Primjer drugima: Saznajte kako ovi gradovi štede novac i olakšavaju život građanima

O pametnim gradovima govori se već godinama, no često se ovaj termin koristi na nedovoljno jasan, pa i ne na posve točan način. Uglavnom se priča o tehnologiji, a katkad se može dobiti dojam da je riječ o kakvoj znanstvenofantastičnoj tvorevini. No o čemu je tu zapravo riječ?  

Pametni grad, ili na engleskom - smart city - jest grad koji upravlja svojim resursima na inteligentan način, želi biti gospodarski održiv i energetski samodostatan. Osim toga, vodi računa o kvaliteti života i potrebama svojih stanovnika. Drugim riječima, zna i može držati korak s inovacijama i digitalizacijom, ali je istodobno održiv i poželjan za život. 

Tehnologija i zelenilo

Pametni gradovi ljudima su obično privlačniji od ostalih gradova i imaju važnu ulogu u gospodarstvu svake zemlje. U njima postoji visoka razina povezanosti, križanjima upravljaju inteligentni semafori, a predmeti međusobno razmjenjuju informacije zahvaljujući tehnologiji IoT (Internet of Things). Ali tu su i velike zelene površine, promet je protočan i moguća je održiva mobilnost, koja podrazumijeva bike i car sharing te hibridne ili električne automobile. 

Krajnji cilj pametnoga grada jest unaprijediti život svojih građana. Razna istraživanja govore da takav grad može ponuditi mnoge dobrobiti, među kojima su viša razina zdravlja, manje zagađenja te bolje mogućnosti zaposlenja.

Prema studiji The Smart City Breakaway 2019, međunarodne konzultantske kuće Roland Berger, 153 grada na svijetu objavila su svoju službenu smart city strategiju. Među prva tri pametna grada na svijetu čak su dva europska: Beč i London, a treći je kanadski grad Saint Albert. 

Hrvatska drži korak

I mnogi gradovi u Hrvatskoj uočili su važnost digitalizacije i razvoja te potrebe za očuvanjem okoliša. Primjerice, Bjelovar je prvi u Hrvatskoj predstavio platformu ''Otvoreni grad'', koja građanima na jednome mjestu pruža niz elektroničkih usluga kako bi bili informirani i lakše komunicirali s gradskim službama. Ova platforma građanima omogućuje i transparentnije, brže i učinkovitije sudjelovanje u gradskim aktivnostima. Daje im uvid u funkcioniranje gradske uprave, a potom i uvid u status rješavanja pojedinih predmeta građana.

e-Vrtić je jedinstveni projekt koji je prvi i jedini u Hrvatskoj implementirao Grad Pula, u želji da modernim informatičkim sustavom poveže sve gradske i privatne vrtiće. Riječ je o jedinstvenom, transparentnom, centraliziranom i javnom procesu upisa u sve dječje vrtiće koji olakšava birokratski proces upisa i koji svakom djetetu koje zadovoljava uvjete upisa osigurava njegovo mjesto u vrtiću.

A Grad Poreč pokrenuo je i još provodi projekt ”Moj Poreč bez azbesta”, u kojem građanima omogućuje bespovratna sredstva za uklanjanje krovnih pokrova u kojima ima azbesta.

S otpadom - pametno

A na valu svjetskog imperativa očuvanja okoliša uspješno jašu i mnogi drugi hrvatski gradovi. Tako Zagreb, Split, Rijeka, Dubrovnik, Korčula, Hvar, ali i rezervat Lokrum, uz pomoć Bigbellyja– vodećeg svjetskog sustava za pametno prikupljanje i odvajanje otpada na javnim površinama, daju vrijedan ekološki doprinos. 

Bigbelly je, dakle, pametni spremnik za otpad koji pomoću ugrađene preše na licu mjesta stješnjuje otpad i dojavljuje nadležnim službama kad ga treba isprazniti. Za svoj rad koristi isključivo solarnu energiju, a zbog vanjskog izgleda i mogućnosti prilagođavanja vizuri lokacije ne narušava njezin izgled. Zahvaljujući ovom inovativnom rješenju, dolazi do velikih ušteda, a otpad ostaje tamo gdje mu je i mjesto – u spremniku.

Pandemija kao akcelerator promjena

Novi pogled na koncept pametnoga grada sigurno je donijela i pandemija koronavirusa. Svakako treba uzeti u obzir promjene koje je gradovima donio smart working, odnosno rad od kuće. Poslovna središta velikih gradova ispražnjena su, doduše privremeno, no sasvim je sigurno da će, barem za dio kompanija, zaživjeti i jedan od prvih načina prilagodbe pandemiji – rad dijelom iz ureda, dijelom iz kuće. To će, osim lakšeg provođenja epidemioloških mjera, donijeti i određeno rasterećenje zakrčenim gradskim ulicama, ali i smanjiti zagađenje koje proizlazi iz prometa. 

Osim toga, pandemija je otkrila da velik dio infrastrukture i mogućnosti pametnih gradova već postoji diljem svijeta. Tako su, primjerice, u Chicagu korišteni anonimizirani podaci o mobilnim telefonima kako bi se analizirali obrasci putovanja  ljudi te kako bi se utvrdilo poštuju li građani pravila samoizolacije. U Kini i Koreji korišteni su podaci pametnih telefona kako bi se locirali zaraženi građani te kako bi se brže mapirali njihovi kontakti. 

U svakom slučaju, Covid-19 prisilio je sve gradske dionike da preispitaju svoj business as usual pristup upravljanja gradom te im je dao poticaj da se pozabave pronalaženjem rješenja određenih uskih grla.