U našim domovima postoje i skriveni stanari – to su razne klice, bakterije, virusi ili plijesan. I dok su neke od njih sasvim normalne, pa čak i dobre za zdravlje, ponekad se u prostor mogu ušuljati i one štetne
U proteklih smo nekoliko mjeseci promijenili mnoge navike, pa tako i one higijenske. S obzirom na to da se koronavirus prenosi kapljičnim putem, morali smo nositi maske i rukavice, češće prati ruke te držati razmak kako bismo se zaštitili od zaraze. Osim toga, neka su istraživanja pokazala da se možemo razboljeti i ako smo dodirnuli usta, nos ili oči nakon kontakta s kontaminiranim površinama, zbog čega je bilo jednako važno dezinficirati ih. Nasreću, pandemija jenjava i život nam se gotovo vratio u normalnu, no još moramo biti na oprezu. Evo kako mikrobiolog i patolog Philip Tierno s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u New Yorku održava svoj dom zdravim mjestom.
1. Pranje ručnika nakon trećega korištenja
Njuh nas rijetko kad može prevariti, pa ako osjetite neugodan miris ručnika, znajte da je već trebao biti u perilici rublja. Nakon svakoga korištenja, a posebice nakon tuširanja, ručnici se zbog vlažnosti pretvore u leglo bakterija i gljivica, zbog čega ih je vrlo važno osušiti. Osim toga, na njima se mogu pronaći i mrtve stanice kože, ali i bakterije koje se inače nalaze u kupaonici, a ako ih dulje upotrebljavate, počet će poprimati neugodan miris. Tierno zbog toga savjetuje pranje ručnika nakon svakog trećega korištenja.
2. Čišćenje mobitela i daljinskog upravljača
Možemo reći kako su čovjekove ruke među najizloženijim dijelovima tijela, pa nas ne čudi to što se brzo uprljaju. Njima obavljamo gotovo sve zadatke, zbog čega nikad ne mogu biti potpuno čiste. Bakterije i viruse s ruku prenosimo na druge površine i uređaje, poput mobitela, pa je važno držati ih čistim. Svaka tri dana i mobitel dezinfekcijskim sredstvom. Osim njega, tu je daljinski upravljač, koji većinom ne koristimo samo mi nego i ostali članovi obitelji, zbog čega je pametno dezinficirati ga jedanput na tjedan.
3. Dezinficiranje kuhinjske spužve
Vlažne su kuhinjske spužve idealno mjesto za razvoj mikroba, što je dokazala i jedna studija iz 2017. Istraživači su u spužvi pronašli čak 362 različite vrste bakterija, a neke od njih su bile Escherichia coli, salmonela i stafilokok, koje dovode do raznih infekcija kože i crijeva. Iako je pojedini ljudi nakon korištenja peru deterdžentom za posuđe, Tierno smatra kako to, nažalost, nije dovoljno za iskorjenjivanje klica. Ako želite biti sigurni da ste temeljito očistili spužvicu, upotrijebite dezinfekcijsko sredstvo.
4. Posteljinu treba prati jedanput u tjednu
Možda ste mislili da vam je ručnik neprijatelj, ali čekajte da saznate što se sve nalazi u posteljini. Osim grinja, gljivica, bakterija i dlaka, posteljine su pune svih vrsta izlučevina iz ljudskog tijela, uključujući slinu, mrlje urina i slično. Tragovi kozmetike poput ulja i krema za tijelo jednako su prisutni, a ako imate ljubimca, onda se na posteljini nalaze i njihova dlaka te perut. Ovi alergeni mogu uzrokovati začepljen nos ili pogoršati alergije i astmu, pa Tierno preporučuje pranje jedanput na tjedan.
5. Stavljanje četkice za zube u ormarić
Ako ste osoba koja ne spušta dasku prilikom puštanja vode, onda vam se nikako neće svidjeti iduće. Prilikom tzv. toaletnog pljuska iz WC školjke se izbacuje velika količina čestica fekalija, koje se raspršuju po jednom dijelu kupaonice. Tako bakterije prelaze na ručnike, sapune, pa čak i četkice za zube koje stoje u njezinoj blizini. Bez obzira na to hoćete li početi primjenjivati praksu spuštanja daske, pojedine biste dodatke iz toaleta mogli početi stavljati u ormariće.
6. Pravilo tri sekunde ipak ne vrijedi
Iako ga neki primjenjuju, Tierno pravilo od tri sekunde, koje su nas naučili naši stari, smatra apsurdnim. Ovaj mikrobiolog naglašava kako su, bez obzira na to koliko čistim držali svoj dom, neke su površine pune različitih vrsta bakterija i virusa od kojih se možete ozbiljno razboljeti. Podatak o njihovoj prisutnosti na hrani nakon kontakta s podom, bez obzira na to koliko je sekundi prošlo, potvrdilo je i istraživanje Sveučilišta Rutgers. Zbog toga idući put dobro razmislite želite li pojesti nešto s poda.
7. Pranje tepiha svakih pola godine
Još jedno leglo bakterija zasigurno su tepisi. Ondje se sakupljaju bakterije, prljavština, grinje, dlake kućnih ljubimac, izmet kukaca, plijesan, pa čak i mrtve satnice kože. Još je gora situacija s onim kupaonskim, koji je često mokar jer stajemo na njega nakon tuširanja, pa se bakterije vrlo lako razvijaju. Da stvar bude još gora, svaki put kad hodate po tepihu, sve ovo se otpušta u zrak, što na kraju može uzrokovati probleme vašem zdravlju. Zbog toga je važno redovito održavanje te temeljito čišćenje svakih pola godine.
Sve što vam je potrebno za cjelovitu dezinfekciju prostora pronađite u novom posebnom paketu Labudovih proizvoda „LabPro“, izrađenima po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i učinkovitim u borbi protiv koronavirusa.