Native sadržaj

Komentari 0

Vjerojatnost smrtnosti za muškarca koji boluje od raka duplo veća nego u Danskoj

Vjerojatnost smrtnosti za muškarca koji boluje od raka duplo veća nego u Danskoj

Ispitivanje je potvrdilo da građani žele znati koje bolnice imaju najbolje ishode liječenja. Koliko je to važno govorilo se na konferenciji Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja na kojoj su sudjelovali brojni stručnjaci

Zdravlja je najvažnije u životu, složni smo svi. Svaki drugi građanin se u proteklih pet godina suočio s teškom bolesti, bilo osobno, bilo u bližoj obitelji. Devet od 10 građana smatra kako podaci o uspješnosti liječenja moraju biti javno dostupni i mora se znati koje bolnice imaju najbolje ishode liječenja, kako bi ih mogli sami odabrati, kažu rezultati istraživanja koje je početkom lipnja proveo Ipsos.

Također, kad bi mogli birati, pacijenti bi uvjerljivom većinom otišli u bolnicu koja im jamči bolje rezultate liječenja.
Praćenje ishoda liječenja omogućuje formiranje centara izvrsnosti i uvid čega nam u sustavu nedostaje. U Hrvatskoj se ishodi liječenja zasad ne prate sustavno čime se otežava utvrđivanje pravih rezultata.

Svi su ovi rezultati istraživanja koje je početkom lipnja proveo Ipsos predstavljeni na konferenciji Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja, koja se u četvrtak 18. lipnja održala u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative (IFI) i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA), pod pokroviteljstvom hrvatskog Predsjedanja Vijećem EU.

Uz vodeće svjetske stručnjake za mjerenje ishoda liječenja, sudjelovali su i ministar zdravstva Vili Beroš, te koordinator Nacionalnog plana za borbu protiv raka, prof. Eduard Vrdoljak.

Praćenje ishoda za bolje zdravstvo 

- Budući da se približavamo kraju hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, izrazito mi je drago što se upravo posljednjih mjeseci intenzivnije raspravlja o solidarnosti i smanjivanju razlika među članicama kad je riječ o zdravstvenim standardima. U Europskoj uniji između zemalja članica, pa i unutar samih zemalja, postoje značajne razlike u ishodima liječenja - rekao je Vili Beroš, ministar zdravstva RH uz napomenu da bismo ishode trebali mjeriti na isti i usporediv način, što bi nam omogućilo da organizacijski i financijski pomognemo zemljama članicama s lošijim ishodima da dosegnu ciljanu razinu, te na taj način smanjimo razlike i omogućimo jednakost pacijenata.

- Novi program pomoći zdravstvu zemalja članica Europske unije iznosi više od 9 milijardi eura i teži ka podizanju otpornosti i kvalitete zdravstvenih sustava s dugoročnom vizijom poboljšanja ishoda liječenja – istaknuo je ministar Beroš.

Kako smanjiti smrtnost?

Svaki drugi građanin RH smatra da su kraće liste čekanja i veća dostupnost učinkovitih metoda liječenja ključne za smanjenje smrtnosti od raka, po čemu je RH trenutačno druga u EU. Prof. Eduard Vrdoljak, koordinator Nacionalnog plana za borbu protiv raka (NPPR) i predsjednik Hrvatskog onkološkog društva na konferenciji je istaknuo da je vjerojatnost smrti u muškarca s dijagnozom raka u Hrvatskoj  danas 60%, dok je ta vjerojatnost u Danskoj svega 31%, tj. dvostruko manja.

- Ishodi mogu biti krivi ili loši zato što su bolesnici starije dobi, lošijeg kognitivnog statusa, socioekonomskog statusa i slično. Što činimo da bismo poboljšali ishode? Kad je riječ o raku, definiramo nacionalne planove za borbu protiv raka. Svaka zemlja mora imati takav plan kojim bi se rješavali specifični problemi. Prema WHO-u, nacionalni plan za borbu protiv raka je program smanjenja incidencije i mortaliteta od raka, uz dobru kvalitetu života, kroz sistematsku i pravednu primjenu mjera ili strategija utemeljenih na dokazima, uz najbolju upotrebu dostupnih resursa. Desetogodišnjim planom spasili bismo 5300 osoba od toga da uopće razviju rak, a 7.000 bolesnika neće umrijeti od raka jer će se ranije dijagnosticirati i bolje liječiti. Ukupno gledajući, spasit ćemo 113 tisuća godina života – rekao je Vrdoljak.

Jačanje zdravstvene pismenosti

S druge stranice, sudionica konferencije, Antonella Cardone, direktorica Europske koalicije oboljelih od raka, naglašava da se unatoč svim poboljšanjima u dijagnostici i liječenju, predviđa se da će do 2030. broj novooboljelih od raka doseći 22,2 milijuna, čime će se povećati i nejednakosti za pacijente po Europi.

- Nejednakost se može smanjiti preusmjeravanjem zdravstvene skrbi s količine obavljenog na vrijednost koju pruža. Iako ta vrijednost nije ista za svakog dionika sustava (neki bi radije odabrali produljenje života, a neki kvalitetan život), pacijente moramo uključiti u vrednovanje ishoda liječenja. Znajući da tek svaki drugi Europljanin ima odgovarajuću razinu zdravstvene pismenosti, moramo poraditi na jačanju iste. Samo oni pacijenti koji su sposobni pratiti razgovor sa zdravstvenim djelatnikom i dobro su informirani, mogu izraziti svoje terapijske prioritete kod opisa zdravstvenog ishoda – ističe. 

S druge strane, Christina Akerman, utemeljiteljica Međunarodnog konzorcija za mjerenje ishoda liječenja (ICHOM), napominje da se danas razvija globalni jezik za opis zdravstvenih ishoda, definiraju se vremenske točke i izvori podataka koji se prikupljaju, kao i minimalni broj početnih čimbenika rizika radi lakše svrhovite usporedbe.

- Kod karcinoma dojke, primjerice, postoje standardni ishodi poput preživljenja i kontrole bolesti, ali tu su i posljedice krivo provedenog liječenja kao što su reoperacija zbog pozitivnih kirurških rubova i akutne komplikacije liječenja. Mjerenje standardnih skupova ishoda koje na jednak način provode zdravstvene ustanove širom svijeta omogućit će globalne usporedbe ishoda i pomoći zdravstvenim radnicima da definiraju što su najbolji ishodi, da se upoznaju s postupcima koji pridonose takvim ishodima, da promiču diseminaciju najboljih praksi i mjerljivo poboljšaju ishode koji utječu na kvalitetu života i dostojanstvenu smrt pacijenta – ističe.

Analizom podataka identificiramo najbolju praksu za pacijenta

Praćenje ishoda liječenja, procjenjuje se, može smanjiti nepotrebne troškove unutar zdravstvenog sustava 20 do 40 posto, jer se prikupljanjem i analizom dostupnih podataka detektiraju varijacije u liječenju i identificiraju dobre prakse. Primjenom tih dobrih praksi na nacionalnoj razini, optimizira se rezultat liječenja za svakog pacijenta, a time i smanjuju troškovi nepotrebnih ili neučinkovitih postupaka i dugoročno rasterećuje sustav.

Pandemija COVID-19 pokazala je kako se zdravstveni sustav pretvara iz reaktivnog u proaktivni – koji se vodi podacima, uči i prilagođava temeljem neprekidnog stvaranja, prikupljanja i analiziranja podataka. Jednog će dana tako i digitalna slika svakog bolesnika s rakom biti realnost i biti temelj svake istinski personalizirane zdravstvene skrbi za te bolesnike.