Zagrepčanin Siniša (49) godinu dana zaposlen je u pošti, gdje radi noćnu smjenu i razvozi novine. Prije toga radio je razne poslove, većinom na crno. Bilo je tu svega, priča nam Siniša, od dostave hrane, pomoćnog bolničara, pa i do fizičkih poslova u raznim tvornicama. Nije mu bilo teško prilagoditi se niti na jednu vrstu posla jer je naprosto bio primoran zaraditi za kruh.

U dugove je upao sa suprugom, koja je medicinska sestra i zbog prirode svog posla nije mogla, kao Siniša, tražiti dodatni posao sa strane. Oduvijek su bili podrška jedno drugome i nikad, ističe Siniša, nisu poželjeli otići iz Hrvatske zbog blokada i dugova. Njihovi dugovi bili su uglavnom vezani za telekom operatere, gubitak posla, neplaćene i nagomilane račune, ali i nekoliko prometnih kazni. Jednostavno je sve vuklo jedno drugo, kaže nam Siniša, koji se prisjeća tih deset godina dužničkog života.

- Nije mi bilo druge mogućnosti nego da većinom radim na crno kako bi mi ostalo što više novca, a da mi vjerovnici sve ne pojedu. Radio sam istodobno dva posla i to je trajalo gotovo 11 godina. Ukupni dug iznosio je 85.000 kuna s kamatama, koje su dodatno uvećale te iznose. Bilo je tu i troškova odvjetnika i javnih bilježnika. Jednostavno se sve skupilo odjednom – opisuje nam Siniša. 

Po prirodi je optimist, pa se nekako svih tih godina vodio mišlju da će se i dug jednom riješiti. Ali priznaje kako je bilo trenutaka u kojima je, jednostavno rečeno, bilo vrlo teško.

- U jednom trenutku poklopilo nam se u obitelji da je i supruga došla u blokadu. Imali smo sreće pa smo jednu malu kuću koju smo imali prodali i tako riješili njezinu blokadu, da barem imamo doma jednu 'čistu' plaću. Trudili smo se sve to vrijeme da ne oskudijevamo ni u čemu, ali nije bilo lagano. Lekcija nam je to za cijeli život - dodaje Siniša. 

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24. 

10 godina u 60 dana

Prezaduženost stanovništva društveni je problem cijele Europske unije. Naime, prema posljednjim podacima, na razini Unije čak 14% građana je prezaduženo i živi pod ovrhama i blokadama. Finini podaci govore da je u Hrvatskoj 230.000 ovršenih građana, a iako se ovaj broj čini velik, u posljednjih pet godina broj ovršenika u Hrvatskoj smanjio se za čak 100.000. Više o ovrhama i savjetima kako izbjeći dugove pogledajte u podcastu 'Financijska pismenost: Kako ne upasti u dugove' s članicom Uprave Fine, Vinkom Ilak.

A kako je biti jedan od 230.000 spomenutih blokiranih građana osjetio je na svojoj koži i naš sugovornik. Svoj proces izlaska iz duga Siniša je počeo tako što je vidio oglas agencije koja je specijalizirana za financijsko savjetovanje u procesu restrukturiranja i reprograma ukupnih dugovanja građana u financijskim poteškoćama. 

- Nema agencije u koju nisam došao i nema banke u koju osobno nisam došao i tražio rješenje. S tim da, kada dođete osobno, uvijek otiđete s negativnim odgovorom. I slučajno sam vidio jednu reklamu na Facebooku. I nazvao sam, nisam imao što izgubiti. Oni su u tom oglasu naveli da u 90 posto slučajeva rješavaju probleme i dugove. Ja sam nazvao dotičnu firmu, dogovorio razgovor, donio sve papire. Moja prednost je ta što radim u pošti i što je to državna firma, pa je ipak u početku bilo lakše nego da radim kod privatnika. I vrlo smo brzo i jednostavno krenuli u proces povratka duga – ispričao je Siniša. 

Cijeli proces u kojem je dogovoren kredit za podmirenje duga trajao je ukupno 60 dana. Upravo mu je ovaj mjesec, kaže nam sretno Siniša, nakon deset godina, sjela prva cjelovita plaća. 

- Neopisiv je to osjećaj nakon godina 'krpanja kraja s krajem'. Cijeli proces zaista je išao glatko. Usluga deblokade koja je bila potrebna za moj slučaj uključuje smanjenje duga pregovorom s vjerovnicima te otpisom kamata gdje god je moguće. U tih 60 dana jedino što je potrajalo je prikupljanje svih potrebnih papira, kao što su platne liste, očevidnici i slično. Danas imam slobodan račun, a nakon otplate cijelog duga ostalo mi je otprilike 30.000 kuna 'viška', odnosno to je bio iznos namijenjen tekućim, svakodnevnim troškovima – rekao nam je Siniša.  

Ključ je u financijskoj pismenosti građana

A kako bi se smanjio broj ovršenih građana koji svakodnevno žive s dugom, ključna je financijska pismenost. S tim se složio i naš sugovornik, kojeg smo upitali koliko je njemu financijska pismenost pomogla u procesu izlaska iz duga.  

- Financijska pismenost svakako pomaže u okviru toga da znate kome se možete obratiti, na koje sve usluge možete računati, a i u konačnici kako proces duga, u koji ste ušli, teče. U cijelom tom procesu ja sam naprosto morao doktorirati financije. Izrazito je važno danas, uz financijsku pismenost, imati i onu digitalnu. Gotovo sve podatke možete dobiti putem Fininih e-servisa – istaknuo je Siniša i dodao:

- U Finu sam odlazio i osobno da bih podignuo očevidnike kako bi Financijska agencija mogla ići u postupak nagodbe i dogovora. Koristio sam i razne digitalne sustave, poput e-blokade putem e-Građana. Do svega zapravo možete doći putem spomenutih elektroničkih sustava - kaže naš sugovornik. 

Na kraju je Siniša poslao poruku svima koji se možda nalaze u njegovoj ili sličnoj situaciji.  

- Malo pripazite na potrošnju, posebice u ovim neizvjesnim vremenima. Kad uđete u dug, vrlo je teško izaći. To je jedina istina od svega ovoga – zaključuje Siniša.