Neurokirurg iz Klaićeve za 24sata: Djeca na romobilima teško stradavaju, to ne staje!

Broj ozljeda djece zbog padova s električnih romobila u 2025. godini porastao je za čak 285 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, a još skupljamo podatke za 2026. do kraja godine. No, najveća sezona ozljeda djece radi padova s romobila je na proljeće i ljeto i kad gledamo ove podatke ni u 2026. nema značajnijeg poboljšanja, imali smo gotovo isti broj ozljeda kao i 2025. kad nam je skočio broj ozljeda za skoro 300 posto - rekao je na početku razgovora za 24sata doc. dr. sc. Miroslav Gjurašin dr. med. spec. neurokirurgije te voditelj Referentnog centra za traumatizam dječje dobi iz Klinike za dječje bolesti.

Padovi s električnih romobila postali su, kaže, izuzetno ozbiljan problem u dječjoj traumatologiji. Iako se početkom školske godine broj ozljeda nešto smanjio, situacija se nije bitno promijenila u odnosu na prošlu godinu.

- Djeca i dalje padaju pri velikim brzinama, često bez kacige, a najteži slučajevi završavaju u bolnici s prijelomima lubanje i ozbiljnim ozljedama mozga. Cijelo proljeće i ljeto imali smo podjednak broj ozljeda povezanih s romobilima. Početkom škole broj se nešto smanjio, ali to je sezonski. Dolaskom proljeća ponovno počinje razdoblje u kojem imamo više takvih ozljeda. Ove smo godine na sličnoj razini kao 2025. - kaže dr. Miroslav Gjurašin, neurokirurg iz Klaićeve.

Podaci za 2025. godinu već su tada alarmirali liječnike. Broj ozljeda djece zbog padova s električnih romobila porastao je za 285 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Ovogodišnji trend pokazuje da problem nije nestao.

Većina ozlijeđene djece prođe s lakšim ozljedama pa nakon pregleda i obrade može otići kući. No dio njih, odaje, mora ostati u bolnici, a najteži slučajevi završavaju na jedinici intenzivnog liječenja.

- Većina ozljeda je lakša i djeca nakon obrade mogu otići kući. Međutim, teže ozljede zahtijevaju hospitalizaciju. Imamo prijelome lubanje, ali i prijelome ruku i nogu, odnosno dugih kostiju. Najteže su ozljede mozga, koje mogu ostaviti trajne posljedice - upozorava dr. Gjurašin.

Srećom, u Klaićevoj ove ni prošle godine nisu imali smrtni ishod među djecom ozlijeđenom na romobilima. No to ne znači da su sve ozljede završile bez ozbiljnih posljedica.

Dječak s ozljedom mozga oporavljao se tjednima

Među najtežim slučajevima koje su, kaže, liječili ove godine, bio je dječak osnovnoškolske dobi s nagnječenjem mozga. U bolnici je proveo desetak dana, a oporavak je trajao znatno dulje.

- Dijete se oporavilo nakon više tjedana. U bolnici je bilo desetak dana, ali oporavak nakon takve ozljede traje dulje. To nisu bezazleni padovi. Ozljede glave mogu biti vrlo ozbiljne, a posljedice dugotrajne - kaže neurokirurg.

Posebno zabrinjava, ističe dr. Gjurašin, što su među ozlijeđenima često djeca mlađa od 14 godina, koja ne bi smjela samostalno voziti električne romobile. Uz to, mnoga djeca ne nose zaštitne kacige, iako upravo ona može ublažiti posljedice pada.

- Djeca na biciklima i motociklima nose kacige, a na romobilima ih često ne nose. Bilo bi puno manje ozljeda kada bi djeca nosila kacige i to moramo mijenjati - ističe dr. Gjurašin.

Dodatni je problem kada se, kaže nam, na jednom romobilu vozi dvoje djece. Takve situacije osobito su opasne u blizini škola, gdje se djeca često okupljaju i voze zajedno.

- Najgore je kada se dvoje djece ukrca na jedan romobil. Jedno upravlja, a drugo je suvozač. Dovoljno je da u prvom zavoju izgube ravnotežu pa da dijete koje stoji iza odleti s romobila. Brzine su velike i dovoljan je jedan pad da dijete teško strada - upozorava neurokirurg.

'Imamo hitne operacije'

Među najopasnijim ozljedama su prijelomi sljepoočne kosti, nakon kojih može doći do krvarenja ispod kosti i stvaranja epiduralnog hematoma. Riječ je o nakupini krvi koja pritišće mozak i može ugroziti život djeteta ako se ne reagira na vrijeme.

- Kada dođe do prijeloma sljepoočne kosti i krvarenja ispod nje, može se stvoriti ugrušak koji pritišće mozak. Ako se pravodobno ne intervenira, posljedice mogu biti teške, pa i smrtonosne - objašnjava dr. Gjurašin.

U takvim je slučajevima potrebna hitna neurokirurška intervencija jer se hematom može povećavati i stvarati sve veći pritisak na mozak.

- To su situacije u kojima nema čekanja. Potrebna je hitna operacija kako bi se uklonio hematom i smanjio pritisak na mozak. Takvi zahvati mogu trajati oko dva sata, ovisno o ozljedi i stanju djeteta - kaže neurokirurg.

U Klaićevoj, srećom, posljednje dvije godine nisu imali smrtni ishod među djecom koju su liječili zbog ovakvih ozljeda. Međutim, upozorava da je kod teških ozljeda glave presudno brzo reagirati.

Stvarni broj ozljeda mogao bi biti i veći

Točan broj djece ozlijeđene na električnim romobilima nije jednostavno utvrditi jer zdravstveni sustav i policija ne evidentiraju nužno iste slučajeve.

- Najbolju analitiku ima MUP, koji ima službu koja evidentira prometne nesreće. Međutim, mi u bolnici imamo i podatke o ozljedama koje policija nema. Ako dijete padne na ulici ili doma recimo u dvorištu, a događaj se ne prijavi kao prometna nesreća, takav slučaj ne mora biti evidentiran u policijskim statistikama - objašnjava dr. Gjurašin.

Policijske evidencije zato ne moraju obuhvatiti sve padove i ozljede povezane s romobilima, osobito one u kojima nije sudjelovalo drugo vozilo ili sudionik u prometu.

- Na kraju godine prikupljamo i analiziramo podatke koje imamo. Treba uzeti u obzir da se ne evidentira svaki pad na isti način - kaže neurokirurg.

Električni romobili pritom su znatno veći problem od klasičnih romobila, s kojima liječnici, kako kaže, ozljede bilježe rijetko.

Iako se s dolaskom jeseni broj ozljeda privremeno smanjuje, dosadašnji podaci pokazuju da problem nije riješen. Nakon prošlogodišnjeg porasta od 285 posto, ovogodišnje brojke ostaju na sličnoj razini.

Dr. Gjurašin zato ponovno apelira na roditelje da razgovaraju s djecom o opasnostima vožnje električnih romobila, inzistiraju na nošenju kacige i ne dopuštaju vožnju udvoje.

- Najvažnije je da roditelji shvate koliko te ozljede mogu biti ozbiljne. Kaciga i poštovanje pravila nisu sitnice. Pad pri velikoj brzini može završiti prijelomom lubanje, krvarenjem u mozgu i hitnom operacijom. Takve posljedice želimo spriječiti - zaključuje dr. Gjurašin.