Native sadržaj

Komentari 8

Ove bolesti sve su češće, imaju nespecifične simptome, a mogu se razvijati vrlo brzo

Ove bolesti sve su češće, imaju nespecifične simptome, a mogu se razvijati vrlo brzo

Ako se bolesnik ne javi na vrijeme liječniku, neke od ovih bolesti u kratkom vremenu mogu završiti smrtnim ishodom, pa je upravo zbog toga iznimno važno obavljati preventivne i kontrolne preglede

Hematološke bolesti su patološka stanja koja prvenstveno utječu na krv ili organe koji je proizvode. Postoje dobroćudne hematološke bolesti, kao što je anemija, koja je ujedno najčešća hematološka bolest. Nažalost, sve su češće i zloćudne - rak koštane srži, limfnog tkiva i krvi. Najčešći tipovi hematoloških malignih bolesti su limfom, leukemija i mijelom, ali i mijelodisplastični sindrom ili mijeloproliferativne bolesti. Unutar svakog tipa bolesti postoje daljnje podjele.

- Krvotvorni sustav je tkivo koje proizvodi sve naše krvne stanice i sastoji se od dvije loze, mijeloične i limfocitne. Hematološke maligne bolesti nastaju zloćudnom promjenom i umnožavanjem tih stanica te, promatrane zajedno, čine jednu desetinu svih novodijagnosticiranih malignih bolesti. Među njima su najčešće non-Hodgkinovi limfomi i kronična limfocitna leukemija, slijede multipli mijelom i akutna mijeloična leukemija, a najrjeđe je javljaju Hodgkinov limfom, kronična mijeloična leukemija i akutna limfoblastična leukemija - kaže prim. dr. sc. Mirta Mikulić, specijalistica internistica, subspecijalistica hematologije u KBC-u Zagreb. 

Simptomi su vrlo specifični

Pojavnost i brzina razvoja simptoma razlikuju se ovisno o dijagnozi. Akutne leukemije razvijaju se u vrlo kratkom vremenu "iz punog zdravlja", a kod drugih dijagnoza razvoj simptoma je sporiji. Neke se dijagnoze, kao što je kronična limfocitna leukemija, često otkrivaju slučajno u nalazu krvne slike koji je napravljen iz nekog drugog razloga. Rani simptomi, kao što je umor, mogu biti potpuno nespecifični, isto kao nenamjerni gubitak na tjelesnoj težini, blago povišena temperatura ili svrbež kože. Uz njih se mogu javiti i drugi, specifičniji simptomi, ovisno o zahvaćenosti krvne loze i sijelu bolesti.

- Kod limfoma se javljaju bezbolno oticanje limfnih čvorova, glavobolja ili smetenost u slučaju zahvaćanja središnjeg živčanog sustava, a ako se zahvaćeni limfni čvorovi nalaze u sredoprsju, može se javiti kašalj, zaduha te oticanje lica i vrata. Nadutost trbuha zbog uvećane jetre i/ili slezene nerijetko se javlja i kod bolesnika s limfomima i leukemijama. A kod leukemija nalazimo izrazito bljedilo zbog slabokrvnosti, sitna krvarenja u kožu, krvarenje iz nosa ili usne šupljine ili pojačanu sklonost javljanju modrica, zbog manjka krvnih pločica. Nerijetko bolest počinje kao infekcija koja se teško liječi zbog manjka zdravih leukocita. U slučaju dijagnoze multiplog mijeloma bolesnici mogu imati kostobolju ili prijelome kosti pri minimalnoj traumi. Neki od ovih simptoma također se mogu javiti u drugim malignim ili zaraznim bolestima i točna se dijagnoza postavlja pravodobnom i dobro usmjerenom dijagnostičkom obradom - obrazlaže prim. dr. sc. Mikulić.

Kod nekih malignih hematoloških bolesti, primjerice akutne leukemije, situacija se razvija vrlo brzo, pa ako se bolesnik u kratkom vremenu ne javi liječniku, bolest može završiti smrtnim ishodom unutar samo mjesec dana. Zbog toga su preventivni i kontrolni pregledi iznimno važni jer mogu spasiti život te spriječiti razvijanje daljnjih komplikacija i simptoma. 

Dijagnoza i liječenje 

Kod hematoloških bolesti najvažnije je pravodobno otkrivanje i rani početak liječenja. Dijagnostiku malignih hematoloških bolesti potrebno je početi temeljitim fizikalnim pregledom te nalazom kompletne krvne slike i biokemijskim pretragama krvi. Osim toga, potrebno je učiniti citološku punkciju ili biopsiju koštane srži, iz čijeg uzorka se radi više različitih analiza, punkciju ili biopsiju zahvaćenih limfnih čvorova te radiološku dijagnostiku – ultrazvuk, rendgen, kompjutoriziranu tomografiju (CT), magnetsku rezonanciju (MR), PET-CT, snimanje kostiju.

Prim. dr. sc. Mirta Mikulić ističe da će kod pojedinog bolesnika biti potrebno učiniti neku kombinaciju navedenih pretraga, ovisno o simptomima i dijagnozi na koju se sumnja. Dijagnostika se nastoji obaviti u što kraćem roku kako bi se na vrijeme moglo početi liječenje, koje može biti bolničko, kao u slučaju akutnih leukemija ili nekih limfoma, a velik dio bolesnika s limfomima ili multiplim mijelomom, kao i bolesnici s dijagnozama kroničnih leukemija, liječe se ambulantno kroz dnevnu bolnicu.

- Liječenje uključuje kemoterapiju, koja se primjenjuje u ciklusima, a u kombinaciji s kemoterapijom ili samostalno koriste se tzv. pametni lijekovi (npr. monoklonska protutijela, inhibitori tirozin-kinaze, inhibitori proteasoma). Također se vrlo često primjenjuje radioterapija (zračenje), a kod određenih dijagnoza bit će potrebno i liječenje transplantacijom krvotvornih matičnih stanica. Osim specifičnog liječenja, bolesnici prema potrebi primaju transfuzije krvnih pripravaka – eritrocita ili trombocita. U liječenju hematoloških bolesnika isto tako veliku ulogu igraju antimikrobni lijekovi (antibiotici, antivirusni i antimikotici) jer su hematološki bolesnici izrazito osjetljivi na infekcije - dodaje prim. dr. sc. Mikulić. 

Epidemiološke mjere tijekom liječenja

U Hrvatskoj svakog dana od jednog oblika raka krvi obole četiri osobe. Predviđa se da će broj oboljelih rasti, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Jedan od glavnih razloga je starenje stanovništva, no uvelike je utjecalo odgađanje prvih i kontrolnih pregleda u vrijeme pandemije, zbog čega će mnogi bolesnici postati kolateralne žrtve infekcije Covid-19. Kako bi se to spriječilo, potrebno je poduzeti određene epidemiološke mjere da bi pacijenti sigurno obavljali preglede i liječili se u vrijeme pandemije. 

- Od početka pandemije nastojimo pratiti sve novosti u dijagnostici, liječenju i prevenciji infekcije koronavirusom. Zahtjevi za osoblje su takvi da ne smiju raditi sa simptomima respiratorne infekcije, kontroliraju temperaturu pri dolasku na posao, nose medicinske maske tijekom cijelog radnog vremena, poštuju higijenske mjere i, naravno, cijepe se. Bolesnici pri dolasku na pregled ili bolničko liječenje moraju proći trijažu, obavezno nositi maske, a postoji i preporuka prioritetnog cijepljenja za hemato-onkološke bolesnike.

Za bolesnike koji su bili u kontaktu s oboljelom osobom ili koji su nedavno preboljeli Covid-19 dodatno se osigurava prostor za preglede kako ne bi bili u kontaktu s drugima. Kod prijema u bolnicu ili dolaska na invazivne dijagnostičke ili terapijske postupke bolesnici se testiraju, a isto tako se višekratno ponovno testiraju tijekom boravka u bolnici. Nažalost, mjere uključuju i smanjenje ili potpunu zabranu posjeta bolesnicima, što je teško i za bolesnike i za njihove obitelji. U konačnici, boljim razumijevanjem same bolesti i primjenom ovih mjera, slučajevi zaraze koronavirusom u bolničkim uvjetima značajno su se smanjili - pojašnjava prim. dr. sc. Mikulić.