U Hrvatskoj svaki dan 37 umrlih od raka: Po uzoru na uspješnije, krećemo mijenjati sustav

Broj oboljelih od raka u Hrvatskoj je svake godine sve veći, a očekuje se dodatan porast zbog starenja stanovništva. Svakog dana 67 hrvatskih građana sazna da boluje od raka, što je 24.000 ljudi godišnje, od kojih 13.000 i umire. Prema statističkim podacima, veću smrtnost od nas u Europi imaju samo Mađari.

Zato smo razgovarali dr. Eduardom Vrdoljakom iz KBC-a Split, našim vodećim onkologom i šefom radne skupine koja je stvorila Nacionalni plan za borbu protiv raka. On rješenje vidi u sustavu praćenja ishoda liječenja, kakav u svome zdravstvu imaju Švedska i druge vodeće zemlje koje imaju osjetno bolje rezultate u liječenju raka u odnosu na Hrvatsku.

Dr. Vrdoljak govori nam kako smo zbog Covid-19 krize zaboravili na stalne životne i zdravstvene probleme, odnosno na one s kojima živimo vječno. Jedan od njih je i rak.

Mnogo je razloga zbog kojih su onkološki bolesnici odgodili preglede u vrijeme Covida-19 - strah od infekcije, previše medijskih informacija o virusu, preopterećen zdravstveni sustav i sl.

- Ako budemo imali veću smrtnost od raka od uobičajene te dodatne smrti zbog kasnije dijagnoze i posljedično lošijih ishoda liječenja, morat ćemo pribrojiti te smrti onima umrlim od Covid-19 infekcije – kolateralne žrtve - govori dr. Vrdoljak.

U Hrvatskoj se rak prekasno otkriva

S obzirom na naprednije zemlje, Hrvatska zaostaje u prevenciji i ranom otkrivanju raka, odnosno ljudi u pravilu prekasno dolaze na preglede i time si bitno umanjuju šanse za preživljavanje.

Unatoč obrazovanim i posvećenim medicinskim djelatnicima, zdravstvena edukacija te onkološka multidisciplinarna skrb nisu na zadovoljavajućoj razini.

- Imamo izrazito obrazovane liječnike, posvećene i predane medicinske sestre i druge zdravstvene djelatnike pojedinačno, no zamjetan je prostor za jačanje kvalitetne organizacije, te uvođenje praćenja i kontrole kvalitete ishoda. Za dobrobit pacijenata, svi zajedničkim snagama moramo uspostaviti nacionalni, pa i europski sustav, unutar kojega možemo razmjenjivati spoznaje, iskustva i znanja, te unaprijediti rezultate liječenja - objašnjava dr. Vrdoljak.

Centralizacija djelatnosti dio je rješenja

Taj problem nastoji se riješiti Nacionalnim planom za borbu protiv raka (NPPR), koji bi efikasnije organizirao i umrežio onkološki sustav te potaknuo investicije u skupu onkološku radioterapijsku infrastrukturu.

- Radeći na planu, shvatili smo da se najveće poboljšanje može postići kroz investiranje u onkološku infrastrukturu – digitalizaciju onkologije, registre, baze sirovih podataka na temelju kojih ćemo moći pratiti, izvještavati te uspoređivati različite regije, ustanove, liječnike, zemlje..., o različitim ishodima liječenja i tako, kroz kompeticiju i usporedbu, u konačnici dobiti bolje rezultate za sve naše pacijente - govori dr. Vrdoljak.

Potrebni su nam centri izvrsnosti

Zapadnoeuropske zemlje već imaju odlično profilirane "centre izvrsnosti", odnosno zdravstvene ustanove koje su specijalizirane za liječenje određene vrste bolesti, te takvi bolesnici ciljano dolaze k njima svjesni da će tamo imati najbolje šanse za uspješno liječenje. Istu želju imaju i bolesnici u Hrvatskoj, što je potvrdilo istraživanje Hrvatskog onkološkog društva. No kako bismo otkrili koji su centri izvrsnosti kod nas, moramo početi pratiti ishode liječenja.

- Tko se ne bi liječio kod, primjerice, onkologa specijaliziranog za karcinome glave i vrata, koji se s takvom dijagnozom susreće svakodnevno, educira i razvija svoje vještine? Ili će radije otići u obližnju bolnicu kod liječnika koji se sreo s tom bolešću manji broj puta, pa nema ni odgovarajuće znanje niti iskustvo za zahtjevno i često vrlo kompleksno onkološko liječenje - pita se dr. Vrdoljak.

Imamo i radioterapijski problem

Radioterapija se kao metoda liječenja koristi kod više od 60% onkoloških pacijenata, odnosno na svakih 1000 pacijenata s rakom njih 640 bit će liječeno radioterapijom. No takav oblik liječenja ima velika početna ulaganja, zbog čega se NPPR-om prvi put u našoj povijesti planira sveobuhvatno rješavanje tog problema. U planu je nabavka i optimalna distribucija 15 linearnih akceleratora.

- Budući da Hrvatska spada u zemlje koje bilježe više pušačkih tumora i kasniju dijagnozu bolesti, potreba za radioterapijom još je veća nego u bogatijim zemljama. No da bi se to ostvarilo, potrebno je optimizirati postojeće resurse, pogotovo ako znamo da smo s 3,5 uređaja na milijun stanovnika prilično ispod europskog prosjeka od 5,3 uređaja na milijun stanovnika.

Multidisciplinarni tim umjesto jednog liječnika

Potencijalno najučinkovitiji način unapređenja uspješnosti liječenja raka u Hrvatskoj jest uspostava multidisciplinarnih onkoloških timova, koji liječenje mogu poboljšati i za 10%. 

- Umjesto da jedan liječnik odlučuje o sudbini jednog pacijenta, želimo da bolesnika pregleda multidisciplinarni tim, definira optimalni cilj i strategiju liječenja te tako poboljša ishode i smanji vjerojatnost medicinskih grešaka - govori dr. Vrdoljak.

Takav tim donosi odluke o racionalnoj dijagnostičkoj obradi pacijenta, čime se omogućuje brža obrada i efikasnije liječenje pacijenta sa zloćudnom bolešću. Dr. Vrdoljak kaže da Nacionalnim planom za borbu protiv raka žele osigurati da 2030. godine devet od deset onkoloških pacijenata bude liječeno od strane multidisciplinarnog tima.

Budući da je Hrvatska druga najlošija zemlja u EU po stopi smrtnosti od raka, nužno je što prije usvojiti praksu i strategije vodećih zemalja u praćenju i analizi ishoda liječenja. Nedavno su Inovativna farmaceutska inicijativa i Europsko udruženje inovativnih farmaceutskih kompanija organizirali i konferenciju na kojoj je istaknuto kako praćenje ishoda liječenja može smanjiti nepotrebne troškove unutar zdravstvenog sustava 20 do 40%, jer se prikupljanjem i analizom dostupnih podataka detektiraju varijacije u liječenju i identificiraju dobre prakse.

Primjenom tih dobrih praksi na nacionalnoj razini, optimizira se rezultat liječenja za svakog pacijenta, a time i smanjuju troškovi nepotrebnih ili neučinkovitih postupaka i dugoročno rasterećuje sustav.

Da je riječ o sveobuhvatnom zaokretu s konkretnim učincima, potvrđuje i podrška Ministarstva zdravstva, čiji je ministar Vili Beroš na konferenciji Ishodi liječenja istaknuo da je ishode liječenja neophodno početi pratiti radi optimizacije zdravstvenog sustava