Većina roditelja vjerojatno ima osjećaj da su im djeca po cijele dane na internetu, a istraživanje 24sata i A1 Hrvatska pokazalo je da nisu daleko od istine. U rezultatima ankete koja se bavila temom odgovornoga korištenja tehnologije više od 80% tinejdžera potvrdilo je da provode tri ili više sati na dan online, a njih 61% izjavilo je da smatra kako teško kontrolira količinu vremena provedenog u skrolanju na mrežama.

Velik dio sadržaja koji pritom konzumiraju čine i objave influencera, koje prati čak 97% tinejdžera. U tim okolnostima više je nego ikad važno odgovorno influensanje. Ali odgovornost pojedinaca koji svojim djelovanjem trebaju biti uzori pratiteljima ponekad izostaje. Evo što o svemu tome misle tinejdžeri i roditelji.

Loš utjecaj i rast self-help gurua

Jedan od onih koji predstavlja definiciju neodgovornog influensanja je Andrew Tate. Influencer Tate pravi je primjer strelovitog uspjeha na društvenim mrežama i naglog pada. Mizogini komentari u kojima omalovažava žene i daje savjete mladićima kako ih tretirati nažalost su preplavili internet te su pregledani milijarde puta.

U cijeloj toj priči Tate igra ulogu self-help gurua, a u skladu s tim pokrenuo je i svoje online ‘’sveučilište’’ (Hustler’s University), koje trenutno ima više od 100.000 članova diljem svijeta. Za pristup sveučilištu nema dobne granice, a mladi plaćaju 45 eura kako bi slušali njegove kontroverzne savjete. Premda Tate ima i obožavatelje u Hrvatskoj, većina publike dolazi iz Ujedinjenoga Kraljevstva i SAD-a. 

Tateu su inače zbog govora mržnje onemogućeni pristupi na platformama kao što su YouTube, Facebook i TikTok, ali na Twitteru mu je vraćen profil nakon što je kompaniju kupio Elon Musk. Andrew Tate je, dakle, samo jedan od mnogih influencera koji, bez stručne pozadine, svoj sadržaj prezentiraju kao metodu samopoboljšanja usmjerenu pretežito prema mlađoj muškoj publici.

Podaci također pokazuju da je sadržaj ove tematike u porastu. Pritom je zanimljivo i da su rezultati ankete pokazali kako je upravo inspiriranost jedan od najčešćih osjećaja koji tinejdžeri imaju nakon konzumiranja influencerskog sadržaja. 

Spomenuti osjećaj razlog je i zbog kojeg naš sugovornik Martin (17) prati influencere koji snimaju motivacijski sadržaj za mlade muškarce.

- Cilj takvih videa je učiniti mlade muškarce pametnijima, otpornijima i općenito boljima -  kaže Martin te dodaje da je u mlađoj dobi pratio i više influencera, no s vremenom je njegov interes opao. 

Reakcija tinejdžera na neprimjeren sadržaj

Martin nam objašnjava da sad prati sadržaj onih influencera čije mišljenje podržava, zbog čega je morao prestati pratiti kontroverznog balkanskog youtubera. 

- Prestao sam pratiti Baku Praseta jer se nisam slagao s njegovim idejama, koje smatram neprimjerenim - iskreno komentira Martin i zaključuje da je to za njega primjer neodgovornog influensanja. 

Njegovo mišljenje o ovoj temi dijeli i Ivana (14), koja napominje da je neke influencere znala prijaviti YouTubeu kad bi uočila vrlo neprimjeren sadržaj.

S druge strane, tinejdžerica Lea (15) objašnjava da se sa sadržajem influencera koje prati ne mora nužno slagati.

- Pratim i jedne i druge, a one čiji sadržaj ne podržavam pratim da im se smijem i komentiram s prijateljima u školi - kaže Lea te pritom dodaje da stavovi influencera apsolutno nikad ne utječu na njezine osobne stavove.

Naš četvrti sugovornik, Luka (17), prati 10-ak influencera koji uglavnom govore o košarci. On smatra da veliki youtuberi nikad ne objavljuju sadržaj koji je neprimjeren jer će im YouTube takav sadržaj blokirati.

‘Odrasli daju važnost influencerima’

Sve četvero tinejdžera tvrdi da influencere ne prate svakodnevno. Martin i Luka (17) sadržaj provjeravaju kad im na mobitel dođu obavijesti o objavi, Ivana kad joj iskoče na naslovnici TikToka, a Lea kad joj je dosadno.

Rezultati istraživanja pokazali su da je upravo osjećaj zabavljenosti razlog zbog kojeg najveći broj tinejdžera prati influencere. Lea kaže da su influenceri koje ona prati potpuno različiti jedni od drugih, ali sve ih veže element zabave.

-  Pratim Andrewa Curtisa, on ima oko 18 godina i 2,9 milijuna sljedbenika na TikToku, u videima se obično glupira; pjeva, skače, viče. Tu je i ćelavi američki influencer B.E.N., koji zbija šale na račun svoje nepostojeće kose. Također sam naletjela na bezubu bakicu Pammy, koja kreira videe na temu najboljih uleta (pick up lines) - kaže Lea te dodaje da su za nju smijeh i zabava jedini razlog zbog kojeg prati njihov sadržaj.

- Samo odrasli misle da influenceri moraju biti važni. TikTok je za mene samo zabava - poručuje Lea.

Premda su rezultati ankete pokazali da se svaka četvrta osoba osjeća loše nakon promatranja tuđeg sadržaja na društvenim mrežama, kod Lee, Ivane, Luke i Martina to nije slučaj. Oni su svjesni da influenceri ne objavljuju realan prikaz svog života, kao i da ga uljepšavaju, no to im pretjerano ne smeta. 

Ima i onih koji pozitivno utječu

Ipak, postoje i primjeri influensanja koji imaju pozitivan učinak na mlade. Utjecaj švedske aktivistice Grete Thunberg i dalje je vidljiv u cijelom svijetu, a njezine objave na društvenim mrežama i postupci nadahnjuju tisuće mladih ljudi.

Greta je svjetsku pažnju privukla prije pet godina kada je pokrenula „Školski štrajk za klimu”. Izostajala je namjerno svakog petka s nastave i tražila da švedske vlasti poduzmu mjere za smanjenje emisije ugljičnog dioksida u toj zemlji. Postigla je veliki uspjeh prezentirajući svoju akciju na društvenim mrežama te su se njezinoj inicijativi pridružili mnogi mladi diljem svijeta koji su, kao i Greta, petkom izostajali iz škole i nosili transparente sa zahtjevima za očuvanje okoliša. 

Greta je poznata i po svom rigoroznom i izravnom stilu, a njezine objave i postupke na društvenim mrežama prati preko 14,8 milijuna ljudi. Mnogi je danas smatraju istinskim herojem koji će uspjeti napraviti nešto značajno u borbi protiv klimatskih promjena. 

Jedan od domaćih influencera koji također ima pozitivan učinak na tinejdžere je svakako Magic Leon, koji je pobijedio u showu "Supertalent". Leon se na ovaj show prijavio prije 11 godina, ali nije prošao. U prošlogodišnjoj sezoni odmah je dobio zlatni gumb koji je u konačnici i opravdao. Osim što je mađioničar, on je i popularni youtuber i influencer kojeg prati više od 220.000 ljudi na društvenim mrežama, a mladima koji ga prate pravi je primjer kako se konstantni trud, upornost i vježbanje na kraju ipak isplate. 

Uz to, Leon se rado odaziva na društveno korisne kampanje, poput one koja promovira recikliranje, a nedavno se pridružio i Školi odgovornog influensanja. 

Riječ je o digitalnoj platformi koju je pokrenuo Centar za sigurniji internet, uz podršku A1 Hrvatska. Cilj ove škole je osvijestiti influencere i kreatore sadržaja o važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu. Kroz mnoga predavanja stručnjaci također nastoje podignuti svijest o važnosti prepoznavanja i prijave neprimjerenog sadržaja na internetu, ali i važnosti kreiranja pozitivnog online sadržaja te stvaranja pozitivnog utjecaja.

Tim potezom Leon je pokazao da svojim pratiteljima zaista želi biti dobar uzor.

Roditelji su skeptični prema influencerima

Rezultati ankete pokazali su da dojam roditelja o influencerima nije tako pozitivan kao kod tinejdžera. Pored faktora zabave i informiranosti, velik broj roditelja smatra kako sadržaj na influencerskim kanalima uglavnom zatupljuje djecu te predstavlja gubitak vremena.

Upitali smo Martu Klarić (44) majku tinejdžera, je li ona u nekom trenutku primijetila pozitivan ili negativan utjecaj influencerskog sadržaja na svoje dijete.

- U slučaju jednog influencera primijetila sam utjecaj na ponašanje. Govorio je o tome da mladi ljudi ne bi trebali piti, pušiti i igrati videoigre po cijeli dan te o tome koliko je važno voditi uredan život i ponašati se odgovorno. Kao majka srednjoškolca nisam mogla ništa reći protiv toga. Iako me svejedno živciralo što sluša nekog tamo s interneta, a ja sam mu isto to godinama ponavljala bez većih rezultata. Što reći, tipičan tinejdžer - kaže Marta. 

Teško im je kontrolirati online vrijeme 

U našem istraživanju 96% tinejdžera potvrdilo je da roditelji ne kontroliraju vrijeme koje oni provode online. A ako pritom uzmemo u obzir i činjenicu da je više od 60% njih također potvrdilo da sami ne mogu kontrolirati koliko vremena provedu na društvenim mrežama, postavlja se pitanje zašto izostaje roditeljska kontrola.

- Danas, kad se zadaće i školski projekti dodjeljuju kroz Teams ili WhatsApp grupe, nijedna ozbiljnija prezentacija ne može se napraviti bez Googlea. Roditelji uopće ne mogu regulirati vrijeme na internetu - objašnjava nam Marta te dodaje kako joj samo ostaje nadati se da će joj se dijete, ako dođe do neke izazovne situacije, samo obratiti.

- Nadam se da sam mu dosad uspjela usaditi malo zdravog razuma, da ima dovoljno povjerenja u mene da mi se povjeri ako dođe do problema i molim boga da preživi pubertet bez trajnih posljedica - kaže Marta, a Marina objašnjava kako je pronašla način kontrole vremena barem dok su na mobitelu.

- Kći na mobitelu ima instaliranu aplikaciju Family link, a sin ju je imao do 16. godine. Na taj način kontroliram vrijeme koje provode na mobitelu. Često razgovaramo o tome i objašnjavam im da se život živi u realnom a ne u virtualnom svijetu - objašnjava Marina te zaključuje da bi roditelji svakako trebali imati pod kontrolom koliko djeca vremena provode online jer na internetu vrijeme prolazi brže nego u stvarnosti.