U okviru inicijative Risk Compass, stručnjaci su se okupili na konferenciji WHAT IF? u Zagrebu kako bi raspravili o rizicima s kojima se suočavamo te važnosti pripreme za nepredvidive situacije
PROMO
Što nas uči inicijativa Risk Compass o spremnosti na krize?
Čitanje članka:
7
min
Svjedoci smo koliko se brzo rizik pretvara u stvarnost. Jedan dan život funkcionira potpuno normalno, a već idući cijeli svijet stane. Pandemija, potresi, ratovi i ostale nepredvidive krize pokazuju da se rizik itekako brzo može pretvoriti u stvarnost. Zato je važno postaviti si pitanje: Koliko smo spremni na posljedice takvih kriza?
Upravo je to pitanje polazište inicijative Risk Compass by Wiener, dugoročne platforme namijenjene građanima i poduzetnicima koja kroz istraživanja, stručne sadržaje i praktične alate nastoji potaknuti bolje razumijevanje rizika, njihovu prevenciju i pravovremenu pripremu za nepredvidive situacije.
Početak ove inicijative obilježila je konferencija WHAT IF? by Wiener, održana 28. listopada u prostorima Holographik Spacea, koja je okupila stručnjake iz različitih područja kako bi otvorili raspravu o rizicima s kojima se suočavamo i važnosti spremnosti na nepredvidive okolnosti.
Pokretanje videa...
VIDEO
Konferenciju je otvorila Alina Selanac, direktorica Sektora marketinga i komunikacija Wiener osiguranja, istaknuvši kako je cilj inicijative Risk Compass otvoriti drugačiji razgovor o rizicima - ne kroz prizmu straha, već kroz razumijevanje, prevenciju i izgradnju otpornosti.
Budućnost ne možemo predvidjeti, niti trebamo, ali trebamo biti spremni i imati neka rješenja. To je poanta ove inicijative i onoga što planiramo raditi kontinuirano kroz godine - poručila je Selanac.
Naglasila je kako je Wiener osiguranje u sklopu inicijative već provelo nacionalno istraživanje među građanima i poduzećima, koje planira ponavljati svake godine kako bi pratilo promjene u njihovoj spremnosti i otpornosti na rizike. Uz istraživanje, razvijeni su i sadržaji namijenjeni građanima te aplikacija Climatig za procjenu geolokacijskih rizika, dok konferencija WHAT IF? predstavlja prostor za razmjenu stvarnih iskustava i konkretnih rješenja.
Odluke koje mijenjaju smjer
O tome kako donositi poslovne odluke u neizvjesnim okolnostima i kada se isplati preuzeti rizik razgovarali su sudionici prvog panela - Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke Hrvatska, Mirjana Vidaković Orečić, COO Prostorije i Mario Popić, predsjednik Uprave Tvornice tekstila Trgovišće.
Mislim da je najveći rizik uvijek ne riskirati - istaknuo je Schoefboeck, naglasivši kako upravljanje rizicima ne znači izbjegavanje poslovnih odluka, već njihovo donošenje uz razumijevanje mogućih posljedica.
Koliko je pritom važna pravodobna reakcija, pokazuje iskustvo Prostorije, koja se ove godine suočila s velikim požarom. Mirjana Vidaković Orečić prisjetila se kako se kompanija organizirala u svega nekoliko sati, a proizvodnju uspjela reorganizirati u dva tjedna. Naglasila je i koliko su u kriznim trenucima bili važni zaposlenici, povjerenje kupaca i podrška osiguravatelja.
Kroz cijeli ovaj proces shvatili smo da nemamo osiguravatelja, nego da u ovoj priči zaista imamo partnera – istaknula je.
O nepredvidivosti poslovanja govorio je i Mario Popić, čija je kompanija tijekom jedne krize izgubila talijansko tržište, koje je činilo polovicu njezina poslovanja. Unatoč tome, uspjeli su se prilagoditi i okrenuti novim tržištima, potvrđujući koliko je sposobnost prilagodbe važna za dugoročnu otpornost poduzeća.
Hrvatska među najslabije osiguranim zemljama EU-a
Na važnost boljeg razumijevanja rizika i pravodobne pripreme upozorila je i dr.sc. Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica Ministarstva financija. Istaknula je zabrinjavajuće nisku stopu osiguranosti od prirodnih nepogoda u Hrvatskoj. Prema podacima koje je iznijela, od ukupno 4,7 milijardi eura šteta nastalih uslijed prirodnih nepogoda u razdoblju od 1980. do 2024. godine, osigurano je bilo tek oko dva posto.
Financijska sigurnost ne znači da možemo ukloniti rizik ili predvidjeti svaki štetni događaj, ali znači da posljedice ostvarenog rizika ne moraju prerasti u financijsku katastrofu, ne samo za pojedinca ili poduzeće nego i za cijelu državu - naglasila je.
Dodala je kako odgovornost za upravljanje rizicima ne mogu snositi isključivo država, osiguravatelji ili pojedinci, već je ključna zajednička priprema i ulaganje u prevenciju.
Koliko smo zapravo spremni na rizike?
Odgovor na ovo pitanje dalo je istraživanje čije je rezultate predstavio Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača. Cilj istraživanja bio je odrediti Wiener RISK index, brojčani podatak koji pokazuje koliko su građani i tvrtke otporni na rizik. Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku hrvatskih građana i prigodno strukturiranog uzorka hrvatskih poduzeća. RISK index uključuje tri komponente: spremnost, otpornost i izloženost riziku, a izražava se u intervalu od 0 do 100.
Rezultati nisu dobri. Devet od deset Hrvata nalazi se u kategoriji umjerenog ili visokog rizika - istaknuo je Kronja.
Wiener RISK Index za hrvatska kućanstva iznosi 57, a za poduzeća 60 bodova. Pritom viša vrijednost indeksa označava veću ranjivost na rizike. Istraživanje je pokazalo i da čak 38% kućanstava te 43% poduzeća nema nikakvo osiguranje, dok polovica kućanstava u slučaju gubitka prihoda može pokrivati osnovne troškove najviše tri mjeseca.
Posebno zabrinjava podatak da svako treće kućanstvo i svako drugo poduzeće nije ni dovoljno spremno ni dovoljno otporno na rizike. Kronja je pritom upozorio na važnu razliku između spremnosti i otpornosti. Naime, građani vlastitu sigurnost često procjenjuju prema tome koliko bi se uspješno mogli oporaviti od krizne situacije, dok preventivnim mjerama, poput osiguranja, planiranja i digitalne zaštite, ne pridaju dovoljno pozornosti. Upravo je zato, naglasio je, ključno sustavno mijenjati način razmišljanja o rizicima i jačati svijest o važnosti prevencije.
Rizik je sastavni dio uspjeha, ali ključ je u preuzimanju odgovornosti
U razgovoru jedan na jedan Sergio Galošić, predsjednik Uprave Klimaopreme, govorio je o tome kako se odnos prema riziku mijenja s rastom kompanije te koliko su za poslovni uspjeh važni iskustvo, intuicija i spremnost na donošenje teških odluka. Kao jednu od ključnih prekretnica izdvojio je izlazak Klimaopreme na međunarodno tržište, koji je zahtijevao nove kompetencije, promjene unutar tima i preuzimanje značajnih poslovnih rizika. Posebno je istaknuo veliki projekt u Švicarskoj, za čiju je realizaciju bila potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Upravo je Wiener osiguranje tada prepoznalo potencijal kompanije i pružilo joj potrebnu podršku. Galošić je naglasio da se rizici ne mogu potpuno izbjeći, ali da su za uspjeh ključni preuzimanje odgovornosti, povjerenje u ljude i spremnost na nove izazove.
Što kada rizik postane stvarnost?
Dok su rezultati istraživanja pokazali koliko su hrvatski građani i poduzeća spremni na potencijalne rizike, drugi panel konferencije otvorio je jednako važno pitanje - što učiniti kada se rizik zaista ostvari? O upravljanju kriznim situacijama, kibernetičkim prijetnjama i važnosti pravodobne reakcije razgovarali su Alan Jelovečki, član Uprave Wiener osiguranja, Jakov Kiš iz CARNET-ova Nacionalnog CERT-a i Nataša Glavor iz tvrtke Span.
Koliko je pritom važna pravodobna reakcija, istaknula je Nataša Glavor, upozorivši da kibernetički incident u vrlo kratkom vremenu može prerasti iz tehničkog problema u ozbiljnu poslovnu krizu. Naglasila je važnost unaprijed definiranih procedura, jasne podjele odgovornosti i otvorene komunikacije unutar kompanije. Posebno je upozorila na potrebu stvaranja organizacijske kulture u kojoj zaposlenici mogu prijaviti sigurnosni incident bez straha od optuživanja, jer se prikrivanjem problema gubi dragocjeno vrijeme za reakciju.
Na opasnosti digitalnih prijevara upozorio je i Jakov Kiš, istaknuvši kako čak i digitalno pismene i oprezne osobe mogu postati žrtve dobro osmišljenih napada. Dovoljni su trenutak nepažnje, žurba ili osjećaj hitnosti da osoba nasjedne na prijevaru. Upravo zato važno je razvijati svakodnevne sigurnosne navike, ali i znati kako postupiti kada do incidenta ipak dođe.
Na promjenu uloge osiguravatelja upozorio je Alan Jelovečki, istaknuvši kako se izvori rizika neprestano mijenjaju, od klimatskih promjena i regulatornih zahtjeva do sve izraženijih tehnoloških prijetnji. Zbog toga osiguranje danas ima sve važniju ulogu ne samo u ublažavanju posljedica štetnih događaja nego i u edukaciji te prevenciji.
Ne želimo biti osiguranje koje samo isplaćuje štete. Želimo biti partneri našim klijentima u podizanju svijesti o rizicima - istaknuo je Jelovečki.
Pokretanje videa...
VIDEO
Govoreći o kibernetičkim incidentima, naglasio je i važnost stručne podrške u kriznim situacijama, od pravnih do IT stručnjaka koji mogu pomoći u upravljanju posljedicama. Upravo takav pristup, usmjeren na prevenciju, edukaciju i kontinuiranu podršku, predstavlja važan dio šire ideje inicijative Risk Compass by Wiener.
Lekcije koje dolaze s iskustvom
O poslovnim pogreškama, promjenama smjera i lekcijama koje donosi iskustvo razgovaralo se na završnom panelu konferencije. Hana Bartolović, osnivačica portala After5, prisjetila se izazova pokretanja vlastitog medija, istaknuvši kako je unatoč neizvjesnosti odlučila ostvariti svoju poduzetničku ideju.
Veći bi mi rizik bio da nisam pokušala - poručila je Bartolović, dodavši kako je tijekom razvoja poslovanja naučila koliko je važno prepustiti odgovornost suradnicima i prilagoditi vlastitu ulogu rastu kompanije.
Koliko se način razmišljanja mijenja s iskustvom, potvrdio je i Vjeko Srednoselec iz dentsua, koji je priznao da mu je jedna od najvećih pogrešaka bila prekasno prepoznavanje potrebe za promjenom. Pritom se prisjetio kako se unaprijed pripremljen plan kontinuiteta poslovanja, koji se u početku činio nepotrebnom birokracijom, pokazao iznimno vrijednim tijekom pandemije te omogućio kompaniji da nastavi poslovati bez većih poteškoća.
Važnost učenja iz pogrešnih procjena naglasio je i Marko Brajković iz Lively Roastersa, istaknuvši kako danas poslovnim odlukama pristupa drugačije nego na početku poduzetničkog puta.
Financijska kontrola iznimno mi je važna i sve projekte stavljam u brojke - istaknuo je Brajković, objasnivši kako se pri donošenju odluka nastoji manje oslanjati na emocije, a više na konkretne financijske pokazatelje.
Konferencija WHAT IF? by Wiener pokazala je da rizike nije uvijek moguće predvidjeti ni izbjeći, ali da način na koji se za njih pripremamo može značajno utjecati na njihove posljedice. Upravo zato razumijevanje rizika, prevencija i pravodobno djelovanje ne bi trebali biti reakcija na krizu, već dio svakodnevnog života i poslovanja. To je ujedno i temeljna ideja inicijative Risk Compass by Wiener, koja će kroz kontinuirana istraživanja, edukaciju i praktične alate nastaviti pomagati građanima i poduzetnicima u izgradnji sigurnije i otpornije budućnosti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
