2018. je suficit države iznosio 0,3%, a javni dug 74,6%

Višak konsolidirane opće države u Hrvatskoj u 2018. godini iznosio je 992 milijuna kuna odnosno 0,3 posto BDP-a, što je druga godina zaredom da se je proračun u suficitu, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) smanjen na 74,8 posto, pokazuju revidirani podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Izvješće DZS-a o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, objavljeno u ponedjeljak, pokazuje da je u 2018. suficit konsolidirane opće države iznosio 992 milijuna kuna, odnosno 0,3 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen suficit od 2,9 milijardi kuna, što je predstavljalo 0,8 posto BDP-a.

DOGODILO SE I TO Hrvatska zabilježila prvi suficit od 2002., a pao je i javni dug

Najnoviji podaci revidirani su naviše u odnosu na travanjsko izvješće, kada je objavljeno da je lanjski višak proračuna konsolidirane opće države 758 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a.

Veliki utjecaj na iznos suficita imao je u 2018. ponovni pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na prethodnu godinu, s 2,29 milijardi kuna na 192 milijuna kuna, što je rezultat pozitivnih ekonomskih trendova, navodi se u izvješću DZS-a.

Kaže se i da je najveći utjecaj na generiranje suficita u 2018. u odnosu na prethodne godine imalo poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda.

Lani su, naime, porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni u iznosu od 76,7 milijardi kuna, što je porast od 7,2 posto u odnosu na 2017. godinu.

Ostvaren je i rast investicija, koje su u prošloj godini iznosile 13,36 milijardi kuna, što je 32,6 posto više nego u 2017. godine. Osim toga, navodi DZS, na generiranje suficita utjecalo je smanjenje kamatnih rashoda. Lani su, naime, ti rashodi iznosili 8,89 milijardi kuna, što je 9,1 posto manje nego godinu dana prije.

Istodobno, lani su zabilježena plaćanja po pozvanim jamstvima za brodogradilišta od 2,53 milijarde kuna, što je utjecalo na smanjenje suficita.

Lani je primarni suficit opće države, odnosno višak tekućih prihoda u odnosu na tekuće rashode, iznosio 9,88 milijardi kuna ili 2,6 BDP-a, što je 22,1 posto manje nego u 2017. godini.

Zagreb: Na sjednici Vlade RH, između ostaloga, raspravljano i o strategiji upravljanja javnim dugom | Foto: Patrik Macek/PIXSELL/ilustracija

Udio javnog duga u BDP-u 74,8 posto

DZS je objavio i da je na kraju 2018. konsolidirani javni dug iznosio 286,1 milijardu kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 74,8 posto u odnosu na godinu ranije kada je iznosio 285,84 milijarde kuna ili 78 posto BDP-a. To je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Doduše, dug od 286,1 milijarde kuna veći je za 275 milijuna kuna ili 0,09 posto u odnosu na kraj 2017. Uzrok tomu je, kako se navodi, što je porast neto zaduženja (2,6 milijardi kuna) gotovo poništen s negativnim tečajnim razlikama (-2,3 milijarde kuna), ističu u DZS-u.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,6 posto u odnosu na 2017. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 3,2 postotna boda u odnosu na kraj 2017., kada je iznosio 78 posto BDP-a.

Za razliku od podatka o suficitu opće države, podatak o udjelu javnog duga u BDP-u na kraju 2018. je pogoršan u odnosu na travanjsko izvješće, kada je bio procijenjen na 74,6 posto BDP-a, a sada je 74,8 posto.