Zanimanje za kojim je potražnja 7 puta veća od dopuštene kvote

Školskoj godini došao je kraj, a Hrvatska je dobila novu generaciju četrnaestogodišnjaka koji već sada trebaju odabrati u kojem će smjeru krenuti ostatak njihovih života. Neki već od osnovne znaju što žele upisati, no velik broj njih odluku o upisu srednje škole ne donosi sa stopostotnom sigurnošću. Štoviše, ako požele upisati neki smjer koji nije gimnazijski, ekonomski ili upravni, ili na kojem postoji niži bodovni prag, velika je vjerojatnost da će ih okolina pokušati usmjeriti na ''pravi put'' jer je danas ipak najvažnije - upisati fakultet. Bez obzira na to što nakon njega mladi ljudi teško pronalaze posao, naročito u struci.

Automehatroničar - zanimanje budućnosti

No takva situacija neće zadesiti srednjoškolce Elektrostrojarske obrtničke škole u Zagrebu jer se tamo mladi upisuju kako bi stekli znanje o zanimanju budućnosti - automehatronici, koje u sebi objedinjuje dva zanimanja: automehaničara i autoelektričara. Ako uzmemo u obzir činjenicu da su električni automobili budućnost, možete sami zaključiti zašto je potražnja za ovim zanimanjem tako velika.

- Godišnje se u prve razrede naše škole upiše 200 učenika, no čak 80 njih upiše smjer automehatroničara, iako postoji 10 smjerova! - kaže Anto Delač, ravnatelj Elektrostrojarske obrtničke škole te dodaje da je popularan i smjer elektroinstalatera, ali da mladi ipak preferiraju automehatroničara te da je za tim zanimanjem potražnja učenika sedam puta veća nego što ih oni mogu primiti.

- Riječ je o atraktivnom zanimanju s kojim mladi posao mogu naći bilo gdje. Naš program za automehatroničara napravljen je po principu njemačkog programa te je priznat svugdje u svijetu. Nikako nije riječ o nižerazrednom zanimanju. - poručuje ravnatelj Delač te dodaje da je važnost strukovnih zanimanja prepoznalo i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te da godišnje 200 učenika dobije njihovu stipendiju.

Uče, rade i osvajaju nagrade

Nastavni program spomenute škole funkcionira tako da su učenici jedan tjedan u školi, a jedan tjedan na praksi kod obrtnika. S tim da su u tom tjednu dva dana u školi, a tri dana na praksi. Da je riječ o mladim ljudima željnima znanja potvrđuje i niz projekata u kojima sudjeluju te nagrada koje su dobili.

- Nedavno smo bili dvostruki domaćini državnog natjecanja strukovnih škola u Hrvatskoj ''World Skills Croatia'', u kojem su naši učenici zauzeli 2. mjesto - ističe ravnatelj Delač. Trud učenika nagradio je i Gradski ured za obrazovanje, koji je svakom učeniku dodijelio 1 500 kuna. Uz to, škola najesen ulazi u Erasmus + program, u kojem će 12 učenika s profesorom otputovati u Francusku, a u Zagreb će doći isto toliko Francuza. Upravo je to odlična prilika srednjoškolcima da spoje ugodno s korisnim te tako steknu nova znanja, ali i upoznaju čari francuskog grada Toulousea.

Poslodavci ih žele prije nego što završe školu

Kad je riječ o predrasudama koje društvo ima prema strukovnim školama, ravnatelj Delač kaže da mu je žao što one postoje, ali smatra da se situacija popravlja. Ipak, dodaje da nisu krive samo predrasude već i upisne kvote koje dopuštaju velik broj upisa u neka druga zanimanja, primjerice ekonomska, iako ih je i ovako previše.

- Dodatan je problem u rang-listi jer onaj tko ima više bodova nakon završetka škole prije će upasti na mjesto automehatroničara, iako mu je 3. pri odabiru škola, nego onaj učenik kojemu je smjer automehatroničara na prvom mjestu, ali ima manji broj bodova - objašnjava naš sugovornik te dodaje da bi se u strukovne škole trebali upisivati samo oni koji to zaista žele i da bi svaka škola trebala isto trajati jer se ovako stvara negativna slika o trogodišnjim zanimanjima.

- Slušajte roditelje, ali nemojte imati predrasude o strukovnim školama. Istina je ta da poslodavci već od prve godine dolaze u našu školu i predstavljaju se učenicima, a na 3. ih godini već žele zaposliti - poručuje ravnatelj Delač budućim srednjoškolcima te dodaje da je na kraju najvažnije da upišu ono što vole i čime se u budućnosti zaista žele baviti.

Početna plaća do 5500 kuna!

Jedan je od takvih primjera i Vanja Marendić, bivši učenik ove škole koji je osvojio prvo mjesto u Državnom natjecanju u automehaničarstvu, a danas ima svoj automehaničarski obrt.

- Nakon nekoliko godina rada i položenog majstorskog ispita odlučio sam otvoriti svoj obrt. No u nekoliko navrata pomislio sam odustati isključivo zbog administracije koja je bila apsurdna. Primjerice, dobio sam poticaj za zapošljavanje u iznosu od 10 000 kuna, koji je porezna definirala kao zaradu te mi na njega odlučila uzeti 30%, što je kraju iznosilo 3000 kuna koje sam trebao dati njima. Bilo je još situacija, ali nisam se predao jer se živjet' i radit' mora. Ne volim da netko sa mnom upravlja, kad si nešto zacrtam, vjerujem da ću to ostvariti - objašnjava Marendić te dodaje da mu je strukovna škola bila od velike koristi te danas, na poziv ravnatelja Delača, u njoj radi kao stručni učitelj.

- Moram napomenuti da školu upisuje sve više učenika s jako dobrim ocjenama te da im je strukovno zanimanje često prvi izbor. Neki dan pitao sam učenike kako im je na poslu, odnosno praksi, od čega je 80% njih izjavilo da ostaje raditi kod istog poslodavca gdje su obavljali praksu. To samo govori o tome kolika je potražnja za ovim zanimanjem - ističe naš sugovornik te dodaje da početna plaća srednjoškolcima koji završe ovaj smjer iznosi i do 5500 kuna te da četiri od deset učenika ima namjeru položiti majstorski ispit kako bi otvorili svoj obrt.

Ako uzmemo u obzir da je tolika plaća i nekima koji su završili fakultet, možemo zaključiti da se strukovne škole itekako isplati upisati.