Ne trebaju vam kočija ni čuvari zbog opasnosti, a mjesece su zamijenile sekunde | 24sata
Obavijesti

Native sadržaj

Komentari 20
Foto: Canva/ilustracija
KAKO JE BILO PRIJE?

Ne trebaju vam kočija ni čuvari zbog opasnosti, a mjesece su zamijenile sekunde

Sama pomisao da slanje novca traje danima ili mjesecima današnjem je modernom čovjeku nezamisliva. No znate li kad se i kako počeo slati novac, tko je bio prvi i što je predstavljalo kamenje s rupom u sredini?

Sadržaj donosi: Zagrebačka banka

Dok još čovječanstvo nije poznavalo koncept novca, sve se rješavalo trampom; za tri ovce moglo se dobiti 20 kilograma krumpira, primjerice,  ili za jednu kokoš tri kilograma mrkve. Svatko je plaćao onim što je imao. Lovci bi nudili krzna životinja ili strelice, ratari su imali duhan i kavu, ribari su sušili ribu i nudili sol... 

Smatra se kako su ovaj sustav osmislili u Mezopotamiji prije nekih 8000 godina, poslije su s njim upoznali i Feničane, koji su ga proširili dalje svijetom.

Širenjem tržišta počeo se razvijati i "simbolični novac", a njega je ustvari predstavljala neka vrijedna sirovina, kao što su, recimo, bile određene školjke, koje su, ako su bile nošene oko vrata, predstavljale veliko bogatstvo onoga tko ih nosi.  

Na raznim krajevima svijeta uskoro su se počeli pojavljivati prvi primitivni oblici novca. Jedan od zanimljivih primjera stiže nam s otoka Yap, danas dijela Mikronezije, gdje su stanovnici bušili kamenje. Rai kamenje bilo je po nekoliko metara široko i nekoliko tona teško, a iako se smatra da je takvo kamenje s rupom u sredini predstavljalo darove za različite ceremonije, dio modernih ekonomista smatra da je to kamenje predstavljalo novac.

Rei kamenja

Grčka ili Kina? 

Prvi oblici primitivnog metalnog novca pojavili su se prije 2500-2700 godina. Dio povijesnih izvora kaže nam kako je sve počelo na području današnje Kine, drugi tvrde da je krenulo iz Turske. Ima i onih koji pobijaju te teorije i zaklinju se da je sve počelo u Grčkoj, kao, primjerice, otac povijesti - Herodot, koji tvrdi da su stanovnici kraljevstva Lidije prvi uveli uporabu zlatnih, srebrnih i brončanih novčića. 

Pojava prvog novca donijela je svoje izazove; komplicirana, duga i opasna putovanja, na kojima je postojala veća šansa da će prijevoznike novca opljačkati nego što je bila da će doći sigurni na svoje odredište. 

'Papirnato' olakšanje

Prvi oblici čekova pojavili su se u Maurijskom Carstvu na području današnjeg teritorija Indije. Ondje su koristili "adeshu" kako bi preko posrednika poslali novac trećoj osobi. Sve to događalo se otprilike prije više od 2200 godina. U otprilike isto vrijeme kao u Maurijskom Carstvu, na području Rima pojavili su se "praescriptiones", za koje će nam mnogi stručnjaci danas kazati kako su zapravo prvi čekovi

Slanje ovakve vrste novca predstavljalo je mnogo jednostavniju i sigurniju varijantu nego što su bili kilogrami novčića. Početkom 10. stoljeća pojavile su se i prve vrste transakcija, kojima se tadašnji "ček" mogao unovčiti u drugoj zemlji. A dokaz o korištenju takve vrste transakcije pronalazimo u velikom djelu perzijskog pjesnika Ferdowsija, koji je, pišući o dinastiji Sasanid u svojoj knjizi "Shahnameh", više puta uporabio izraz "ček"

Minijatura iz Shahnameha

Prvi papirnati novac pojavio se na području Kine u 11. stoljeću, a Europljane je s njim, pokazuje nam više povijesnih izvora, "upoznao" Marko Polo.

Prve banke 

U srednjem vijeku pojavljuju se prve, primitivnije verzije današnjih banaka kakve poznajemo, a njihova pojava došla je kao rezultat pojednostavljenja tadašnjih zalagaonica ili mjenjačnica. Princip je bio isti kao danas. Ustvari, u zalagaonice su ljudi dolazili po brzu gotovinu, a u mjenjačnicama su mijenjali novac iz drugih zemalja. 

S vremenom su ljudi počeli bolje shvaćati bankarski sustav, a prvom modernom bankom u svijetu smatraju se ili Banca Monte dei Paschi di Siena (osnovana 1472. godine) ili njemačka Berenberg banka iz Hamburga (osnovana 1590. godine).

U 17. stoljeću u Švedskoj je pokrenuta Sveriges Riksbank, najstarija svjetska središnja banka, a onda su se banke lagano proširile po svijetu. Ljudima je život postao nemjerljivo lakši, ali ni blizu u mjeri u kojoj je jednostavno nama danas. 

A danas? Šaljemo novac iz vlastite fotelje!

Samo da usporedimo novčano poslovanje od prije 15 godina i danas - komocija na koju smo se naviknuli vjerojatno je svima na prvome mjestu kad govorimo o poslovanju novcem. Da bismo obavili bilo kakvu transakciju, ne trebamo biti ni blizu osobe ili lokacije, a o sve većem broju usluga koje možemo obaviti iz udobnosti vlastitog doma svjedoče klijenti Zagrebačke banke koji koriste aplikaciju m-zaba. Poslati novac u inozemstvo nekad je trajalo mjesecima. A danas - samo nekoliko sekundi i klikova. Možemo li uopće zamisliti drugačije?

Jedan od noviteta u m-zabi je plaćanje u inozemstvo, a dnevni limit plaćanja iznosi 10.000 eura. Do naloga se dolazi izborom opcije "Plaćanja - Plaćanje u inozemstvo". 

Zagrebačka banka nedavno je prva na domaćem tržištu uvela provjeru kreditne sposobnosti putem m-zabe, a klijenti, zahvaljujući novoj funkcionalnosti, više ne trebaju odlaziti u poslovnicu kako bi doznali raspon kredita koji mogu ugovoriti. Od prvih dana nakon pokretanja, klijenti pokazuju velik interes za novu funkcionalnost kojom putem aplikacije u nekoliko dodira mogu dobiti izračun kreditne sposobnosti za stambene i gotovinske kredite.

A funkcija koja bi mogla oduševiti mnoge klijente i korisnike  jest i M-redomat. Ova funkcija omogućuje klijentima da putem m-zabe preuzmu redni broj u željenoj poslovnici i za željenu vrstu usluge.   

Bez obzira na to gdje se nalaze, klijenti Zagrebačke banke i korisnici aplikacije m-zaba na raspolaganju imaju opciju provjere kreditne sposobnosti, mogu ugovoriti kredit* do 15.000 eura bez odlaska u poslovnicu** ili pokrenuti proces ugovaranja kredita do 40.000 eura s fiksnom kamatnom stopom. Također, klijenti mogu odsad slati novac u inozemstvo, a preko opcije m-redomat uzeti broj za dolazak u poslovnicu i tako skratiti čekanje. 
 
* Reprezentativni primjer gotovinski kredit putem m-zabe sa sniženom kamatnom stopom, u ponudi od 13. do 30. lipnja 2024.: Uz fiksnu kamatnu stopu od 5,59 % godišnje, rok otplate 84 mjeseca, otplatu u anuitetima s uključenom naknadom za vođenje tekućeg računa u eurima za jedan mjesec i uz životno osiguranje otplate kredita (CPI), bez naknade za obradu kredita, efektivna kamatna stopa (EKS) za kredit od 10.000 EUR iznosi 7,10 %. Mjesečni anuitet iznosi 144,14 EUR, a ukupni je iznos koji klijent treba platiti 12.574,69 EUR.
** Uz zadovoljenje internih pravila Zagrebačke banke.

Sadržaj donosi: Zagrebačka banka

Komentari 20

VIDEO

Ivan Rakitić uklanja tetovaže posvećene bratu Dejanu...
VIŠE NISU U DOBROM ODNOSU?

Ivan Rakitić uklanja tetovaže posvećene bratu Dejanu...

Plus+ Nogometaš je istetovirao na desnoj ruci datume rođenja roditelja te sestre i brata. Govorio je da ga pogled na tetovažu smiruje, no čini se da više nije tako

Studentica Nika otvorila bar u Vodicama inspiriran Tajlandom: 'Cijeđene lubenice su nam hit'
RADI, STUDIRA I SNIMA ZA TIKTOK

Studentica Nika otvorila bar u Vodicama inspiriran Tajlandom: 'Cijeđene lubenice su nam hit'

Beach bar Melon Bay otvorila je studentica novinarstva Nika Elez, a na ideju je došla kad je otputovala u Tajland i probala svoje najdraže voće u cijeđenom obliku
Zidovi hrvatskih dvoraca kriju priče o nesretnim ljubavima
MISTIČNA HRVATSKA

Zidovi hrvatskih dvoraca kriju priče o nesretnim ljubavima

Oni su spomenici povijesti. I dok očaravaju svojom ljepotom, sve te dvorce, ljetnikovce, perivoje i šume povezuje ista tužna nota tragičnih ljubavnih priča. Donosimo ih sve