kapitalizam eksploatira biosferu i uništava našu planetu.
Stručnjaci se slažu kako će kapitalizam morati zamijeniti neki složeniji sustav, a još jedan razlog za to je da će zbog tehnološkog pomaka velik broj radnih mjesta postati suvišan u sljedećih 25 godina. Sve prednosti veće produktivnosti završili su u džepu onih na vrhu piramide - tek 1 posto njih koji najviše zarađuju.
Slijedi i onaj čuveni ljudski utjecaj na okoliš, a prema znanstvenicima svijet će ubrzo zapasti u šesto masovno izumiranje. Naime, 10 posto svih životinja i biljaka nestat će sa Zemlje do 2050. godine, tvrde biolozi sa Sveučilišta Leeds u Velikoj Britaniji. To je preko milijun vrsta, a sve zbog ljudskih radnji, odnosno onog što se naziva antropogenim klimatskim poremećajem.
Možemo se pozdraviti s velikim kornjačama, nosorozima, slonovima - gotovo svakim većim grabežljivcem.
Jedan od glavnih krivaca za šesto izumiranje, tvrdi znanstvenica Elizabeth Kolbert, jest promjena klime, ali pridonijela je i moderna poljoprivreda i brzo rastuća ljudska populacija. Zagrijavajući planet, donoseći invazivne vrste na različita područja i podupirući širenje prethodno zaraženih gljivica i virusa, ljudi polako ali sigurno ubijaju svijet oko sebe.
Sat otkucava
Inače, nekoć su znanstvenici, kad bi pronašli stare kosti, pokušavali naći kojim bi živućim životinjama one mogle pripadati. Sve dok francuski prirodoslovac Georges Cuvier nije iznio ideju da bi kosti mogle pripadati 'nekom prethodnom svijetu', nikome nije palo na pamet da su čitave životinjske vrste mogle mogle postojati i nestati. To otkriće nas je trebalo osvijestiti dovoljno da shvatimo da bi naše ponašanje moglo imati ozbiljne posljedice za Zemlju. Ali nije.
Procjenjuje se da je trećina svih koraljnih grebena, trećina svih slatkovodnih mekušaca, trećina morksih pasa i raža, četvrtina svih sisavaca, petina svih gmazova, te šestina svih ptica na putu izumiranja", ističe Kolbert. To je između 30 i 50 posto cjelokupnog života na svijetu koji bi mogao nestati do kraja stoljeća...
Postoji razlog zašto je sat "Sudnjeg dana", koji je služio za predviđanje vjerojatnosti nuklearnog uništavanja, sada dvije minute i trideset sekundi od ponoći. Približio se pola minute u siječnju 2019. godine.
Do sredine stoljeća, trebala bi se dogoditi eksplozija u broju gradskog stanovištva. o će rezultirati prenapučenošću, većim širenjem zaraznih bolesti i većim opterećenjem vodoopskrbe i saniteta. Budući da su naši gradovi grozni u očuvanju energije, trošit će se više fosilnih goriva, ubrzavajući globalno zagrijavanje. Vidjet ćemo i više smrti od zagađenja zraka, piše Big Think.
Razina mora raste 25 posto brže nego što je predviđeno devedesetih. Većina ljudi na svijetu živi uz obalu ili rijeke. Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) upozorava da će američki obalni gradovi svakodnevno biti poplavljeni do 2050. Dok neka mjesta postaju vlažnija, druga postaju suha. Oni gradovi koji dobivaju vodu iz snježnih otopina, imat će je sve manje i manje. To uključuje nakrcani američki jugozapad, da ne spominjemo Južnu Kaliforniju - najnaseljeniju državu.
Slijedi nam sudbina Uskršnjih otoka
Danas 1,1 milijardi nema normalan pristup vodi. No, očekuje se da će taj broj porasti na dvije milijarde do 2050. godine. Još 9,7 milijardi živjet će u područjima s pomanjkanjem vode, kažu istraživači s MIT-a. Nedostatak vode za navodnjavanje usjeva mogao bi također ugroziti globalnu opskrbu hranom. Proizvodnja hrane smanjit će se za dva posto do 2050. godine, a prinosi poput kukuruza, pšenice i prosa smanjit će se za 10 posto, tvrdi se u jednoj prognozi.
Klimatske promjene, "neobuzdana potrošnja" i prenaseljenost naveli su prof. Frenka Fennera s australskog Nacionalnog sveučilišta da predvidi da će čovječanstvo izumrijeti u roku jednog stoljeća. Fenner je profesor mikrobiologije emeritus, poznat po tome što pomaže riješiti svijet malih boginja.
Definitivan pad čovječanstva je nemimovan
Fenner je za svoj primjer uzeo nestanak stanovnika Uskršnjih otoka. Nagli rast stanovništva progutao je resurse otoka, čineći civilizaciju koja se tamo formirala neodrživom. "Bit će mnogo više ratova zbog hrane", predviđa Fenner. Vodeni resursi mogli bi postati još jedna točka sukoba.
Kina i Indija već su se borile oko spornih prava na vodu, a mnoštvo žarišta širom svijeta moglo bi se lako udubiti u rat.
Evolucijski biolog Jared Diamond nazvao je usporedbu između naše globalne situacije i Uskršnjih otoka "jezivo očiglednom".
Napredno društvo nestalo je za vrijeme dolaska Europljana, zbog prekomjernog stanovništva i nedostatka resursa.
Rješenje? Drastična promjena života ljudi koja je prema brojnim znanstvenicima nemoguća. Naime, oni vjeruju kako će ljudi nesvjesni stvarne kataklizme držati se starih navika, sve dok situacija ne postane nepovratnom. Moraju se dogoditi dramatične promjene ili će Zemlja izgubiti mnogo, a mi možemo izgubiti sve.
