Native sadržaj

Komentari 2
DRUGI MOZAK

Doktor otkriva: 30% ljudi u Zagrebu boluje od ove bolesti, a najčešće pogađa žene

Ugledni specijalist gastroenterologije otkriva nam u iscrpnom razgovoru s kojim mu se probavnim tegobama najčešće javljaju pacijenti te upozorava na bolest koja je često nepravedno zanemarena, a od koje pati mnogo ljudi

Suvremeni stil života za većinu ljudi znači stres, nedostatak vremena za kvalitetan obrok, fizičku aktivnost i dovoljno sna. Uz unos šećera, pušenje cigareta i pijenje alkohola te uporabu lijekova ili antibiotika, jasno je da organizam pati. Upravo se zbog toga mnogi od nas susreću s probavnim tegobama poput nadutosti, plinova i bolova u abdomenu.  

Našeg sugovornika, prof. dr. sc. Dragana Jurčića, dr. med., pročelnika Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KB-a Sveti Duh, koji je ujedno Referentni centar za funkcijske bolesti gastrointestinalnog sustava, pitali smo kakvo je općenito probavno zdravlje Hrvata.   

- Mi smo pripadnici zapadne civilizacije, pa kao takvi patimo i od svih onih bolesti i stanja koji su za nju karakteristični, kao što su, recimo, i funkcijski poremećaji probavnog trakta, prekomjerna tjelesna težina, karcinomi i sl. U naše gastroenterološke ambulante dolaze bolesnici koji pate od različitih probavnih tegoba. Međutim, od 40 do 50% bolesnika koji traže pomoć gastroenterologa dolazi zbog tzv. funkcijskih poremećaja, odnosno poremećaja kod kojih ne postoji organski uzrok simptoma od kojih pate nego su oni vezani za disfunkciju probavne cijevi – objašnjava nam dr. Jurčić.  

A jedan od najčešćih funkcijskih poremećaja crijeva je sindrom iritabilnog crijeva. Svjetski dan sindroma iritabilnog crijeva obilježava se upravo danas diljem svijeta. Čak 10% ukupne svjetske populacije, točnije 779,959.200 ljudi, boluje od ovog sindroma. Naš nam sugovornik otkriva koji su simptomi ove bolesti, zašto je opasna i koliko je raširena u Hrvatskoj.  

- Sindrom iritabilnog crijeva prisutan je u oko 30% ukupne gradske populacije Zagreba, a slična pojavnost je i u Osječko-baranjskoj županiji, na području Osijeka i okolice. Čini se da više pogađa žensku populaciju i one s prekomjernom tjelesnom težinom. Simptomi i znakovi bolesti koje susrećemo kod bolesnika s probavnim bolestima često su nespecifični, poput bolova u abdomenu, promjena u karakteru stolice, proljeva, zatvora, žgaravica i mučnina. Čim se pojave znaci alarma, poput krvi u stolici, nenamjernoga gubitka na tjelesnoj težini, anemije, nužno je zatražiti liječničku pomoć i onda početi s gastroenterološkim pretragama kako bi se došlo do točne dijagnoze – ističe dr. Jurčić. 

O tome koliko je zdravlje probave važno govori i izreka da ljudsko tijelo ima dva mozga – jedan u glavi, a drugi u crijevima. Dr. Jurčić objasnio nam je zašto je tome tako.  

- Probavni sustav vrlo je kompleksan, svrsishodan, izuzetno organiziran sustav. Možemo reći da je to jedna funkcijska precizno regulirana cjelina koja raspolaže vlastitim, autonomnim živčanim sustavom, pa čak i svojim pacemakerom, smještenim u želucu, a probavna cijev ima više živčanih stanica nego kralježnična moždina. Zahvaljujući tome, naša crijeva vrlo bogato i naširoko komuniciraju sa središnjim živčanim sustavom, odnosno mozgom - pojašnjava nam dr. Jurčić.  

Moćni čuvari imuniteta 

Iako neke bakterije, poput Escherichije coli, mogu uzrokovati ozbiljne bolesti, većina bakterija nije štetna, a mnoge su korisne, čak i neophodne za zdrav život. Naime, bez bakterija ne bismo mogli probaviti određenu hranu niti sintetizirati neke ključne vitamine.  

- Crijevnu mikrobiotu čine svi mikroorganizmi crijeva, a najbrojnije su, dakako, bakterije. Prema nekim kalkulacijama, 1014 vrsta bakterija normalno nastanjuje organizam čovjeka te predstavlja fiziološku mikrobiotu, odnosno 1-3% naše tjelesne mase – kaže nam dr. Jurčić. 

Za postizanje i održavanje ravnoteže i dobrog zdravlja probavnog sustava, a time i cjelokupnog organizma, neophodno je, ističe ovaj ugledni specijalist, normalno funkcioniranje i dobra raspodjela crijevnih bakterija u crijevnoj mikrobioti. U tom smislu posebno je važna uloga kratkolančanih masnih kiselina, među kojima se butirat izdvaja kao vodeća. 

- Butirat, propionat i acetat ubrajamo u skupinu kratkolančanih masnih kiselina. Smatra se da od 60 do 70% energije potrebne za održavanje crijevnog epitela dolazi od ovih kratkolančanih masnih kiselina. Tu je posebno važan butirat. On ima vrlo važnu ulogu u održavanju integriteta intestinalne barijere i mukoznog imuniteta, a time i zdravog stanja cijele probavne cijevi i organizma – kaže naš sugovornik.  

Na kraju smo pitali doktora Jurčića što bi preporučio kako sačuvati uravnotežen rad probavnog sustava. 

- Važno je izbjegavati preveliku konzumaciju ugljikohidrata, osobito umjetne zaslađivače. Potrebno je i dovoljno spavati, ne pušiti te izbjegavati stres. Preporučuje se što češći boravak u prirodi i kontakt sa životinjama. Ne treba pretjerivati s higijenom i uporabom dezinfekcijskih sredstava. Prečesta i nepotrebna primjena antibiotika značajno narušava zdravu mikrobiotu. Zato ne treba koristiti antibiotike u infekcijama u kojima njihova primjena nije indicirana – zaključuje Jurčić.