Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Srpski akademici tvrde kako su dubrovačka i bokotorska književnost zajedničko naslijeđe narodnih govora, tj. štokavskog narječja koje je temelj srpskog jezika
Član Srpske akademije nauka i umetnosti, Miro Vuksanović uvrstio je "Poeziju Dubrovnika i Boke kotorske" u prvo kolo edicije biblioteke Matice srpske "Deset vekova srpske književnosti". Kao glavni i odgovorni urednik edicije, najavio je da će u nju uključiti Gundulića i Držića te Pucića i Vojnovića. Pojasnio je kako ne možemo "prema današnjim političkim kriterijima razvrstavati tadašnju književnost".
- Kada govorimo o dubovačkoj književnosti iz onog vremena kada je pisana na slovinskom jeziku, smatramo da može biti istovremeno i hrvatska i srpska i da to nije jedino što je ostalo kao zajednička stvaralačka činjenica - izjavio je Vuksanović za Dnevnik 3 HTV-a.
S druge strane iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ističu kako je dubrovačka književnost oduvijek pripadala zapadnoeuropskom kulturnom krugu i Srbi je ne mogu svojatati.
- Time nadopunjuju rupe u svojoj baštini jer je poznato da u 16. i 17. stoljeću Srbi nisu pisali književnom štokavštinom nego su pisali tzv. slavianosrpski jezikom - kaže ravnateljica Instituta Dunja Brozović-Rončević. Istaknula je kako je to svojatanje dio velikosrpske kulturne politike na kojem se temelji i Memorandum SANU.
Vuksanović tvrdi da je štokavsko narječje na kojem se temelje štokavska dijela osnova suvremenog srpskog jezika.
- Nije dakle riječ ni o čakavskom, ni o kajkavskom narječju - kaže Vuksanović.
Akademik August Kovačec komentirao je kako ta izjava samo pokazuje da se srbijanska agresija na Republiku Hrvatsku nastavlja i to jednako sirovim sredstvima, piše Portal Oko.
- Slovinski jezik ne može biti zajednički već zato što je slovinski, jer ga tako Srbi ne zovu, a i ne izgovaraju. Osim toga, badava vam trud, gospodo, jer prosječni obrazovani Srbin ionako niti Držića niti Gundulića ne može razumjeti - poručio je Kovačec.
24sata © 2026
