Native sadržaj

Komentari 73

Može li produljenje Vladinih mjera spasiti poslodavce?

Može li produljenje Vladinih mjera spasiti poslodavce?

Korona kriza donijela je velike promjene u poslovanju, na koje mnogi nisu bili spremni, i praktički urušila ionako krhko hrvatsko gospodarstvo. Unatoč donesenim mjerama za spas gospodarstva, pad BDP-a od 15 posto zabrinjavajući je pokazatelj borbe koja nam predstoji

Od ožujka 2020. godine cijeli svijet je ostao konsterniran razmjerima pandemije bolesti Covid-19, zbog koje su uvođene karantene, a koje su rezultirale kolapsom gospodarstva na globalnoj razini.

Vlade mnogih zemalja na predstojeću ekonomsku krizu nastoje odgovoriti donošenjem niza mjera koje su usmjerene na očuvanje radnih mjesta i održanje likvidnosti. Posebice se nastoji očuvati male poduzetnike i spriječiti potreba za restrukturiranjem, koje bi moralo obuhvatiti kompletne organizacijske i proizvodne procese, iako u praksi postoje pozitivni primjeri.

I Vlada RH donijela je mjere za spas gospodarstva u nastojanju da se spasi što se spasiti može. Jesu li sve bile adekvatne i koliko su bile uspješne, vrijeme će pokazati jer ionako drugi val virusa ide ruku pod ruku s novim valom ekonomske neizvjesnosti i gospodarske nestabilnosti.

Gospodarstvo na udaru korona krize

Vlada RH donijela je tri paketa mjera, koje su bile među najizdašnijima u EU, kako bi pokušala ublažiti negativne posljedice pandemije i pomoći gospodarstvu. Ukupno je bila riječ o 30 milijardi kuna, koje je Vlada usmjerila prema poduzetnicima i tako, prema njihovim procjenama, sačuvala 600.000 radnih mjesta i 100.000 poslodavaca.

Više od 700 milijuna eura kreditnih garancija financirao je HBOR, u suradnji s ostalim bankama, a u turizmu se nude beskamatni krediti za prve tri godine, s kamatnom stopom od 1,5%, koja je sufinancirana potporama EU. Uveden je moratorij na kreditne obveze po postojećim plasmanima, što je trebalo pomoći fizičkim osobama, ali i malim poduzetnicima, no i dalje ostaje nejasno je li cijena dugoročno previsoka za krajnjega korisnika kredita, kad uzmemo u obzir uvjete.

Ministarstvo rada i HZZ promptno su reagirali donijevši paket Potpora za očuvanje radnih mjesta, koje su dodjeljivane poslodavcima kod kojih je došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti, a posebice su se radna mjesta nastojala očuvati u ionako smanjeno konkurentnim sektorima, poput proizvodnje tekstila.

Do kraja godine očekuju nas Potpore za skraćivanje radnog tjedna, koje idu u žurnu proceduru, baš kao i izmjene Zakona o radu, kako bi se regulirao radni tjedan, ali i rad od kuće (remote work).

No hoće li nove mjere i produljenje postojećih, a tu ne bismo trebali izostaviti i činjenicu da se očekuje povratak ovrha i val otkaza, biti dovoljni za spas malih poduzetnika, obrtnika i proizvođača koji imaju manje od 50 zaposlenih? Jer upravo se preko njihovih leđa kriza najviše prelama.

Promptna reakcija Ministarstva rada – pomoć malim poduzetnicima

Većina mjera Ministarstva rada zapravo je usmjerena prema održanju njihova poslovanja. Tako će oni čiji je obujam posla smanjen dio svoje plaće dobivati od države, i to u iznosu do 2000 kuna neto – ova mjera odnosi se na mikropoduzetnike s do 10 zaposlenih kojima je pad prihoda mjerljiv s više od 50 posto. Osim toga, odlučeno je kako će se isplaćivati potpore u iznosu do 4000 HRK po radniku za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom – ta mjera usmjerena je na određene djelatnosti, a poslodavci moraju dokazati pad prihoda veći od 60 posto.

- Ujedno će se potpora dodjeljivati svima onima na čije će poslovanje odluke Stožera izravno utjecati – tumače iz Ministarstva rada.

Ministarstvo rada i mjerama aktivne politike zapošljavanja koje provodi u kontinuitetu, kroz devet programa, nastoji potaknuti zapošljavanje, samozapošljavanje, dodatno obrazovanje te očuvanje radnih mjesta.

Izazovi Ministarstva gospodarstva – neke nove prilike

A Ministarstvo gospodarstva nastoji osluškivati potrebe tržišta i poslodavaca te promišlja kako pomoći gospodarstvu, a smatraju kako odgovori na krizu stvaraju i nove prilike.

- Imamo priliku zajedno obnoviti gospodarstvo i učiniti ga konkurentnijim, što je jedan od tri glavna cilja na čije smo se postizanje obvezali kroz Nacionalni program reformi. Imamo priliku staviti fokus na povećavanje ulaganja u proizvodne djelatnosti i smanjiti takozvanu uvoznu ovisnost, što će naše gospodarstvo učiniti otpornijim - optimističan je stav Ministarstva gospodarstva.

Oporavak gospodarstva poticat će se i s 22 milijarde eura iz EU, kojim će se financirati potpore zaposlenicima, tvrtkama, inovacijama, ruralnom razvoju, poljoprivredi te sektorima u potrebi - od turizma do kulture - investicije u infrastrukturu, prometni projekti, energetska učinkovitost te čiste i digitalne tehnologije.

Poduzetnicima su na raspolaganju i državne potpore i poticaji, kao što su mjere kroz Zakon o poticanju ulaganja, među kojima i mjera za modernizaciju i rast produktivnosti, koja omogućuje dobivanje poticaja za ulaganja upravo u automatizaciju, robotizaciju i digitalizaciju proizvodno-prerađivačkih procesa, čime pomažu transformaciju prema tehnološkoj razini industrije 4.0.

- Ističemo kako je u pripremi Nacionalni plan oporavka i otpornosti, za koji nas očekuju pregovori s Europskom komisijom te prihvaćanje plana prema kojem će prve s realizacijom krenuti javne investicije važne za oporavak, a to su projekti infrastrukture. Javna nabava za te projekte stvorit će poslovne prilike mnogim gospodarskim subjektima.

Ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam dodatni je poticaj gospodarstvu jer, kako vjeruju u Ministarstvu gospodarstva, "pridonosi održanju kreditnog rejtinga te nas stavlja na korak do ulaska u europodručje". Uvođenje eura za građane je, pak, dodatni pritisak jer je kupovna moć ionako slaba.

Pozitivan primjer restrukturiranja

Dosadašnje mjere podržala je i Hrvatska udruga poslodavaca, pa tako hvali i novi paket mjera, od kojih očekuju da će biti jasno predstavljene, s uputama za primjenu u praksi.

- Pozitivno je što je prioritet i u novim mjerama stavljen na očuvanje radnih mjesta, na što smo više puta upozoravali. Također, pozdravljamo najave donošenja nove mjere potpore od 4000 kuna za one djelatnosti koje budu zatvorene slijedom odluka Stožera civilne zaštite - kažu nam u HUP-u.

A hoće li mjere za spas malih poduzetnika biti dovoljne kako ne bi došlo do potrebe za cjelokupnim restrukturiranjem, i trebamo li od toga zazirati, ostaje otvoreno pitanje. No restrukturiranje ne mora uvijek biti bauk, objašnjavaju iz HUP-a i navode pozitivan primjer restrukturiranja Addiko banke.

Katarina Kantolić, specijalistica za korporativne komunikacije Addiko Bank d.d., objašnjava njihovu poslovnu strategiju.

- S dolaskom novih vlasnika 2016. godine Hypo Alpe-Adria-Bank posluje pod imenom Addiko Bank d.d. te predstavlja jednostavnu i izravnu banku. Ključni dio poslovne strategije danas se razlikuje – odnosi se na usmjerenje prema poslovanju s građanstvom te s malim i srednjim poduzetnicima. Fokus je na unapređenju kvalitete usluga, poboljšanju kreditnih procesa i digitalizaciji poslovanja.

Transformacija je značila strukturalne promjene – pojednostavnjenje procesa i procedura te usklađenije poslovanje. Proizvodi i usluge moraju biti razumljivi svima, a Addiko banka je do danas na tržište uvela nekoliko jednostavnih i inovativnih proizvoda, čija je kruna Addiko Virtualna poslovnica, ujedno proglašena najboljom europskom bankarskom inovacijom, što je samo jedna u nizu nagrada Addiko banke.

Zaključno, iz HUP-a poručuju kako poslodavci očekuju da Vlada uz primjenu korona mjera krene s implementacijom ozbiljnih strukturnih reformi (pravosuđa, zdravstvenog sustava, javne i državne uprave) te smanjenjem parafiskalnih nameta.

- Čeka nas zajednička nacionalna zadaća i trebamo zajedničkim snagama rješavati tešku krizu pred nama - pozivaju iz HUP-a.

Bez gospodarstva koje funkcionira bit će još teža, zato treba poduzeti sve mjere da se gospodarstvo održi na životu.

Partneri projekta su: HEP d.d., INA, d.d. i DEKRA zapošljavanje d.o.o.