Uz jak vjetar i gromove stižu i glavobolje, slabost, nesanica...

Visoke, gotovo ljetne temperature s početka svibnja, posljednji put zabilježene su  2003. Vrlo toplo, ponegdje čak i vruće vrijeme, južina, povećana vlaga u zraku, sa sobom su donijeli nepovoljne biometeorološke prilike. 

Najveću cijenu vremenskih promjena plaćaju meteoropati, koji, prema istraživanjima, čine čak 30 posto stanovništva. Povezanost između zdravlja i klime još je u petom stoljeću prije Krista proučavao Hipokrat, no tek su se odnedavno počeli pojavljivati i znanstveni dokazi koji potvrđuju da klimatske promjene imaju velik utjecaj na zdravlje ljudi. 

Doktor Angelico Brugnoli s klimatološkog medicinskog instituta u Milanu definirao je meteoropatiju kao skup različitih simptoma, od migrene i astme do tjeskobe i nesanice, koji se javljaju zbog promjene jednog ili više meteoroloških čimbenika, među kojima su temperatura i vlažnost zraka, vjetar, tlak, kiša i grmljavina te efekt ionizacije. Čak i male promjene temperature zraka za 3-7 stupnjeva, vlažnosti zraka za 10-15 posto i atmosferskog tlaka za 5-10 milimetara žive, izravno utječu na zdravstveno stanje. 

- Iako klimatske promjene najviše utječu na ljude srednje dobi, osobito žene, meteoropatija pogađa sve dobne skupine, pa se nemojte čuditi ako vam je dijete nervoznije tijekom južine ili punog Mjeseca - kaže dr. Tanja Pekez Pavliško.

Bez obzira na godišnje doba, za tople fronte zimi i tijekom vala hladnoće ljeti simptomi su isti - tjeskoba, glavobolja, vrtoglavica, slabost, hipertenzija, teškoće disanja i probavne tegobe, nesanica, povećana osjetljivost na bol u zglobovima i mišićima te pogoršanje postojećih bolesti. Česte su i promjene raspoloženja, razdražljivost i ubrzano lupanje srca, dodaje liječnica. 

- U vrijeme velike vlažnosti često se javljaju umor i depresija, a može se pogoršati astma, dok se s promjenom tlaka zraka povezuje moždani udar. Grmljavina, pretpostavlja se zbog poremećaja elektromagnetnog polja, može biti jedan od okidača za migrenu - govori Pekez Pavliško. Simptomi se najčešće javljaju od 24 do 48 sati prije promjene vremena te traju dan ili dva. S poboljšanjem vremenskih uvjeta simptomi se povlače, no s prvom se promjenom vremena vraćaju. 

Za vjetrovita vremena starijima prijete i teže tjelesne ozljede

Promjene vremena meteoropati, posebno kronični bolesnici i starije osobe, teško podnose zbog smanjene sposobnosti organizma da, neovisno o vanjskim čimbenicima, održava stalnu tjelesnu temperaturu. Lavinu neugodnih simptoma može pokrenuti i vjetar jer utječe na razinu hormona serotonina i na raspoloženje, a s udarima vjetra često dolaze i snažne glavobolje, osjećaj mučnine te napetost u mišićima. 

- Za vjetrovita se vremena, pokazala je španjolska studija, češće događaju i prijelomi kuka, stoga bi stariji ljudi pri takvim vremenskim uvjetima trebali biti posebno oprezni kako bi se prevenirale teške ozljede, jer prijelom kuka izaziva veliki invaliditet, a nerijetko ubrzava i smrt - upozorava dr. Tanja Pekez Pavliško.

Pratite prognozu i pijte vodu te umirujuće čajeve 

Redovito pratite biometeorološku prognozu, a osim vode pijte čaj od kamilice ili neki drugi umirujući čaj. Kronični bolesnici, osobito oni s astmom i srčanim bolestima, ne bi trebali izlaziti van u vrijeme ekstremnih vremenskih uvjeta, velike hladnoće ili vrućine te velike vlažnosti, napominje dr. Pekez Pavliško.

Lagana hrana olakšava tegobe

Voće bogato vitaminom C, poput limuna i naranči, te riba i orašasti plodovi bogati omega 3-masnim kiselinama olakšat će tijelu prilagodbu na vremenske uvjete, ali i spriječiti proljetnu depresiju. Jedite namirnice niskoga glikemijskog indeksa poput svježeg, sezonskog voća i povrća te izbjegavajte namirnice visokoga glikemijskog indeksa (šećer, bijeli kruh) jer pojačavaju umor, savjetuje nutricionistica Sandra Marić Bulat.  

Istezanje pomaže

Kad su biometeorološki uvjeti nepovoljni, smanjite aktivnosti i ne izlažite se velikim fizičkim naporima. Radite lagane vježbe istezanja koje će pomoći relaksirati mišiće i zglobove. Vrlo je važno uzimati i dovoljno tekućine, savjetuje dr. Tanja Pekez Pavliško.