Temperature idu preko 33°C, a ljeto će biti rekordno vruće: Možemo li mi što učiniti?
Dok temperature u gradovima sve više rastu, pitanje više nije hoće li biti vruće nego kako ćemo se s tim nositi te možemo li svoje kvartove ponovno učiniti ugodnima za život
Ljeta kakva pamtimo iz djetinjstva sve su rjeđa. Umjesto ugodnih večeri i osvježavajućih noći, posljednjih godina svjedočimo dugotrajnim toplinskim valovima koji gradove pretvaraju u užarene zone iz kojih je gotovo nemoguće pobjeći. Ni prognoze za ovu godinu ne ulijevaju mnogo optimizma: očekuje nas još jedno iznadprosječno toplo ljeto, a prošlogodišnje iskustvo, kad je temperatura prelazila 33 stupnja, jasno pokazuje koliko to može biti iscrpljujuće, osobito za stanovnike urbanih sredina.
Gradovi kao toplinski otoci
Stručnjaci već godinama upozoravaju na fenomen urbanih toplinskih otoka - pojavu zbog koje su temperature u gradovima i do nekoliko stupnjeva više nego u okolnim ruralnim područjima. Razlika se najviše osjeti noću, kad bi se zrak trebao hladiti, ali beton, asfalt i zgrade zadržavaju toplinu akumuliranu tijekom dana i postupno je otpuštaju.
Mjerenja pokazuju da je razlika između gradskih središta i okolice najčešće između 2 i 4 stupnja, a u ekstremnim uvjetima može dosegnuti i 7 stupnjeva. U Zagrebu su takve razlike posebno vidljive između užeg centra i prigradskih dijelova, a Osijek zbog ravničarskog položaja bilježi izražen noćni toplinski učinak. Obalni gradovi poput Splita i Dubrovnika dodatno su opterećeni toplinom mora, što rezultira sve većim brojem takozvanih tropskih noći - onih u kojima se temperatura ne spušta ispod 20°C.
Sve toplije godine i sve više vrućih dana
Podaci o temperaturama u Hrvatskoj jasno upućuju na ubrzano zagrijavanje. Posljednje tri godine ubrajaju se među najtoplije u modernoj povijesti mjerenja, a 2024. godina ističe se kao najtoplija dosad. Odstupanja od prosjeka sve su veća, a trend rasta temperature procjenjuje se na od 0,3 do 0,5 stupnjeva po desetljeću.
Još je izraženiji porast broja dana s temperaturama iznad 30°C. U pojedinim dijelovima zemlje takvih je dana bilo i dvostruko više nego što je uobičajeno, a toplinski stres, niz od deset ili više uzastopnih vrućih dana, više nije rijetkost nego sve češća pojava u gotovo cijeloj Hrvatskoj.
Uz to, noći postaju sve toplije. Nekad rijetke tropske noći danas su znatno učestalije, ne samo na obali nego i u kontinentalnim gradovima poput Zagreba i Osijeka. To znači da se naše tijelo noću ne uspijeva oporaviti od dnevne vrućine, što povećava rizik za zdravlje, osobito kod starijih ljudi, djece i kroničnih bolesnika.
Zašto se gradovi zagrijavaju?
Uz globalne klimatske promjene, važnu ulogu igra način na koji gradimo i uređujemo gradove. Prirodne površine sve se više zamjenjuju asfaltom i betonom, koji upijaju sunčevu energiju i djeluju kao spremnici topline. Istodobno, smanjenje zelenih površina znači manje prirodnog hlađenja kroz isparavanje vode iz tla i biljaka. Zato sve više do izražaja dolazi važnost urbanog planiranja koje uključuje više zelenila, hlada i prostora za boravak na otvorenom.
Gradovi kakve želimo
Iako klimatske promjene djeluju globalno, rješenja često počinju lokalno. Gradovi koji ulažu u zelene površine, hlad i održivo planiranje postaju otporniji na vrućine i ugodniji za život. Upravo zato sve veću važnost imaju projekti koji ozelenjuju javne prostore i uključuju građane u brigu o okolišu. Jedan od takvih projekata je Zeleni pojas, natječaj koji provodi INA.
U okviru Zelenog pojasa INA poziva organizacije civilnog društva, osnovne i srednje škole, vrtiće, obrazovne institucije, parkove prirode, javne ustanove i dobrovoljna vatrogasna društva da prijave projekte koji pridonose zelenijem i održivijem okolišu. Ukupan iznos sredstava za sufinanciranje iznosi 65.000 eura, a naglasak je na inicijativama koje potiču ozelenjavanje javnih prostora, educiraju djecu i mlade o važnosti zaštite okoliša te uključuju građane u konkretne akcije u svojim zajednicama. Riječ je o projektima koji imaju stvaran, vidljiv učinak: od sadnje drveća i uređenja parkova do edukativnih radionica i zajedničkih akcija koje mijenjaju izgled kvartova te način na koji u njima živimo.
Na trinaesti INA Zeleni pojas projekt možete prijaviti do 6. svibnja 2026. godine, a objava dobitnika bit će 15. svibnja. Do danas je INA unutar ovog natječaja financirala čak 179 projekata, u ukupnom iznosu većem od 550.000 eura.
Što možemo učiniti sami?
Borba protiv vrućina ne mora čekati velike projekte. Svaki pojedinac može pridonijeti, i to odmah. Sadnja biljaka na balkonima i terasama ne samo da uljepšava prostor nego snižava temperaturu. Jednako tako, pametno korištenje klimatizacije može napraviti razliku: spuštanje roleta tijekom dana, provjetravanje noću i stvaranje hlada tendama ili suncobranima pomažu u očuvanju svježine bez dodatnog zagrijavanja prostora. Još važnije, građani se mogu uključiti i u ozelenjavanje svojih kvartova - bilo sadnjom biljaka, uređenjem dvorišta ili pokretanjem inicijativa za više drveća i hlada na javnim površinama. Kad se ujedine, male akcije stvaraju velike promjene.
Sve topliji gradovi nisu budućnost - oni su naša sadašnjost. No način na koji ćemo na to odgovoriti ovisi o svima nama. Kombinacija znanja, lokalnih inicijativa i angažmana građana može ublažiti posljedice vrućina i učiniti gradove ugodnijima za život.
