Evo kako ovrha od malog duga naraste na ogromnu cifru!

Sigurno ste se barem jednom zapitali kako netko uspije doći do tako ogromnog duga da izgubi sve što ima. Većina nas redovito plaća svoje račune i više manje pazimo da ne ulazimo u kredit za koji znamo da ga nećemo moći financirati. Ali, u svemu tome postoji druga strana priče jer uzroci zaduživanja nekad nisu neodgovornost već kombinacija nekoliko nesretnih okolnosti poput pada primanja, gubitka posla, kredita u švicarcima, razvoda, smrti, bolesti ili jamstva.

- Dug naraste zbog svih troškova koji se pojavljuju u cijelom procesu; trošak ovrhe, javnih bilježnika, odvjetnika, Fine. No, ono što je najgore po pitanju toga kako svi završe u ovom problemu je to da ako vi ne plaćate uredno kredit, odnosno ne platite određen broj rata, banka vam isti otkaže i pošalje cjelokupan iznos na naplatu pa više niste mjesečno dužni plaćati rate, nego ste dužni platiti cjelokupan iznos kredita - objašnjava financijski savjetnik Igor Škrgatić iz tvtke BE-ON te dodaje da u trenutku kad su ljudi blokirani, to nije samo problem tog kredita, nego oni gube i minus po tekućem računu te gube sve kartice koje su vezane uz tekući račun.

- Ako imate neke limite na karticama to vam sve preko noći pada, sve što je vezano uz tekući račun i vi više niste dužni platiti samo taj kredit koji ne plaćate već i 50 tisuća kuna jer vas zablokiraju i ne možete više uredno plaćati svoje obveze pa kreću ovrhe jedna za drugom. Raste zatezna kamata, pojavljuju se troškovi novih ovrha i vi se iz toga više ne možete izvući sami - objašnjava naš sugovornik.

Željka Maroslavac, javna bilježnica, pritom objašnjava da se naknada troška javnog bilježnika određuje u Pravilniku o nagradama i naknadi javnih bilježnika u ovršnom postupku te daje primjer - Ako dug ovršenika iznosi 101 kunu, visina nagrade javnog bilježnika je u tom slučaju 60 kuna, a javnobilježnički trošak dostave je 30,20 kuna. Ako tome dodamo PDV, nastali trošak iznosi 112,75 kuna. U slučaju da dužnik ne podmiri dug sa nastalim troškovima po primitku rješenja ili ne uloži prigovor, još će platiti i predvidivi trošak uvećan za zateznu kamatu - upozorava naša sugovornica.

Ovršni zakon nije izbalansiran

Ono što bi pridonijelo rješenju postojeće situacije je izmjena Ovršnog zakona, no u novom prijedlogu spomenutog Zakona koji ide na odobrenje situacija nije znatno promijenjena - Problem cijele zakonske regulative je u tome što je sve prvo išlo na štetu dužnika, a zadnjih par godina svi zakoni koji stupaju na snagu idu na štetu vjerovnika i to dramatično.Treba proći još neko vrijeme da to dođe u balans jer istina je negdje između. Ono što meni smeta u mom poslu je to što kod restrukturiranja prezaduženih, koji imaju redovna primanja, Ovršni zakon gleda na to sve po principu ''one size fits all'', a to nikad nije tako - kaže Škrgatić te dodaje da je prethodni Ovršni zakon smanjio dio koji se može ustezati na primanjima s jedne trećine na jednu četvrtinu te da je to pomoglo ljudima slabijeg imovinskog statusa, s plaćama i mirovinama ispod prosjeka, ali je odmoglo onima koji imaju redovna primanja.

- Klijent koji je imao plaću 4000 kuna mogao je dobiti ratu kredita od 1330 kuna i time bi dobio nenamjenski kredit na 12 godina u iznosu od 130 tisuća kuna. To su sada smanjili pa osoba s plaćom od 4000 kuna, može dobiti ratu kredita u iznosu od oko 1000 kuna za kredit od 100 tisuća kuna. Što znači da se ljudima koji imaju potencijal reprogramiranja kroz kredit, taj potencijal smanjio - kaže naš sugovornik te dodaje da se druge strane pomoglo onima koji imaju mirovine od 2000 kuna pa im se sada može plijeniti 500 kuna i ostaje im 1500 kuna, a prije se moglo plijeniti 700 kuna pa je ostajalo samo 1300 kuna.

- Takvi sada imaju 200 kuna više mjesečno za život, a oni koji imaju 4, 5 ili 6 tisuća kuna plaće, njima se potencijal za reprogram smanjio jer se povećao taj dio koji se ne smije ustezati, a smanjilo se ono što se smije mjesečno ustezati jer većina banaka kroz Ovršni zakon gleda i kreditnu sposobnost - objašnjava Škrgatić.

Iz Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja (HUAN) kažu da žele spriječiti nepovoljne situacije za sve građane kojima će novi Zakon ići na štetu - Uz novi Ovršni zakon ovrhe će biti još skuplje, unatoč najavama da će pojeftiniti. Vraćanjem ovrha na sudove, produljuje se trajanje postupka, a dok ovrhe čekaju na sudu, građanima se gomilaju troškovi kamata i nove pristojbe koje će ih dodatno financijski opteretiti. Vjerovnici, s druge strane, ne mogu biti sigurni kad će i hoće li uopće moći naplatiti svoje potraživanje, a time prijedlog novog Ovršnog zakona ide na štetu i jednih i drugih. Usto, iznosi koji se ne uspiju redovno naplatiti, naposljetku se moraju nekako vratiti - kažu iz agencije te dodaju da će posljedica neplaćanja usluga biti povećanje cijena, povećanje cijena bankovnih kredita i slično (više kamate, stroži uvjeti odobravanja kredita), što će izravno ići na teret redovnih platiša, odnosno građana koji uredno podmiruju svoje račune. HUAN želi spriječiti nepovoljne situacije za sve građane kojima će novi Ovršni zakon ići na štetu

Da će Zakon dodatno zakomplicirati stvari misli i Željka Maroslavac - Smatram da će novi Ovršni zakon uzrokovati usporavanje postupka ovrhe, s obzirom da sudionici u ovršnom postupku, sud i javni bilježnici imaju prilično kompliciranu proceduru. Također će zbog opterećenosti sudova, njihovom nepripremljenosti; informatički, materijalno i nedostatkom kadra, troškovi ovrhe biti dugotrajniji, a samim tim i skuplji.

Kad ste u problemu nemate se kome obratiti

Još jedan problem cijele infrastrukture i sustava koji se bavi prezaduženima u Hrvatskoj je taj što se pojedinci koji se nađu u tom problemu nemaju kome obratiti.

- Kad je tvrtka BE-ON krenula s ovim poslom najprije smo htjeli doći do ljudi za koje znamo da im možemo pomoći, a oni ne znaju da im se može pomoći. Prvo smo počeli surađivati s Agencijama za otkup i naplatu, koje su u svojoj bazi podataka našle klijente za koje znaju da imaju redovna primanja, kao i da imaju nekih aktivnosti po tom dugu te da nisu prestari i prezaduženi u smislu da je riječ o nekom ogromnom iznosu koji se ne može podmiriti nenamjenskim kreditom. Nakon toga smo počeli s grupnim savjetovanjima za dužnike, objašnjavanjem cijelog modela te  individualnim financijskim analizama. S jedne strane gledamo koliki su prihodi na temelju kojih dužnik ima neku kreditnu sposobnost, što bi značilo da ima neki iznos kredita za reprogram, a s druge strane ima obaveze koje treba ugurati u nagodbe kroz tu kreditnu sposobnost - kaže Igor Škrgatić te dodaje da se tu brzo vidi tko može, a tko ne može isplivati iz dugova.

Financijska nepismenost uzrokuje prezaduživanje

Budući da su mnoga istraživanja pokazala da je prosječan milenijalac financijski nepismen, to u jednu objašnjava problem prezaduženosti s kojim se sve više ljudi susreće. No, neznanje o kreditima, kreditnom rejtingu i financijama općenito nije karakteristika samo milenijalaca već svih generacija.

- Do ove smo situacije sigurno došli zbog financijske nepismenosti. Iako postoje neki obrazovni programi po pitanju financija na razini države, to je sve još uvijek dosta light. Vi sada možete djelovati preventivno na mlađu populaciju kroz neke programe u školstvu, ali što napraviti s onima koji su sada kreditno sposobni? Jer oni su pravi target. Ne pomaže financijska pismenost u vrtiću već treba opismeniti one koji sada mogu dići kredit i moći će još sljedećih 20 godina. Smatram da je to akcija koja treba biti usmjerena prema poslodavcima i firmama - kaže naš sugovornik te upozorava sve ljude da dobro razmisle o podizanju kredita - Nemojte smatrati da su prihodi koje imate danas garancija da ćete takve prihode imati za 10, 20 ili 30 godina!