Svjedoci smo da djeca i mladi danas provode više vremena na internetu nego ikad prije. Iako internet, kad se koristi na pravi način, pruža neograničene mogućnosti, poput učenja, igre, stupanja u kontakt s novim ljudima te razvijanje talenata i kreativnosti, s tim prilikama dolaze i ozbiljni rizici. 

A o tome govore i sljedeći podaci. Naime, prema istraživanju iz 2022. godine, koje su proveli A1 Hrvatska i agencija Kvaka, više od 46% djece u dobi između 11 i 13 godina svakodnevno provodi više od četiri sata na internetu. Štoviše, njih čak 72% složilo se i s tim da je život na mreži mnogo toksičniji od onog uživo jer je cyberbullying posebno izražen. Istraživanje pokazuje i da, što su djeca starija, to ih manje roditelji kontroliraju. 

'Više dolaze dječaci od djevojčica'

Podaci nisu nimalo ohrabrujući, a koliko je ovisnost o internetu ozbiljan problem u Hrvatskoj, dokazuje činjenica da je prije nekoliko godina u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan otvorena Dnevna bolnica za ovisnost o internetu i videoigrama. U bolnici liječe mlade od 18 i više godina, rekla nam je psihijatrica Irena Rojnić Palavra, s kojom smo razgovarali o problemu ovisnosti kod mladih.

- Najčešće nam u Kliniku dolaze mladi između 18 i 25 godina i pretežito su to mladi dečki. Obično ne dolaze sami, nego ih roditelji dovode, a riječ je o problemu koji se javlja zbog prekomjerne uporabe videoigara i to pretežito onih pucačkih, kao i onih u kojima se igraju određene uloge („role-playing games“). S druge strane, djevojke dolaze nešto manje, a javljaju se zbog problema prekomjernog provođenja vremena na društvenim mrežama i platformama kao što je YouTube – objašnjava nam psihijatrica Rojnić Palavra.

Psihijatrica također primjećuje, a o čemu su provedena i mnogobrojna istraživanja, da generacija Z provodi više vremena u interakciji s vršnjacima online nego što to čine uživo, što će po svemu sudeći ostaviti određenog traga.

- Internet postoji kao takav od 90-ih godina, dakle vrlo kratko, ali je intenzivno i opsežno utjecao na naš svakodnevni život – od odgajanja djece do školovanja, igranja, provođenja slobodnog vremena, načina kako ljudi rade i kako 'dejtaju'. Također je tehnologija, odnosno pojavnost interneta i društvenih mreža, utjecala i na jezik, koji je postao osiromašen i regresivan – upozorava sugovornica. 

'Socijalno su manje kompetentni' 

Jedna od najtežih posljedica prekomjernog provođenja vremena na internetu ili igranja videoigara kod mladih je, upozorava sugovornica, ovisnost. 

- Osim ovisnosti kod mladih, pojavljuju se još i situacije kao što su cyberbullying, promjene u raspoloženju i ponašanju, otuđenje. Kod ozbiljno ovisnih o videoigrama pojavljuju se promjene na mozgu, a poremećaji pažnje i koncentracije mogu biti jako izraženi. Primjerice, današnjoj djeci je jako teško koncentrirano pročitati literaturu kao što je 'Rat i mir', koju su redovito čitale starije generacije, jer žive u svijetu u kojemu se stvari odvijaju brzo, prema mogućnosti uz instant gratifikaciju i bez vremena za refleksiju. Socijalno su manje kompetentni jer ne njeguju komunikaciju licem u lice, fizički nespretniji jer se manje kreću, bez potrebe za kognitivnim naprezanjem jer sve imaju u džepu, tj. u telefonima – ističe psihijatrica. 

Još jedan od problema koje ističe sugovornica je taj da, nažalost, primjećuju kako roditelji nisu dovoljno uključeni u digitalni svijet svoje djece.

- Roditelji koji dođu ovdje s djecom u pravilu su očajni. Jer, u samim počecima, ova ovisnost nema vanjskih znakova kao kod ovisnosti o alkoholu ili drogi. Neki od prvih simptoma koji se mogu primijetiti, a koji su često zanemareni, su da se djeca obično izoliraju – nalaze se u svojim sobama, mirni su i nikome ne smetaju te je problem neprimjetan. Onda kada krenu vanjski znakovi kao što je 'propadanje' na različitim životnim aspektima poput loših ocjena u školi i izostanaka s nastave, pojave depresije i tjeskobe, zapuštene higijene i neispavanosti, socijalne izolacije i nezainteresiranosti, tada roditelji vide da nešto nije u redu i dolaze s djecom kod nas, međutim, onda je ovisnost već uzela maha – naglašava psihijatrica. 

A kako bi stvorili sigurniji online prostor za djecu i mlade iz svih dijelova države, A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet (CSI) na fundraising platformi Čini pravu stvar pokrenuli su novi izazov pod nazivom "Svako dijete je bitno, gdje god se nalazilo". Cilj je prikupiti 40.000 eura za mobilni tim Centra za sigurniji internet, a svojom donacijom i vi možete osigurati pristup ovom programu djeci iz svih dijelova Hrvatske. Donacija pomaže da stručni mobilni tim Centra za sigurniji internet putuje u razne dijelove Hrvatske te pruži pomoć djeci i mladima koji se suočavaju s bilo kojim oblikom zlostavljanja u online svijetu.

- Kao društvo niti blizu nismo osvijestili ovaj problem. I to najviše vidim po tome koliko nam se malo ljudi javlja na liječenje. U srednjoškolskom uzrastu od ove ovisnosti pati otprilike 3.4 % mladih. Usporedbe radi, to je tri puta više nego od bolesti shizofrenije. Jedina smo ustanova ovakve vrste u Hrvatskoj, no imamo još puno prostora za rad i napredak – kaže sugovornica dodajući da je ključ u sustavnoj prevenciji, ali i u ulozi roditelja i kasnije odgajatelja i nastavnika. 

Kako prepoznati znakove ovisnosti o internetu? 

Ako dijete radije bira ekran umjesto igranja s vršnjacima, burno reagira kod nestanka internetske veze, ili se provođenjem vremena na ekranu tješi i bježi od problema i emocija, onda se roditelji trebaju zapitati postoji li problem, dodaje psihijatrica. A jedan od najčešćih prediktora da će netko ući u ovisnost je kada osoba stvori pozitivan odnos prema tome, odnosno kad ima osjećaj da ga ta supstanca smiruje, bilo da se radi o ekranu, drogi ili cigareti. 

- Radili smo s jednom djevojkom koja je kod nas dolazila zbog anksiozno-depresivnog poremećaja i nije dala naslutiti da se zapravo radi o ovisnosti o videoigrama. Međutim, u jednom trenutku je došla jako uznemirena, plakala je i navela je kao razlog tuge to što se gasi njezina omiljena igrica. Bila je riječ o nekoj vrsti igre u kojoj se prati odrastanje životinja tijekom određenog vremenskog perioda. Ona se igrala i odgajala životinje od samog osnutka igrice, što znači nekoliko godina. Jedan od osnovnih problema je bio u tome što je jednakovrijednim smatrala taj život iza ekrana u odnosu na „stvarni“ – opisuje nam liječnica.

Pitali smo je i koji su još neki od uobičajenih znakova ovisnosti na koje bi roditelji trebali obratiti pozornost. 

- Jedan od znakova koji možete primijetiti je da su mladi misaono okupirani igrama i kad su offline. Ako su izgubili kontrolu i osjećaj za vrijeme kada su online, ako to postaje osnovna aktivnost kojom se bave, a ustraju u njoj iako su razvili posljedice, to bi trebao biti alarm da se potraži pomoć – govori Rojnić Palavra i zaključuje: 

- Provođenje vremena pred ekranima nije u našoj prirodi, nego da smo doslovno u prirodi, da se družimo, da smo fizički aktivni i da međusobno komuniciramo. I danas toga nedostaje. Svima poručujem da potraže pomoć na vrijeme -  zaključila je psihijatrica Irena Rojnić Palavra.