Internet je neizostavan dio našeg života. Međutim, postavlja se pitanje koja je granica kad je riječ o njegovu korištenju. Prema nedavnom anketnom istraživanju A1 Hrvatska na digitalnim platformama 24sata, čak 83% tinejdžera potvrdilo je da na dan provedu tri ili više sati online, od čega 44% provede i više od pet sati. Pritom je 64% tinejdžera svjesno da često pretjeruju s online aktivnostima, a najviše vremena odlazi na međusobnu komunikaciju (72%), skrolanje i gledanje videa (69%). Odrasli također provode tri ili više sati na dan na internetu (72%). Oni, baš kao i većina tinejdžera, smatraju kako bi bilo bolje manje koristiti društvene mreže, a više se družiti uživo.

Ovi su podaci posebno zabrinjavajući kad znamo da prekomjerna uporaba interneta može utjecati na fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje odraslih, ali i djece. 

Utjecaj interneta na mentalno zdravlje

Internet može utjecati na naše mentalno zdravlje na mnogo načina. Jedan od njih je nedostatak sna, koji može dovesti i do poteškoća s koncentracijom, povećanog stresa i izljeva bijesa. Nedavni slučaj iz okolice Varaždina to i potvrđuje. Naime, zbog prekomjernoga korištenja interneta i igranja videoigara te premalo sna, otac je odlučio 26-godišnjem Luki isključiti internet. Kod Luke je to izazvalo bijes, koji je rezultirao vikanjem na oca pod prijetnjama da će dignuti kuću u zrak ako mu ne uključi internet. Na kraju je otac pozvao policiju, a sina su uhitili. 

Kad je riječ o društvenim mrežama, one nam nedvojbeno mogu pružiti osjećaj povezanosti s drugima, ali nas isto tako mogu dovesti u situaciju da svoj život uspoređujemo sa životom drugih ljudi u online svijetu. Naime, prema jednom istraživanju, 39% ljudi izjavilo je da osjeća zavist i ljubomoru prema životu drugih ljudi, 21% osjeća se tužno ili razočarano, a 36% ljudi koji su prekomjerno izloženi društvenim mrežama osjeća se kao "autsajderi".

Ljudi u prosjeku posežu za svojim telefonom do 58 puta na dan, a pokušate li provesti 24 sata bez pametnog telefona, možete osjetiti i sindrom koji se zove FOMO (Fear Of Missing Out). Posljedice su negativne emocija kao što su depresija, anksioznost, osjećaj niže vrijednosti i apatije.

Ne zaboravite na fizičko zdravlje 

Dugi sati sjedenja ispred računala mogu dovesti i do problema s leđima, vratom i očima. Problem s očima zbog prekomjernoga gledanja u ekrane naziva se još "sindrom računalnog vida". Simptomi uključuju naprezanje očiju, crvene oči, glavobolje, zamagljen vid, suhe oči te bol u vratu i ramenima. No, osim toga, pojavljuje se tzv. SMS vrat. Riječ je o položaju u kojem se najčešće nalazimo kad unedogled skrolamo bespućima interneta. Tako savijen vrat dugoročno opterećuje kralježnicu, a s vremenom može dovesti do većeg oštećenja i operacije. 

Kako smanjiti negativan utjecaj interneta?

No kad govorimo o prekomjernom korištenju interneta, iz Centra za sigurniji internet upozoravaju da se najčešće susreću sa sve većim brojem vršnjačkog ucjenjivanja i dijeljenjem intimnih fotografija bez pristanka. 

- Tu je i kreiranje lažnih profila koji objavljuju fotografije druge djece s ciljem izrugivanja i ismijavanja te sve veći broj slučajeva internetskog nasilja u školama. Također, mnogi su u strahu za svoju privatnost jer imaju osjećaj da ih druge osobe uhode ili kreiraju lažne profile s njihovim fotografijama, a s ciljem uznemiravanja i javnog sramoćenja - ističu iz Centra.

Međutim, dobra je vijest da postoje načini na koje možemo smanjiti negativan utjecaj interneta na naše zdravlje. Prvo i osnovno je, poručuju stručnjaci iz Centra, naučiti kako odgovorno koristiti internet. 

- Kritički promišljajte o sadržaju koji konzumirate. Dobro razmislite o tome želite li podijeliti neku fotografiju, objavu, je li to nešto što podržavate. Kreirajte sigurne lozinke i pohranite ih na sigurnome mjestu. Ako se susretnete s online nasiljem, svjedočite mu ili poznajete osobu koja je žrtva, potražite pomoć. Obratite se stručnjacima Centra za sigurniji internet i prijavite slučaj policiji. Ne čekajte da netko drugi reagira - upozoravaju iz Centra. 

Osim toga, važno je, ističu, pored online aktivnosti, pobrinuti se da u danu jednako, ili više, vremena posvetite svojim offline aktivnostima. Današnje moderne tehnologije nikad neće moći nadomjestiti kontakt uživo. 

- Druženje s obitelji, prijateljima i dragim ljudima neprocjenjiv je način 'punjenja baterija'. Važno je i druge educirati o sigurnom korištenju interneta. Svoja znanja podijelite s drugima i budite pozitivan primjer. Kreirajte pozitivan online sadržaj. Promjena dolazi od svakog od nas. Potrudite se da vi na društvenim mrežama ne širite govor mržnje, ne odgovarajte na neprimjerene komentare, ne dijelite fotografije osoba koje vam nisu za to dale pristanak, ne dijelite pretjerano fotografije djece. Društvene mreže koristite za poticanje društveno korisnog angažmana - zaključuju iz Centra za sigurniji internet. 

I na kraju, ako smo svjesni potencijalnih rizika prekomjerne uporabe interneta, vrijeme je da poduzmemo korake kako bismo osigurali da internet ostane koristan i pozitivan alat u našem životu. Dakle, ključni izazov je pronaći balans kako koristiti internet umjesto da internet koristi vas!