Jedna od prvih žena koje su iskoračile iz zadanih okvira i time poslužile kao inspiracija i putokaz generacijama koje dolaze talijanska je filozofkinja Elena Lucrezia Cornaro Piscopia. Rođena je u Veneciji 5. lipnja 1646. Elena je već u ranom djetinjstvu pokazala velik interes prema učenju i glazbi.

Govorila je sedam jezika. Osim materinjeg talijanskog, izvrsno je poznavala latinski, starogrčki, hebrejski, francuski, španjolski i arapski. Elenin otac, svjestan potencijala svoje kćeri, doveo je najbolje učitelje, koji su Elenu poučavali teologiju, astronomiju, matematiku i filozofiju. Bavila se prevođenjem, pisanjem teoloških rasprava, a bila je talentirana glazbenica i skladateljica, svirala je harfu, violinu, čembalo te klavikord, žičano glazbalo s tipkama koje se smatra pretečom klavira.

Prva žena s doktoratom

Pa ipak, najveći doprinos Elena je ostvarila na području teologije. Njezin mentor zatražio je od Sveučilišta u Padovi da omogući Eleni upisivanje doktorata iz tog područja. Očekivano, taj zahtjev nije naišao na odobravanje uprave Sveučilišta i Katoličke crkve.

Iako nitko nije mogao osporiti njezine akademske potencijale, teologija je bila rezervirana za muškarce, pa je ideja da žena upisuje doktorat iz tog područja bila nečuvena i potpuno neprihvatljiva. Valja znati da je u to vrijeme studij teologije predstavljao najvažnije i najuglednije akademsko zvanje, cjenjeniji od prava ili medicine. Elena nije htjela odustati pa su joj na kraju omogućili upis na doktorat iz filozofije. 

Doktorirala je 25. lipnja 1678. godine i tako ušla u povijest kao prva žena s doktoratom u povijesti obrazovanja. Ipak, zbog spola joj nisu dopustili da nastavi profesorsku karijeru. Umjesto toga, Elena je život posvetila Bogu priključivši se benediktinskom redu i dobrotvornom radu. Preminula je u Padovi od tuberkuloze sa samo 38 godina.

Vrijeme intenzivne borbe za jednakost

I u stoljećima nakon Elenina povijesnog postignuća vrata visokih učilišta za žene su ostala pretežno zatvorena. Na nekim sveučilištima žene su mogle pohađati predavanja, no stjecanje akademskih titula uglavnom je bilo rezervirano za muškarce. Tako je bilo sve do 19. stoljeća, kad je većina sveučilišta odlučila promijeniti politiku i omogućiti ženama stjecanje diploma, ali toj su, možemo reći, pravoj revoluciji u visokom obrazovanju prethodila stoljeća intenzivne borbe za ženska prava. No razlike su i dalje bile prisutne.

Na većini fakulteta još su početkom 20. stoljeća postojale pomno razrađene regulative koje su se primjenjivale na studentice i žene koje to žele postati, uključujući upisne kvote za žene. Primjerice, ugledno američko sveučilište Stanford imalo je propisanu kvotu omjera studenata ženskog i muškog spola, što znači da su na jednu studenticu morala biti upisana tri studenta muškog spola.

Lošiji tretman od muških kolega

Uz administrativne i regulatorne prepreke, bilo je i drugih vrsta diskriminacije, zbog koje su žene imale lošiji tretman od kolega. Sjajan je  primjer američki koledž i konzervatorij Oberlin u saveznoj državi Ohio, na kojem je 1837. godine vladalo pravilo da studentice ponedjeljkom nisu pohađale redovna predavanja nego su prale rublje muških kolega.

Iako danas živimo u svijetu u kojem u većini zapadnih zemalja nema formalnih prepreka koje bi žene sprečavale da studiraju, stječu diplome i doktorate, svjedoci smo da je put akademske izvrsnosti i profesionalnog razvoja za žene često trnovit.

Trendovi se, doduše, polagano mijenjaju, pa tako danas u Europskoj uniji ima više visokoobrazovanih žena nego muškaraca. Prema istraživanju Eurostata, 33 posto žena u EU završilo je visoku razinu obrazovanja, u usporedbi s 30 posto muškaraca. Ako pogledamo podatke o zapošljavanju na rukovodećim mjestima, vidimo da se u poslovnim sredinama muškarci u pravilu nalaze na višim položajima nego žene. Prema podacima za 2017. godinu, u Europskoj uniji 34 posto rukovoditelja je ženskog spola, a 66 posto muškaraca. Samim time, gledajući ove brojke, bilo bi naivno misliti da danas živimo u svijetu jednakih mogućnosti za oba spola.

Istraživanja poput onog pod naslovom „Povijesna uloga žena u visokom obrazovanju“, koje je provela dr. Patsy Parker sa Southwestern Oklahoma State Universityja, dolaze do zaključka da su žene i u suvremenom svijetu u manjini u profesijama u kojima dominiraju muškarci, a kao razlog navodi se i to što su žene i danas slabije orijentirane na razvoj karijere. Tradicionalno ženske obaveze i uloge, poglavito majčinstvo te briga o kući i kućanstvu, znatno mogu utjecati na profesionalni razvoj i napredovanje u karijeri te ih usporiti.

Zalaganje za jednake mogućnosti

Kako bi se žene osvijestilo i potaknulo da se mogu realizirati i kao majke i supruge, ali i kao uspješne poslovne žene, potrebno im je osigurati poticajno okruženje u kojem je moguće pomiriti sve uloge, i profesionalne i privatne, ali i omogućiti dovoljno prostora te vremena za osobni rast i razvoj.

Potrebu da se nastavi raditi na okruženju jednakih mogućnosti prepoznala je tvrtka Combis, jedna od vodećih IT kompanija u Hrvatskoj, koja je 5. ožujka 2020., uoči obilježavanja Međunarodnog dana žena, pristupila Savezu za rodnu ravnopravnost. Samim time u Combisu su preuzeli obaveze trajnog zalaganja za povećanje broja žena na rukovodećim i drugim mjestima, jednake plaće za jednaki rad žena i muškaraca te postizanja jednakih mogućnosti zapošljavanja i napredovanja.

Maja Markulin Klarić, direktorica Odjela digitalnih inovacija u Combisu i začetnica inicijative #GetInvolved za bolji Combis i bolje društvo, kaže kako priželjkuje da njene kolegice svoje vrijeme ispune onime što vole i da uzmu vrijeme za sebe bez krivnje.

Mogućnosti za rad i napredovanje

- Svi znamo da nije lako biti žena kojoj je poslovna žena tek jedna od uloga. Nadamo se da fleksibilan način rada, kao i slobodan dan za Dan žena, kolegicama pružaju više vremena da uživaju i u ulogama majke, supruge, kćeri, sportašice, umjetnice i što god još požele biti. Žene koje imaju jednake šanse za uspjeh put su u bolji svijet, u kojem buduće generacije mogu rasti, napredovati i inovirati - rekla je Maja Markulin Klarić, direktorica Odjela digitalnih inovacija u Combisu.

U okviru njihove inicijative #GetInvolved, Combis već neko vrijeme radi na poboljšanju uvjeta rada žena u IT sektoru tako što omogućava fleksibilno radno vrijeme, kombiniranje rada od kuće i u uredu, poticanjem žena na vodećim pozicijama te poticanjem i omogućavanjem dodatnih edukacija i stipendija, ali i slobodnim danom za Dan žena, čime se stavlja naglasak na potrebu da se ženama omogući i vrijeme koje će posvetiti sebi.