Razmišljate o ugradnji solarnih panela? Evo što sve trebate znati prije investiranja

Kolika je isplativost solarnih panela, gdje ih trebate postaviti, kolika im je cijena te postoji li kakva subvencija za obnovljive izvore energije samo su neka od pitanja koja ćete si postaviti ako planirate uložiti u dugoročno isplativ izvor energije na svojem krovištu. 

Neobnovljivih izvora energije, poput nafte, ugljena, prirodnog plina, sve je manje, zbog čega cijene učestalo rastu, a rješenje mnogi vide u obnovljivim izvorima energije, koji pored ekoloških prednosti imaju i prednost u brzini postavljanja - instaliranju.

Zahvaljujući regulativi Europske unije, Hrvatska sve više ulaže u obnovljive izvore energije. Tu pritom mislimo na onu energiju koju dobivamo iz prirode, a može se obnoviti u cijelosti ili djelomično. Najzastupljeniji izvori takvog tipa energije kod nas su vjetar i voda, no u zadnjih nekoliko godina i solarna energija. Nedavno provedena istraživanja Eurostata pokazala su da više od četvrtine električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, a Hrvatska je jedna od zemalja koje su svojim rezultatima uvelike premašile postavljene ciljeve kad je riječ o električnoj energiji iz obnovljivih izvora.

Do energije putem solarnih panela?

Hrvatska ima više od 2600 sunčanih sati u godini i zato je naše podneblje iznimno pogodno za postavljanje solarnih elektrana. Takav način prikupljanja energije jedan je od ekološki najprihvatljivijih s obzirom na to da solarni paneli ne proizvode štetne ugljične emisije. Solarnim sustavi ne zagađuju okoliš niti potpomažu globalno zatopljenje.

U godinu dana korištenja solarne elektrane od 5 kW prosječno kućanstvo spriječi odlazak 10.000 kg CO2 u atmosferu, reducira iskapanje ugljena za gotovo 4500 kg, ali i čuva atmosferu od sumporova dioksida, dušikova oksida, žive i drugih elementa koji zagađuju zrak i okoliš. 

Jedna od prednosti solarnih panela leži i u tome što ne zauzimaju mnogo prostora, većinom ih se može smjestiti na krov kuće ili zgrade, a zahvaljujući zelenim kreditima i subvencijama, sve su dostupniji građanima i tvrtkama. Recimo i to kako je razina buke koja se nekad spominjala kao jedan od nedostataka svedena na minimum.

Profitabilnost solarne elektrane

Cijena panela varira ovisno o potrebama kućanstva, no nedavna su istraživanja pokazala kako se godišnje može uštedjeti više od 75% na računu za energiju. Kućanstvo čiji mjesečni trošak električne energije iznosi između 600 i 700 kn, uz pomoć solarne elektrane snage samo 5 kW, imat će manji račun za malo više od 500 kn. To znači da će godišnje uštedjeti minimalno 6000 kuna, a povrat investicije može se očekivati već nakon šeste godine, što je iznimno kratak period uzmemo li u obzir da prosječni panel ima životni vijek između 25 i 30 godina.

Primjer iz prakse

Svijest o važnosti korištenja obnovljivih izvora energije proširila se s kućanstava na tvrtke. Tako je jedan od pozitivnih primjera gradnje solarne elektrane za vlastite poslovne potrebe realizirala OTP banka, čime je postala prva banka u Hrvatskoj koja koristi vlastite izvore energije. Uložili su više od milijun kuna u solarne panele, pa su sad njihovi centri u Dubrovniku, Zadru i Puli postali potpuno neovisne jedinice. Vlastitim primjerom nastoje potaknuti razvoj korištenja obnovljivih izvora energije kako bi mjere smanjenja utjecaja na okoliš postale što raširenije i osvještenije, kako među pojedincima tako i među poslovnim subjektima.

Mogućnost financiranja investicije

Energetska učinkovitost (EnU) okosnica je jedinstvene energetske politike Europske unije kojom čelnici EU imaju za cilj smanjiti godišnju potrošnju energije za 32,5% do 2030. godine. U tu svrhu u RH je osnovan Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čija je uloga poticati povećanje energetske učinkovitosti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Iz Fonda izdvajaju novac kojim subvencioniraju projekte energetske obnove i projekte korištenja obnovljivih izvora energije, ali i razne aktivnosti poticanja mobilnosti s niskom razinom emisije. Za dobivanje novca iz Fonda mogu se prijaviti jedinice lokalne i regionalne samouprave, institucije, tvrtke, organizacije civilnog društva i građani, a pravo na sufinanciranje projekata ostvaruju prijavom na javne natječaje i pozive uz odgovarajuću dokumentaciju.