Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
Powered by Addiko Bank
25 komentara

Kako biste reagirali da vaša djeca pohađaju ovakve škole?

U najboljim obrazovnim sustavima na svijetu takve stvari već postoje. Možete li ih zamisliti u Hrvatskoj? Dok čekamo da modernije obrazovanje zaživi i kod nas, predstavljamo zanimljive detalje iz najuspješnijih zemalja u tom području

Foto: Guliver/Shutterstock
25 komentara

Zašto su neke zemlje uspješne i bogate, a druge nisu? Dio odgovora bez sumnje leži u činjenici da one uspješne mnogo ulažu u obrazovanje svojih stanovnika. Štoviše, upravo im je ono jedan od glavnih nacionalnih strateških prioriteta. Da smo svjesni mnogih nedostataka svog obrazovnog sustava i da želimo bolje za svoju djecu pokazao je golem interes naše javnosti za kurikularnu reformu. 

Također, moramo prihvatiti činjenicu da bez cjeloživotnog učenja ne možemo napredovati kao pojedinci i društvo. Seminari, edukacije i slično dodatno obrazovanje svima nama bit će potrebni dugo nakon završetka formalnog obrazovanja da bismo u svom poslu ostali konkurentni, a ne postali tehnološki višak. Razmišljajući o reformi obrazovnog sustava i o obrazovanju uopće, dobro je pogledati malo oko sebe, informirati se i naučiti nešto od onih koji to rade bolje od nas. Dok se prilike u kojima živimo ne promijene trebamo raditi na sebi, jer još je Benjamin Franklin rekao "ulaganje u znanje daje najviše kamate". Stoga donosimo posebnosti obrazovanja triju država koje su redovno na vrhu ljestvica u izborima najuspješnijih.

Finska

U Finskoj nije lako postati učitelj i oni su jako cijenjeni, jednako kao liječnici i odvjetnici. Izabire ih se iz grupe od 10 posto najboljih diplomanata koji se potom dodatno obrazuju. Sve su škole javne i besplatne (čak i za strance), a djeci osiguravaju hranu, medicinsku njegu i savjetovanje. Velika je briga posvećena učenicima s posebnim potrebama te se nastoji osigurati da i učenici u najudaljenijim područjima dobiju jednako kvalitetno obrazovanje kao i oni u sveučilišnim centrima. Ne potiče se natjecanje među učenicima, prvi test imaju tek kad napune 16 godina, a domaće zadaće nema. Velika većina učenika prima novčanu pomoć tijekom cijelog školovanja, koje počinje za svjetske pojmove relativno kasno, tek kad dijete navrši 7 godina. Velik dio nastave odvija se na otvorenom. Finci razmišljaju o ukidanju klasičnih predmeta jer smatraju da je za rješavanje većine zadataka pred kojima će se dijete u životu naći potreban multidisciplinaran pristup.

Computer work | Autor: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Južna Koreja

Možda će vas iznenaditi činjenica da se obrazovni sustav u Južnoj Koreji, jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta, ubraja među najučinkovitije. Koliko je korejski sustav ambiciozan i kompetitivan najbolje pokazuje dnevni raspored srednjoškolca. On ima nastavu od 8 ujutro do 9 ili 10 sati navečer, a većina ih još ide u privatnu dodatnu školu kako bi se što bolje pripremili za završni ispit (slično našoj maturi) i upisali na prestižni fakultet jer je konkurencija jako velika. Radni im dan tako završava iza ponoći, nakon što su barem 16 sati proveli u školi. Postoje i televizijski programi s podukama iz engleskog, matematike i ostalih glavnih predmeta kako bi djetetu cijeli dan bio ispunjen učenjem. Na dan kad se piše završni ispit sve je tomu podređeno: promet je posebno reguliran, a ispred škola skupljaju se roditelji koji nervozno čekaju rezultate. Fakulteti su za studente otvoreni 24 sata svakog dana u tjednu tijekom cijele godine. Mnogi studenti dolaze učiti cijele noći, čak i spavaju tamo. Tamna strana ovog uistinu učinkovitog sustava jest ogroman pritisak na učenike koji rezultira maloljetničkom depresijom i samoubojstvima.

Foto: Guliver/Shutterstock

Danska

Zemlja za koju smo se zadnjih godina zainteresirali zahvaljujući dvjema knjigama o tamošnjem, nama neobičnom načinu života i odličnoj rukometnoj ekipi, također je svjetski poznata po vrhunskom obrazovanju. U Danskoj je obrazovanje obavezno za djecu od 7 do 16 godina, a prosječan školski dan osnovnoškolca traje od 8 do 15 sati (za prva tri razreda do 12 h). Osim što ima natprosječno kvalitetno obrazovanje, Danska slovi za jednu od najdemokratskijih zemalja svijeta, što objašnjavaju obrazovanjem u kojem su glavne vrijednosti kritičko razmišljanje i uključivost. Danski sustav obrazovanja također promiče suradnju studenata, koja donosi razmjenu vještina i potiče kreativno razmišljanje.

Foto: Guliver/Shutterstock

U Hrvatskoj danas niti želimo niti možemo doslovno preuzeti ova rješenja. U iščekivanju konačne primjene kurikularne reforme moramo uzeti stvar u svoje ruke i pobrinuti se za dodatnu edukaciju koja će upotpuniti manjkavosti aktualnog obrazovnog sustava. Investicija u znanje uvijek se isplati.

Tema: Pametna kuna

Možda vas zanima i ovo:
Message